You are here

Finansiranje projekata energetske efikasnosti

16/03/2018

Mogućnosti finansiranja projekata u oblasti energetske efikasnosti iz stranih i domaćih fondova kroz Horizon 2020 i druge programe koje prati Ministarstvo nauke bile su tema sjednice Koordinacionog odbora energetske efikasnosti i zaštite životne sredine Privredne komore Crne Gore, 16. marta 2018. godine.

Odbor je razmotrio i Zakon o Privrednoj Komori Crne Gore, Informaciju o dualnom obrazovanju, a usvojeni su izvještaj o radu za 2017. godinu i Plan rada za tekuću.

Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Mladen Bajković, a u radu su, pored članova Odbora, učestvovali potpredsjednik Komore Ivan Saveljić, predstavnik Ministarstva nauke Saša Ivanović, direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković i rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslove u Komori Mitar Bajčeta.

Predstavnik Ministarstva Ivanović kazao je da je Horizon 2020 okvirni program Evropske unije za istraživanje i inovacije za period 2014 – 2020, vrijedan 78,6 milijardi eura. Usmjeren je na izvrsnost u istraživanjima i inovacijama, rješavanje društvenih izazova (povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti rada) i povećanje konkurentnosti industrije – sa posebnim akcentom na MSP. Kao sredstvo za pokretanje ekonomskog rasta i stvaranje novih radnih mesta, H2020 ima političku podršku lidera EU i Evropskog parlamenta. Oni su se složili da je istraživanje ključno ulaganje u budućnost i stoga su ga postavili u samo središte plana EU za pametan, održiv i inkluzivan rast i zapošljavanje.

Prema njegovim riječima, energija kao društveni izazov zauzima posebno mjesto u programu H2020. Izazov je kreirati industrijski sektor obnovljive energije u EU, koji je ekonomski održiv i dugoročno konkurentan na evropskom i svjetskom tržištu. Obuhvata finansiranje projekata posvećenih različitim tematskim oblastima (npr. pametnim gradovima, pametnim energetskim sistemima, obnovljivim gorivima i drugim izvorima energije). Predstavio je pozive za nove projekte koji su objavljeni 25. januara i otvoreni su do 4. septembra, a zatim i naredne vezane za Društveni izazov 5 koji će trajati od novembra 2018, a odnosi se na klimatsku akciju, životnu sredinu, efikasnost resursa i sirovine. Do detaljnih informacija o pozivu dolazi se na EU portalu za program H2020, te pretragom i analizom Radnog programa za ovaj društveni izazov.

Potom su predstavljeni primjeri H2020 projekata. CROSSBOW je projekat u kojem je partner Crnogorski elektroprenosni sistem AD. Riječ je o prekograničnom upravljanju promjenljivim obnovljivim izvorima energije i jedinicama za skladištenje, u cilju obezbjeđivanja internacionalnog tržišta električne energije na veliko. My Smart Life je projekat tranzicije EU gradova ka novom konceptu smart života i ekonomije, dok je BioRES projekat u kojem učestvuju partneri iz Regiona a ima za cilj da uvede inovativni koncept logističkih i trgovinskih centara za biomasu u Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj kao rezultat saradnje sa evropskim liderima u tehnologiji. Prezentovana je i EUREKA, panevropska mreža za tržišno orijentisana istraživanja i razvoj industrije. Osnovni cilj programa je da se podigne produktivnost i konkurentnost evropskih industrija i nacionalnih ekonomija kroz pristup tehnološkim inovacijama od strane samih učesnika. Program je namijenjen preduzećima i istraživačkim ustanovama, koji su spremni da sa zajedničkim ulaganjima na identifikovanim programskim područjima zajedno razvijaju nova tehnološka rješenja i proizvode.

