You are here

Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade

20/12/2016

Vlada, privrednici i lokalne samouprave, kroz čvršću saradnju, moraju naći najbolje odgovore za sve probleme, kako bi se obezbijedio ubrzani ekonomski razoj, nova radna mjesta, novac za investicije i benefiti za svakog građanina, ocijenjeno je na tradicionalnom sastanku privrednika sa Predsjednikom Vlade, koji je organizovan 20. decembra 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

Pored premijera Duška Markovića, iz Vlade su u radu skupa učestvovali potpredsjednik, te ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, potpredsjednik Rafet Husović, ministri ekonomije Dragica Sekulić, finansija Darko Radunović, rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, te sekretar u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Zoran Radonjić.

Predstavljen je izvještaj „Crnogorska ekonomija u 2016. godini – rezultati, izazovi, mogućnosti“, koji je sačinila Privredna komora, a sadrži i preporuke Vladi za unapređenje uslova poslovanja, definisane iz ugla privrede.

Skupom je moderirao potpredsjednik Komore Stanko Zloković.

Riječ predsjednika Komore

Čestitajući novoizabranom premijeru, predsjednik Komore Velimir Mijušković je kazao da su krajem prethodne godine izabrani novi organi ove poslovne asocijacije koja okuplja cijelokupnu privredu. Riječ je o 593 predstavnika kompanija iz svih djelatnosti koje su u 2015. godini ostvarile prihod od preko 2,5 milijardi eura, što je 70% ukupnog na nivou crnogorske privrede.

- Ovakva struktura i način rada naša su najjača snaga budući da tu crpimo osnov za predstavljanje i zastupanje interesa poslovne zajednice u cjelini. Zahvaljujući intersektorskoj strukturi i saradnji sposobni smo da brzo, efikasno i pouzdano identifikujemo izvor ekonomskih problema i predlažemo rješenja prihvatljiva za sve – pojasnio je Mijušković.

Zahvaljujući tome, dodaje on, sugestije Privredne komore su uvijek kvalifikovane kao posebno korisne.

Govoreći o izvještaju o crnogorskoj ekonomiji u 2016. godini, on je oblasnio da taj dokument predstavlja najznačajnije stavove privrede, kao i predloge rješenja za prevazilaženje problema, a rezultat je više od sto sastanaka i drugih skupova održanih tokom godine, u čijem su radu učestvovali i predstavnici Vlade.

Podsjetio je da je Komora u julu predstavila analizu „Ekonomija crne Gore 2006 – 2015“, a dinamičan rast u tom periodu je potenciran i na šestoj Konferenciji o ekonomiji koju je organizovala.

- Sadašnji parametri pokazuju da makroekonomska kretanja u 2016. godini, takođe, karakteriše rast većine indikatora. Ipak, visoka nezaposlenost, u kontinuitetu se izdvaja kao jedan od glavnih problema crnogorske ekonomije – rekao je Mijušković.

Prema njegovim riječima, više je razloga za to - struktura privrede, neusklađenost obrazovnog sistema sa njenim potrebama, nefleksibilnost tržišta rada, što za rezultat ima izuzetno visoku stopu nezaposlenosti od gotovo 20%. Prema Globalnom indeksu konkurentnosti, Crna Gora je lošije rangirana za 12 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Zabilježen je i pad u lakoći poslovanja.

- Činjenica je da se na polju unapređivanja poslovnog ambijenta puno toga uradilo, ali se određenim sistemskim elementima, nije uspjelo prići na adekvatan način, što je i dalo pomenuti lošiji rezultat. Nerijetko, potreba za hitrim ispunjavanjem zahtjeva vezanih za pristupanje Evropskoj uniji dovodila je u pitanje kvalitet, odnosno primjenjivost donesenih propisa – rekao je predsjednik Komore.

Naglašava da je za donošenje dobrih i primjenljivih propisa neophodna valjana stručna rasprava i prilagođavanje potrebama privrede.

Najnoviji primjer izostanka pomenutog je primjena Metodologije za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije o kojoj će Komora raspravljati sa namjerom da amortizuje „udar“ koji čeka gotovo 2500 privrednih društava.

- Imam bojazan da nijesmo dovoljno svjesni koliko će ovakvo poskupljenje, ako se desi, imati negativnih multiplikativnih efekata, ne samo ekonomske već i socijalne prirode – rekao je Mijušković.

