You are here

Raduje rast poljoprivrede, brine deficit

23/02/2018

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici 23. februara, razmotrio je informacije o privrednim kretanjima u agraru u 2017, javnom pozivu za IPARD sredstva, te dualnom obrazovanju, Agrobudžet za tekuću godinu. Predstavljen je Zakon o Privrednoj komori. Usvojen je Izvještaj o radu Odbora za 2017. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali predstavnici resornog ministarstva Danijela Stolica, generalna direktorica Direktorata za poljoprivredu i ribarstvo i Blagota Radulović, generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanja.

Kretanja u agraru

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš, predstavljajući kretanja u agraru tokom 2017. godine, istakla je da je poljoprivreda jedan od ključnih sektora ekonomije svake zemlje i ima multiplikativne efekte i na razvoj drugih privrednih grana. Od 2010  godine  učešće poljoprivrede u BDP stalo raste i prema posljednim podacima iznosi 7,5 %. To je dijelom i rezultat rasta uloženih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora, koja su se koristila za povećanje kapaciteta, usaglašavanje sa evropskim standardima, što je rezultiralo i odobrenjem da se naši proizvodi mesne industrije i jaja mogu plasirati na evropsko tržište, a uskoro se to očekuje i za mlječne proizvode. U narednom periodu se očekuje da će se ulaganjem u ovaj sektor znatno pojačati konkurentnost domaće proizvodnje, jer su obezbijeđena sredstva kroz IPARD , MIDAS 2, IFAD , ADMAS u iznosu od preko 100, 0 miliona eura, tako da se, uz učešće proizođača i sredstava Agrobuždeta, u narednom četvorogodišnjem periodu očekuju ulaganja od oko 250 miliona eura u agrar.

Zahvaljujući  ulaganjima postoje pozitivni trendovi u odnosu na 2010. godinu kada je sproveden prvi poljoprivredni popis. Tako prosječna površina kojom raspolaže porodično poljoprivredno gazdinstvo iznosi 5,8 ha, a 2010. godine prosjek je iznosio 4,5ha. Došlo je i do porasta broja grla, korišćenog zemljišta, zasađenih i zasijanih površina, te proizvodnje poljoprivrednih proizvoda.

I u sektoru prerade, prema podacima MONSTAT-a došlo je do rasta proizvodnje u agroindustriji za 10%. Ostvareni su veći prihodi  od prodaje mesa, proizvoda od brašna, kakaoa, stočne hrane, piva, a pad je registrovan kod brašna, mlijeka i mlječnih proizvoda, kafe, vina, žestokih pića.

Crna Gora je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvoz je iznosio 529,3 miliona eura , dok je izvoz iznosio 52,7 miliona eura. Robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima tendenciju rasta, ali i deficit koji je iznosio 476,6 miliona eura i najveći je za posljednjih deset godina, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 10% i zabrinjavajuće je niska. Poljoprivreda i prerada bi, u ovim proizvodnjama, morale riješiti pitanja niske konkurentnosti, poput nedostatnih kapaciteta, visokih troškova proizvodnje, povezivanja primarne proizvodnje i prerade, asortimana i drugo, a u čemu im sigurno mogu pomoći EU fondovi i drugi međunarodni izvori. Obim robnog prometa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je i dalje najveći sa Regionom, odnosno sa članicama CEFTA koje učestvuju sa 55,2% u ukupnom prometu. Razmjena sa zemljama EU učestvuje sa 35%, a ostale zemlje (Kina, Brazil, Ukrajina, Turska) sa 9,1%.

I pored razvoja agrarnog sektora najveći problem sa kojima se suočava je nedovoljna konkurentnost proizvoda što utiče na plasman ne samo na inostranom tržištu, gdje su izgrađeni veoma rigorozni sistemi kontrole kvaliteta hrane, već i na domaćem, koje pred proizvođače postavlja sve veće zahtjeve kako po pitanju kvaliteta, tako i cijena. Zato je osnovni cilj proizvođača hrane povećanje obima proizvodnje i konkurentnosti koja može omogućiti bolji plasman. Kompanije iz agrara se već duži niz godina susreću sa nizom problema i ograničenja u poslovanju, kao što su:

