You are here

Privatni sektor i inkluzivno partnerstvo za održivi razvoj

19/07/2018

Okrugli sto na temu „Privatni sektor i inkluzivno partnerstvo za održivi razvoj“ organizovale su Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo vanjskih poslova 19. jula 2018. godine, u saradnji sa UNDP.

Skup je podrška u izradi Strategije međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći. Govorili su potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, direktorica Generalnog direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova Ana Vukadinović te ekspertkinje UNDP Astrid Schnitzer-Skjønsbergi i Mara Niculescu.

Crna Gora se, članom 7 Zakona o međunarodnoj razvojnoj saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći, obavezala da utvrdi strategijom prioritetne ciljeve i djelovanje u ovim oblastima, u skladu sa internacionalnim obavezama i u konsultacijama sa zainteresovanim partnerima. Novina koju je uveo pomenuti Zakon jeste uspostavljanje inkluzivnog partnerstva za održivi razvoj, odnosno zajednički rad i odgovornost javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju doprinosa iskorjenjivanju siromaštva i pružanja podrške partnerskim zemljama u postizanju uravnoteženog i održivog razvoja.

Prema riječima potpredsjednika Privredne komore Ivana Saveljića, Crna Gora je snažno posvećena poštovanju Povelje UN-a i međunarodnim obavezama kao i ostvarivanju ciljeva definisanih Agendom 2030.

Oblast međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći aktuelizovana je otvaranjem poglavlja 30. Vanjski odnosi. Saveljić navodi da su politike razvoja i humanitarne pomoći dio acquis communautaire. To znači da zemlje pri pristupanju moraju da prenesu i primjene relevantne propise, a nakon pristupanja učestvuju u finansiranju i sprovođenju razvojne pomoći. Normativni okvir razvojne saradnje temelji se na dva dokumenta - Zakonu o međunarodnoj razvojnoj saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći i Strategiji, koju tek treba da donesemo.

- Ovo za Crnu Goru znači važan prelaz od primaoca pomoći ka davaocu. Izdvajanje za razvojnu pomoć iznosiće 0,33% BDP, što je ambiciozno postavljen cilj za naše mogućnosti budući i da mnogo razvijenije zemlje od nas nisu ni blizu takvog postavljenog cilja (Hrvatska 0,03%, Rumunija 0,08%, Italija 0,16% itd.) – rekao je potpredsjednik Komore.

Dodao je da je razvojna saradnja važna i kao alat za demonstraciju „meke moći” (kulturne, obrazovne, ekonomske). Male države u pogledu veličine, populacije, ekonomskih pokazatelja svoje interese u međunarodnom okruženju mogu štititi služeći se dobro osmišljenom bilateralnom i multilateralnom diplomatijom, efikasnom državnom administracijom, umrežavanjem, ekspertizom, inovacijama, promovisanjem ekonomskih potencijala, poreskim olakšicama i slično.

 - Drugim riječima, moć i uticaj država u međunarodnim odnosima ne određuju samo resursi koje posjeduju, već racionalna upotreba diplomatskih i pregovaračkih vještina koja može ojačati njihovu međunarodnu poziciju, smatra Saveljić.

Zaključio je da će, kao i do sada, Privredna komora biti pouzdan partner Vladi u zastupanju interesa privrede. Privredna komora će ovim okruglim stolom, i aktivnostima koje slijede nastaviti da doprinosi razumijevanju pomenutog Zakona u cilju definisanja ključnih pitanja koji predstavljaju izazov za poslodavce sa aspekta njegovog sprovođenja i podizanja svijesti o važnoj ulozi privatnog sektora u implemetaciji ciljeva održivog razvoja 2030.

Predstavnica Ministarstva Ana Vukadinović kazala je da Crna Gora kao mali donator još uvijek ima dvojnu ulogu u sistemu razvojne saradnje i humanitarne pomoći.

- Naša tradicionalna uloga primaoca ostaće značajna za brojne započete procese reformi, ali na nama je da damo aktivan doprinos međunarodnim naporima u postizanju ciljeva održivog razvoja u svijetu i da u djelovanju iskažemo i praktično međunarodnu solidarnost za globalne izazove – rekla je Vukadinović.

Prema njenim riječima, Zakonom o međunarodnoj razvojnoj saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći uvedeno je uspostavljanje inkluzivnog partnerstva za održivi razvoj, odnosno zajednički rad i odgovornost javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju doprinosa iskorjenjivanju siromaštva i pružanje podrške partnerskim zemljama u postizanju uravnoteženog i održivog razvoja, uz primjenu načela komparativnih prednosti, dobrog upravljanja, transparentnosti i razvojne efikasnosti.

- To su vrijednosti koje smatramo da naš privatni sektor ima i koje otvaraju našoj privredi značajne šanse i mogućnosti – naglasila je ona.

Naglašava da strateška uloga privatnog sektora u ovoj oblasti dobija sve više na značaju, čineći ga dodatnim izvorom finansiranja i podrške održivom razvoju, kao i izvorom informacija o efikasnom rješavanju razvojnih problema kroz različite modele saradnje sa javnim sektorom.