On je zatim ukazao da je propisima potrebno suštinski unaprijediti i urediti pitanja privrednih društava, radnih odnosa, trgovine u najširem smislu, kao i javnih nabavki.

Nužno je, smatra, izraditi sveobuhvatan i koncizan Zakon o privrednim društvima, koji će urediti sve pojedinosti važne za ovu oblast.

- Unapređenje produktivnosti rada je od krucijalnog značaja za ostvarivanje strategije rasta koja je bazirana na investicijama. Njeno povećanje je usko povezano sa kvalitetom radne snage koja jedino može obezbijediti fleksibilno tržište radne snage, a što u potpunosti isključuje aktuelno zakonsko rješenje koje je obimno i restriktivno.

On je apelovao na premijera da se donošenje novog zakona o radu, ali i Socijalnom savjetu, nađu visoko na listi prioriteta Vlade u narednoj godini. Jer, privrednici smatraju da je potrebno zakonski unaprijediti kapacitet Socijalnog savjeta, da bi ovo tijelo bilo u mogućnosti da uređuje povjerena mu pitanja, prije svega u vezi sa radnim odnosima.

Trgovina je oblast koja takođe zahtijeva nužne izmjene. Problemi na koje privreda nailazi zbog nedovoljnog razumijevanja složenosti ove materije bili su razlog da se zatraži da nova Vlada kao poseban resor ima Ministarstvo trgovine.

Sistem javnih nabavki i dalje predstavlja ozbiljan problem poslovanju, kako za naručioce, tako i ponuđače. U Privrednoj komori, Radna grupa intenzivno radi na kreiranju novog teksta Zakona o javnim nabavkama, te očekujemo da kroz to sve sugestije privrede dobiju adekvatan tretman.

- Smatramo da je neophodno i da privredna društva koja se nalaze na tržištu, bez obzira na to što im je osnivač ili većinski vlasnik država ili lokalna uprava, budu izuzeta od obaveznosti postupka javnih nabavki. Odgovornost za poslovanje u cjelini, može i mora se prebaciti na upravljačke i rukovodne strukture preduzeća, budući da prihod ostvaruju na tržištu i ne finansiraju se iz budžeta – dodao je Mijušković.

Pored navedenih oblasti koje normativno nijesu adekvatno uređene, privreda smatra važnim istrajavanje na poštovanju principa predvidljivosti, transparentnosti i neselektivnosti, te nastavljanja aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, rješavanju problema nelikvidnost i olakšavanju pristupa finansijskim sredstvima. Djelovanje po ovim pitanjima privreda označava kao imperativ.

Obraćajući se privrednicima, Mijušković smatra da bi privreda u većoj mjeri trebala koristiti sve mogućnosti koje joj se pružaju kroz rad Komore, a mogu imati direktan pozitivan uticaj na poslovanje preduzeća. Prije svega je riječ o brojnim edukativnim aktivnostima koje su za prethodnih jedanaest mjeseci imale više od 2.500 polaznika. Takođe, pozvao ih je da više koriste promociju i poslovno povezivanje u zemlji i inostarnstvu, te ugovaraju Arbitražu pri Privrednoj komori Crne Gore, za brže i jednostavnije rješavanje privrednih sporova.

- Smatram da privreda, što samostalno, a što posredstvom Komore treba da iskazuje potrebu da na pravi način bude uključena u saradnju sa obrazovnim institucijama, kreirajući tako kadar za sopstvene potrebe – kazao je on.

Pozvao je privrednike da i dalje organizovano, posredstvom Komore, iznose i rješavaju sve probleme sa kojima se srijeću u poslovanju jer je to mnogo efikasniji i plodotvorniji pristup od pojedinačnog djelovanja.

Riječ predsjednika Vlade

Premijer Duško Marković je izrazio zadovoljstvo što se i ovog decembra nastavlja tradicija kontinuiranog dijaloga predsjednika Vlade i ministara sa članovima Privredne komore Crne Gore, podsjećajući da se to dešava svega tri sedmice nakon njenog izbora.

- Privredna komora, kao udruženje koje okuplja i udružuje crnogorsku privredu, važna je adresa i ključni partner Vladi u ostvarenju zajedničkih ciljeva, a to je opšte dobro za državu i veći kvalitet života njenih građana – ocijenio je Marković.

Prema njegovim riječima, susreti u Komori su uvijek bili prilika za retrospektivu, osvrt na ekonomska kretanja i presjek urađenog tokom godine na izmaku, te prilika da najviši predstavnici izvršne vlasti čuju iz prve ruke kako Vlada u narednom periodu može doprinijeti poboljšanju ukupnog privrednog ambijenta u državi, ali istovremeno i da ona saopšti domaćoj biznis zajednici njena očekivanja.