  • Naplata potraživanja i njeni dugi rokovi;
  • Neadekvatna finansijska podrška banaka (visoke kamatne stope, skupe i komplikovane procedure prilikom apliciranja za kredite);
  • Komercijalno-finansijski pritisak moćnih regionalnih proizvođača hrane predstavlja veliki problem jer utiče na neadekvatno tržišno pozicioniranje domaćih proizvoda.
  • Gubitak tržišta Ruske Federacije, zbog embarga (naročito za vino), kao i naplata potraživanja od Agrokor grupe su problemi koji su dodatno opteretili poslovanje, naročito izvozno orijentisanih preduzeća;Česte analize  roba iako se radi o istim dobavljačima;
  • Nedovoljna ponuda domaćih prozvoda kroz turizam, koja bi pomogla promovisanju crnogorske destinacije;
  • Visoke takse na lokalnom i na državnom nivou

Predlozi za rješavanje

  • Neophodno je izmijeniti Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza, kao i Zakon o privrednim društvima radi sugurnije naplate potraživanja
  • Olakšati pristup kreditnim sredstvima za preduzeća iz oblasti agrara
  •  Snižavanje kamatnih stopa, naročito za projekte primarne poljoprivredne proizvodnje,
  • Realizacija nacionalne kampanje kupovine domaćih proizvoda sa ciljem jačanja svijesti potrošača o njenoj korisnosti i stvaranje ambijenta za njihovo bolje pozicioniranje udruženim sredstvima i zajedničkim djelovanjem države, udruženja, proizvođača, trgovaca, potrošača. To bi imalo veoma značajne efekte kako na jačanje konkuretnosti, tako i na povećanje obima proizvodnje i asortimana;
  • Potrebno je obučavati privredne subjekte za bolje korišćenje IPARD fondova;
  • Snažnije povezati poljoprivredu i turizam kroz veću zastupljenost domaćih proizvoda u ugostiteljskim objektima što bi imalo direktan uticaj na smanjenje deficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom;
  • Smanjiti broj uzorkovanja prilikom uvoza sirovine za dalju preradu u skladu sa Analizom rizika, naročito ako su u pitanju proizvodi kod kojih nijesu tokom prethodnih analiza nađene nepravilnosti;
  • Smanjiti cijene analiza i broj parametara koje je potrebno analizirati;
  • Kroz izmjenu Zakona o porezu na dodatu vrijednost potrebno je uvesti jedinstvenu nižu stopu PDV-a za više proizvoda namijenjenih ishrani ljudi (jaja, riba , voće i povrće, suhomesnati proizvodi).
  • Potrebno je da donosioci zakona i podzakonskih akata pravovremeno informišu o izmjenama legislative kao i obavezama koje iz toga proističu.

- Možemo biti zadovoljni rastom učešća poljoprivrede u BDP-u, ali veoma brine slaba pokrivenost uvoza hrane izvozom koji iznosi 9,9 odsto. Brojne probleme možemo riješiti većom realizacijom domaćih proizvoda na našem tržištu, što će između ostalog doprinijeti i rastu investicija u ovaj sektor. Zato je potrebno razvijati svijest potrošača o potrebi kupovine domaćih proizvoda – rekao je predsjednik Odbora Milutin Đuranović.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović je podsjetila da ova asocijacija već deceniju u saradnji sa proizvođačima radi na afirmaciji kvaliteta domaćih proizvoda i pospješivanju njihove kupovine kroz projekat Dobro iz Crne Gore. Prema njenim riječima, uskoro će se uz pomoć Ministarstva ekonomije i podršku UNDP biti obezbijeđeni posebni prodajni prostori za kvalitetne domaće proizvode u najprometnijim objektima u   trgovinskim lancima. Ona je takođe ukazala na potrebu snažnijeg povezivanja poljoprivrednih proizvođača sa turističkim objektima, čemu značajno mogu da doprinesu kontinuiran kvalitet proizvoda i promptne isporuke u skladu sa zahtjevima ugostitelja. Navela je takođe da Privredna komora intenzivno radi na promociji projekta Kupujmo domaće-Dobro iz Crne Gore uz punu podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva ekonomije.

Nokom diskusije privrednici su dali punu podršku ovom projektu.

Mijuško Jauković iz Pivare Trebjesa ocijenio je da nije lako domaćim proizvođačima u konkurenciji sa velikim međunarodnim koji ih mogu istisnuti sa tržišta. Zato je, smatra on, potrebno uvesti zakonsku obavezu da ugostiteljski objekti u ponudi moraju imati domaće proizvode. Inicijativu prema trgovinskim lancima je ocijenio dobrom i ukazao da je potrebna stalna marketinška aktivnost kako bi se ukazalo na značaj kupovine domaćih proizvoda.