Govoreći o programima podrške istraživanju i inovacijama Ministarstva nauke, Ivanović je kazao da ih ima 11 i da je vrijednost konkursa 400.000 eura. Među njima istaknuto mjesto zauzimaju učešća u Horizon 2020 i EUREKA programima. Ministarstvo će projektnim timovima iz Crne Gore odobriti naknadu u iznosu od 1.000 eura za prijavljivanje projekata u programu H2020, u svojstvu koordinatora, uz uslov da je projekat tokom 2018. godine pozitivno ocijenjen (da ima više od predviđenog minimalnog broja poena), a nije prihvaćen za finansiranje od strane EU. Ako tokom 2018. godine ugovor o realizaciji projekta u okviru programa „H2020“ stupi na snagu, Ministarstvo će ustanovi – nosiocu projekta iz Crne Gore, odobriti iznos do 5.000 eura ako je koordinator projekta, i iznos do 2.500 eura ako je partner u projektu, osim za projekte koji su odobreni za programe promocije nauke i istraživanja u društvu. Konkurs za sufinansiranje ovog programa otvoren je do kraja godine. Planirana sredstva za ovu namjenu u 2018. godini iznose 20.000 eura.

Dualno obrazovanje

Informaciju o dualnom obrazovanju predstavio je Koordinacionom odboru Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje. Govorio je o mogućnostima za saradnju poslodavaca i obrazovnih institucija u kreiranju budućih kadrova. Prema njegovim riječima, ovaj projekat je u školskoj 2017/2018 godini zaživio u 18 škola iz 12 gradova i obuhvata oko 300 učenika i 101 poslodavca.

- Poslodavci i učenici su izuzetno zadovoljni kako se program odvija. Obuhvaćeno je trogodišnje obrazovanje i đaci su prve godine jedan dan sedmično na praktičnoj nastavi kod poslodavca, druge godine dva, treće godine tri – rekao je Rajković i dodao da država finansira nadoknadu učenicima za prve dvije godine u iznosima 50 odnosno 70 eura, a da poslodavci u trećoj izdvajaju 100 eura po učeniku mjesečno.

On je naglasio da će dualno obrazovanje za pet-šest godina pokriti sve sektore a privrednike je pozvao da učestvuju u kreiranju kadrova, odnosno da Komora delegira predstavnike za izradu standarda zanimanja i razvoj kvalifikacija.

Prema njegovim riječima, u 2017. godini je povećan upis đaka na trogodišnje školovanje za 40 odsto, između ostalog zahvaljujući ovom projektu i Fondu za deficitarna zanimanja Privredne komore, preko kojeg svi učenici u ovom sistemu dobijaju stipendiju od 70 eura.

U 2019. godini će biti ponuđeno mnogo više zanimanja učenicima za dualno obrazovanje, najavio je Rajković.

Privrednici su istakli da je nedostatak stručne radne snage ozbiljan problem u Crnoj Gori, koji može dovesti u pitanje realizaciju investicija planiranih za naredni period. Smatraju da je potrebno najprije steći uvid u potencijale tržišta rada i potrebe privrede za ovim resursom, pri čemu kao polazna osnova mogu poslužiti kvote za rad stranih državljana. Ocijenjeno je da se na osnovu toga mogu postaviti ciljevi poput smanjivanja ovih kvota za 10 odsto godišnje zahvaljujući angažmanu domaće radne snage.

Potpredsjednik Ivan Saveljić je kazao da je tema dualnog obrazovanja zastupljena na sjednicama svih odbora Privredne komore, te da će ova asocijacija objediniti sve sugestije privrede iskazane na ovim skupovima radi unapređenja ovog sistema u pravcu izlaženja u susret potrebama realnog sektora.

Zakon o Komori

Mitar Bajčeta je prezentovao novi Zakon o Privrednoj komori. Riječ je o aktu koji afirmiše značaj i rad najstarije poslovne asocijacije u uslovima znatno izmijenjenih društveno ekonomskih okolnosti u odnosu na prije 20 godina kada je usvojen prethodni zakon o Komori. Zakonom su posebno istaknuti ciljevi Komore, prije svega zastupanje i ostvarivanje zajedničkih interesa njenih članica, odnosno cjelokupne crnogorske privrede. Saradnja Komore i državnih organa u vezi sa pitanjima od interesa za privredu je podignuta na veći nivo. Komora predlaže Vladi Crne Gore mjere ekonomske politike i na sjednicama njenih organa pri razmatranju ovih mjera učestvuju predstavnici Vlade. Obaveza je Komore da nadležnom ministarstvu dostavlja mišljenje na propise od značaja za privredu. Jednom godišnje upućuje Vladi analizu poslovanja privrede i primjene propisa od značaja za privredu.

Izdvajamo