- Vjerujem da dijelite sa mnom ocjenu da je godina na izmaku za Crnu Goru bila jedna od najtežih nakon obnove nezavisnosti. Godina u kojoj je prethodna Vlada ekonomsku politiku vodila u veoma nepovoljnom međunarodnom, ali i unutrašnjem ambijentu. Podsjetio je da ona započela nekoliko velikih, infrastrukturnih projekata, poput izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare, nastavka izgradnje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, potpisivanja ugovora za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, odnosno istraživanja nafte i gasa u našem podmorju, kao i značajne projekte u oblasti turizma. Ključne zadatke u 2016. godini - očuvanje makroekonomske stabilnosti i povećanje konkurentnosti, prethodna Vlada je takođe realizovala.

- Bez obzira na te činjenice, smatram da su efekti napretka koji je Crna Gora ostvarila od obnove nezavisnosti, još nedovoljno vidljivi za privredu i veliki broj građana, kojima su upravo i dugoročno namijenjeni. Jasno je da nam je neophodan dinamičniji ekonomski razvoj i stabilne stope rasta bruto društvenog proizvoda na duži period u visini između četiri i pet odsto, kako bismo nadoknadili višedecenijsko zaostajanje za razvijenom Evropom – rekao je premijer.

On smatra da bez daljeg unapređenja poslovnog ambijenta nema dinamičnijeg razvoja biznisa, koji će omogućiti nova zapošljavanja. Ali, naglašava, to nije samo zadatak Vlade i ekonomske i razvojne politike koju sprovodi ili promoviše, već to možda čak i više zavisi od privredne i biznis zajednice.

On je istakao zalaganje za striktno poštovanje zakona.

- Želim stoga jasno da saopštim: ako budemo morali, ukupnu poresku i finansijsku disciplinu obezbjeđivaćemo pojačanim inspekcijskim nadzorom i beskompromisnim sankcionisanjem kršenja zakona. I mi iz Vlade, i vi iz privrede – nedvosmisleno moramo uspostaviti praksu da je ispunjavanje obaveza prema Državi prva, a ne posljednja dužnost – naglasio je Marković.

Pojasnio je da praksa učestalog planskog izazivanja finansijske insolventnosti i stečaja, da bi se izigrala država i poslovni partneri, a paralelno sa tim otvaranje novih firmi i nastavka poslovanja mora biti prekinuta, jer devastira zdravo tkivo svake ekonomije.

- Između vas koji stvarate novu vrijednost i nas iz administracije koji vodimo ekonomsku politiku – ne smije biti prostora za devastaciju Države i privrede. Dakle, pored strukturnih reformi sa direktnim fiskalnim uticajem, dalje jačanje vladavine prava i sigurnost izvršavanja ugovora u privredi biće imperativ ove Vlade – riječi su predsjednika Markovića.

Vlada će sa posebnim senzibilitetom voditi računa o kredibilitetu onih koji traže pomoć države za razvoj biznisa, najavio je. Uspostavljanje javno-privatnih partnerstava biće uslovljeno zahtjevnim biznis standardima, poslovnim kriterijumima i odgovarajućim procjenama, jer će Vlada partnerstvo graditi sa onima koji se nalaze na tzv. bijeloj listi, a ne sa poreskim dužnicima i nesolidnim privrednim društvima.

Podsjetio je da je Vlada nedavno usvojila Predlog zakona o budžetu za 2017. godinu sa Planom finansijske konsolidacije. Takav potez, kaže Marković, bio je preduslov za smanjenje deficita budžeta i usporavanje rasta javnog duga, i vjeruje da je time eliminisan negativan scenario koji bi bio izvjestan bez mjera konsolidacije.

Kaže da je bilo razmišljanja da teret štednje podnesu jednako svi zaposleni, a i sama privreda.

- Mi smo se odlučili za drugačiji pristup: zaštitili smo poslodavce i zaposlene, neutrališući efekte nužnih restrikcija prema privredi. Zbog toga, ovaj set mjera nije podrazumijevao i povećanje poreskih stopa, koje bi stvorile dodatni pritisak na ekonomiju i narušile predvidljivost poreskog ambijenta. Na taj način zaštitili smo i atraktivnost naše zemlje kao investicione destinacije – i vjerujem da ćemo u tome do kraja uspjeti – smatra on.