Dragan Martinocvić  iz Martexa  je skrenuo pažnju da se u našim trgovačkim lancima  prodaju domaći prozvodi po dampinškim cijenama, dok to nije slučaj sa proizvodima iz uvoz. Takva  praksa nije zabilježena ni u jednoj državi.

Agrobudžet

Agrobudžet je predstavila Danijela Stolica iz Ministarstva poljoprivrede. Informisala je Odbor da Agrobudžet za 2018. godinu iznosi 39.955.000 eura i veći je u odnosu na 2017. godinu za 26,8%, a u poređenju sa 2016. godinom za 74%. Agrobudžet je formiran iz sredstava nacionalnog budžeta, evropskih fondova i veoma povoljnih kreditnih aranžmana, koji su ugovoreni tokom prošle  godine sa Svjetskom bankom i Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede – IFAD-om.

U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške: poljoprivreda, ribarstvo i operativni program. Ukupno je definisano 56 mjera.

Iz Agrobudžeta finansiraće se mjere tržišno-cjenovne politike sa 6,6 miliona eura, ruralni razvoj 23,5 miliona, podrška opštim servisima u poljoprivredi 2,9 miliona, socijalni transferi 3,3 miliona eura podrška implemantaciji programa 193.000 eura, ribarstvo 1,04 miliona eura, te zdravstvena zaštita životinja 2,3 miliona eura.

Mjere ruralnog razvoja su skoro četiri puta veće u odnosu na mjere tržišno-cjenovne politike zbog potrebe da se u pretpristupnom periodu poveća konkurentnost proizvođača hrane, povećaju obradive površine, poveća i ukrupni stočni fond, kako bi nakon pristupanja EU stvorili bolju poziciju i bolju apsorpcijsku mogućnost za povlačenje EU sredstava za direktna plaćanja.

- Agrobudžetom za 2018. godinu obezbijeđen je širi obuhvat korisnika, odnosno uključivanje znatno većeg broja malih gazdinstava u sistem premija. Povećanim obuhvatom korisnika stvorena je bolja osnova za pregovaračku poziciju sa EU, kako bi crnogorski farmeri dobili premije iz EU budžeta, na način na koji sada taj značajni podsticaj koriste farmeri širom Evrope. Smanjen je uslov minimalne površine u biljnoj proizvodnji sa 0,5 na 0,3 ha, broj  grla u govedarstvu sa 3 na 2 I u ovčartvu sa 30 na 20.  Povećane su i premije za tov junadi za grla porijeklom iz Crne Gore na 140 € po grlu – rekla je Danijela Stolica.

Prema riječima predsjednika Odbora Milutina Đuranovića potrebno je animirati poljoprivrednike da što više koriste sredstva iz Agrobudžeta, jer se dešava da budžetske linije ostanu neiskorišćene.

Dragan Čavor, Niksen Trejd, ocijenio je da ohrabruje veći Agrobudžet nego prethodnih godina, ali je ukazao na to da u njemu nedostaje podrška svinjogojstvu koje ima izuzetan značaj s obzirom na veliki uvoz mesa u našu zemlju.

- Ukoliko Crna Gora želi da razvija brendove u mesnoj industriji potrebno da se posveti svinjogojstvu, za što nužna podrška države – rekao je Čavor.

Predstavnica Ministarstva je objasnila da zajednička poljoprivredna politika Evropske unije ne podržava uvođenje novih mjera podrške nakon 2012. godine, pa zato država ne može podržati razvoj svinjogojstva, kao i da Evropska unija ne subvencioniše proivodnju u svinjogojstvu I živinarstvu.

Čavor je kazao da razumije potrebu Crne Gore da se prilagodi evropskoj regulativi ali je ukazao i na to da pojedine njene članice obezbjeđuju milionske subvencije farmama i tako unapređuju uzgoj svinja.

Milko Beljkaš iz Inpeka je pitao zašto ni u IPARD-u 2 nema mjesta za podršku pekarskoj industriji, na što mu je predstavnik Ministarstva Blagota Radulović rekao da budući da Evropa propisuje pravila koje proizvodnje mogu  koristiti sredstva IPARD-a, a pekarstvo nije na listi, pa je potrebno kroz komunikaciju sa ovim sektorom iznaći druge načine da ova značajna djelatnost ne bude zanemarena.