- Danas je sve više razgovora finansijskog i javnog sektora o inovativnim načinima finansiranja razvoja, odnosu angažovanju privatnog sektora da predstavi inovativne projekte i tehnologije koje stimulišu zelenu ekonomiju i otvaraju tržišne mogućnosti usmjerene na njen razvoj – dodaje Vukadinović.

Zaključila je da je Zakon o međunarodnoj razmjeni i saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći samo polazna osnova, jer će modaliteti njihovog sprovođenja i uključivanja privatnog sektora biti definisani strategijom, a ovaj okrugli sto je bio prvi u nizu konsultacija koje Ministarstvo očekuje da će imati sa privredom u narednom periodu, da bi se prikupile sve relevantne informacije koje će doprinijeti da se izradi primjenjiv akt koji će posebno voditi računa o resursima kojim raspolaže biznis sektor.

Vukadinović je informisala privrednike da će od 15. do 17. maja 2019. u Rimu biti internacionalni sajam koji se tiče međunarodne saradnje, namijenjen preduzećima koja rade u oblastima naučnog istraživanja, inovativnih tehnologija i usavršavanja, onima koja nude usluge i rješenja za održivi razvoj.

Ekspertkinje Astrid Schnitzer-Skjønsbergi i Mara Niculescu prezentovale su modalitete angažovanja privatnog sektora u oblasti međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, kao i konkretne primjere djelovanja Austrijske razvojne agencije na Balkanu.

Istakle su da za ciljeve održivog razvoja na globalnom nivou nedostaje oko tri trilliona dolara godišnje. Riječ je o investicijama u sektorima vodoprivrede, agrara, telekomunikacija, energetike, saobraćaja, građevinarstva, šumarstva zemalja u razvoju.

Države donatori pokazuju rastuće interesovanje za promociju održivih investicija u ovim sektorima. Oni time mogu da utiču na uklanjanje barijera za investicije, umanjenje rizika i usmjeravanje privatnog kapitala prema ciljevima održivog razvoja.

- U Crnoj Gori su, na primjer, IT kompanije vrlo interesantne za učešće u razvojnim projektima. Konkurentne su i njihova rješenja mogu biti primjenljiva u zemljama u razvoju – rekla je Mara Niculescu.

Govoreći o iskustvima Austrije, Astrid Schnitzer-Skjønsbergi rekla je da je riječ o malom donatoru koji je uspio da se pozicionira kao pouzdan i vrlo efikasan partner u sektorima održive energije i vodosnabdijevanja. Ova zemlja je uključila privatni sektor kroz strateška i poslovna partnerstva, učešće na međunarodnim tenderima i inicijativama u zemlji.

Ona je navela austrijske aktivnosti u kreiranju klastera socijalnih inovacija na zapadnom Balkanu i projekte na Kosovu, kao i potencijalne oblasti za saradnju u IT sektoru. U Albaniji su austrijske firme realizovale izradu mapa za planinarenje i biciklizam čime je otvoren značajan potencijal razvoja ruralnog turizma u ovoj državi. Vrijednost posla iznosila je 189.100 eura, a polovina je dodijeljena grantom. Projekat su realizovali kompanija Kartographie Huber iz Austrije i Politehnički institut iz Tirane.

- Nedavno su startapovi iz Albanije i Kosova bili u Beču i naša razvojna agencija ADA ih je povezala sa austrijskim preduzećima. Ukoliko je Crna Gora zainteresovana da uspostavi slične programe, ADA će istražiti mogućnosti da se to realizuje – rekla je Astrid SchnitzerSkjønsbergi.

Ekonomije zemalja donatora imaju koristi od razvojne saradnje jer jačaju izvoz i zaposlenost. Tako je svaki euro njemačke pomoći proizveo 0,83 eura povrata kroz povećanje izvoza. Njemačka pomoć inicirala je oko 4,5 milijardi eura dodatnog izvoza i otvaranje najmanje 64.000 radnih mjesta.

Boris Ristović iz kompanije Amplitudo izrazio je veliku zainteresovanost za izradu strategije uz podsjećanje da ta kompanija razvija softverska rješenja za oblasti životne sredine, turizma i boljeg upravljanja prirodnim resursima.

Igor Milošević, ADP Zid, kaže da u ove poslove treba uključiti i neporfitni sektor.

- Koncept ovog zakona vidim kao razvojnu šansu, a ne kao grantovsku šemu. Kroz trilateralnu saradnju na realizaciji programa u trećim zemljama stvara se mogućnost za širenje poslovanja naših privrednih subjekata – naglasio je Milošević.

Predsjednik Odbora udruženja ICT Privredne komore Aleksandar Radulović pitao je koji su kriterijumi za firme da bi učestvovale u razvojnoj saradnji, te je konstatovao da u poljoprivredi i IT-u postoji značajan potencijal za participaciju u ovim projektima.

- Crna Gora je mali donator i moramo biti efikasni po ovom pitanju. Moramo da stvorimo ciljano tržište za razvojnu saradnju i strategija treba da definiše kako, gdje i šta da radimo – rekla je direktorica Direkcije za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć Ministarstva vanjskih poslova Bosiljka Vuković-Simonović.