IPARD

Blagota Radulović iz resornog ministarstva naveo je da je Crna Gora tokom 2017. godine uspješno završila proces akreditacije za IPARD program i dobila ovlašćenje za upravljanje sa 39 miliona eura sredstava EU.

- Sa dodatnih 12,1 milion eura iz nacionalnog budžeta i 35,7 miliona učešća korisnika programa, kroz IPARD program će se ukupno investirati 87 miliona eura. Javni poziv za IPARD biće otvoren 1. marta – rekao je on.

IPARD program će se u ovoj fazi realizovati kroz dvije mjere.

Investicijama u poljoprivredna gazdinstva od 10.000 eura do 500.000 eura u sektore stočarstva, mljekarstva, biljne proizvodnje, pčelarstva i akvakulture. Ovom mjerom podržaće se: izgradnja, proširenje ili rekonstrukcija objekata; nabavka namjenske opreme i mehanizacije; investicije u sisteme za navodnjavanje; nabavka sadnog materijala za višegodišnje zasade; investicije u poboljšanje zemljišta. Podrška će iznositi do 60% od ukupne investicije, što će se definisati Javnim pozivom. Takođe, za ulaganja realizovana od strane mladih farmera (do 40 godina starosti) podrška će iznositi do 65% investicije, za ulaganja u poljoprivredna gazdinstva u planinskim područjima predviđena je podrška do 70% investicije, a dodatnih 10% može se dodijeliti ulaganjima u cilju zaštite životne sredine, i to samo za taj dio investicije.

Podržaće se i investicije u iznosu od 40.000 eura do 1.500.000 eura u sektorima mljekarstva, mesne industrije, vinarstva, maslinarstva, prerade voća, ribarstva i akvakulture- podržavaće se izgradnja, proširenje ili rekonstrukcija objekata u svrhu prerade, kao i kupovina nove opreme i mehanizacije. Bespovratna podrška može iznositi do 50% investicije. Za investicije koje se odnose na zaštitu životne sredine, podrška može biti povećana za 10%.

Zakon o Komori

Predstavnik Komore Mitar Bajčeta prezentovao je novi Zakon o Privrednoj komori. Riječ je o aktu koji afirmiše značaj i rad najstarije poslovne asocijacije u uslovima znatno izmijenjenih društveno ekonomskih okolnosti u odnosu na prije 20 godina kada je usvojen prethodni zakon o Komori. Zakonom su posebno istaknuti ciljevi Komore, prije svega zastupanje i ostvarivanje zajedničkih interesa njenih članica, odnosno cjelokupne crnogorske privrede. Saradnja Komore i državnih organa u vezi sa pitanjima od interesa za privredu je podignuta na veći nivo. Komora predlaže Vladi Crne Gore mjere ekonomske politike i na sjednicama njenih organa pri razmatranju ovih mjera učestvuju predstavnici Vlade. Obaveza je Komore da nadležnom ministarstvu dostavlja mišljenje na propise od značaja za privredu. Jednom godišnje upućuje Vladi analizu poslovanja privrede i primjene propisa od značaja za privredu.

Dualno obrazovanje

Predstavnik Komore dr Mladen Perazić kazao je da je školske 2017/2018 godine ponovo je zaživjelo obrazovanje kod poslodavca/dualni sistem u obrazovnom sistemu. Obrazovanje kod poslodavca, odnosno dualni sistem obrazovanja kao dio stručnog obrazovanja je zasnovan na pozitivnim iskustvima zemalja njemačkog govornog područja.

Privredna komora Crne Gore je bila jedan od inicijatora za implementaciju realizaciju dualnog sistema kod nas. Imajući u vidu da u Crnoj Gori imamo veliki broj privrednih subjekata koji imaju želju, potrebe i kapacitet da učestvuju u kreiranju kvalitetne radne snage kako za svoje potrebe tako i za potrebe tržišta rada u državi, ovaj projekat je izazvao veliku pažnju poslodavaca i želju za učešćem.

Uključenjem u ovaj vid realizacije obrazovanja učenika, poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar profila koji odgovara poslovanju njegovog preduzeća i zaposli ga po završetku školovanja. Praktično obrazovanje kod poslodavca, omogućava učeniku da: razvija primjenjiva znanja, da usvaja vrijednosti odgovarajuće radne kulture, da se brže prilagodjava zahtjevima radnog mjesta i unapredjuje znanje i vještine u realnoj sredini, čime se i stvara mogućnost zapošljavanja kod poslodavca kod kojeg se obrazovao.