Kada je riječ o investicijama, Marković naglašava da su neophodna ulaganja iz inostranstva, znanje i iskustvo, ali ukupnog napretka ne može biti bez razvijene domaće biznis zajednice. Vlada će na potpuno jednak način tretirati svaku poslovnu inicijativu, dolazila ona sa međunarodnih adresa ili iz same Crne Gore, pojašnjava on.

Vlada će nastaviti da pažljivo sagledava probleme iz prakse sa kojima se suočavaju privrednici i njihove predloge koji su veoma značajni prilikom određivanja prioriteta strukturnih reformi i ukupnih mjera ekonomske politike.

- U tom cilju, veoma brzo ćemo osnovati i Savjet za konkurentnost, od kojeg očekujemo da dodatno doprinese eliminisanju prepreka, daljem unapređenju poslovnog ambijenta i rastu konkurentnosti naše zemlje – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

Riječ privrednika

Aleksandar Mitrović, sekretar Odbora za privredno zakonodavstvo, naglasio je značajne probleme koje preduzećima koja posluju komercijalno, a u državnom su vlasništvu, prave procedure javnih nabavki.

- Veliki broj naručilaca, neadekvatna priprema tendera, primjena upravnog postupka u javnim nabavkama su faktori koji generišu brojne mogućnosti za podnošenje žalbi, obaranje i prolongiranje postupka, na što treba obratiti pažnju prilikom izrade novog zakona ukoliko se želi unapređenje sistema javnih nabavki – rekao je Mitrović.

On je ukazao i na potrebu izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru (zarade se ne mogu na isti način određivati državnim organima i preduzećima u njenom vlasništvu), preciziranje Zakonom o zdravstvenom osiguranju krajnjeg roka u kojem država može refundirati sredstva po osnovu bolovanja. Privrednici, prema njegovim riječima, očekuju od Vlade da lokalnim samoupravama ne izda saglasnost za naplatu komunalne naknade jer se nijesu stekli uslovi za to bez narušavanja poslovnog ambijenta. U fokusu njegovog izlaganja bili su i Zakon o administrativnim taksama – potrebno njihovo smanjenje, te Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, gdje privrednike takođe opterećuju visoke naknade.

Predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Milan Božović smatra da je potrebno napraviti sistem zaštite domaćih proizvođača u ovom sektoru od nelojalne konkurencije koja dolazi iz okruženja, te smanjiti uticaj sivog tržišta. On je pozdravio implementaciju Vladine uredbe da investitori iz inostranstva imaju obavezu da uposle minimum 30 odsto domaće operative odnosno koriste proizvode iz Crne Gore.

- Potrebno je stimulisati i zaštiti finalne proizvode iz oblasti građevinarstva: od kamena, mašinskih maltera, glet mase i drugog čija je sirovinska osnova iz Crne Gore – rekao je Božović.

Stevan Karadaglić, predsjednik Odbora udruženja trgovine, naglasio je da je zakonska obaveza deklarisanja šampona i tečnih deterdženata Brajevim pismom biznis barijera, te da Pravilnik koji ovo reguliše treba po hitnom postupku staviti van snage, a ako to nije moguće, odložiti njegovu primjenu.

- Pravilnik koji uređuje ovo pitanje je donijet bez prethodne analize efekata koje mjera nosi i uticaja na poslovanje privrede. Komparativnom analizom legislative Evropske unije nigdje nije uočeno postojanje i primjena ovakvog rješenja – kazao je Karadaglić, navodeći da je izuzetak obaveza proizvođača da ovako označe ljekove i opasne hemikalije.

On je ocijenio da Zakon o zaštiti potrošača nije usklađen sa realnim uslovima prometa roba i usluga na tržištu, te da njegove odredbe onemogućavaju funkcionisanje Odbora za vansudsko rješavanje sporova.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Milutin Đuranović ocijenio je da se u brojnim zemljama na kupovinu domaćih proizvoda gleda kao na stil života, a pozitivan odnos prema vlastitim proizvodima je način za iskazivanje opredijeljenosti sopstvenom napretku, kod nas je to i dalje sporadičan, retorički predmet pažnje, a nikako istrajna aktivnost kakva bi morala biti.

- U svijetu se pitanje pomoći domaćim proizvođačima ne reguliše zakonskim putem već je to stvar ukupne državne politike i istinskog opredijeljenja Vlade da se kroz afirmaciju potrošnje domaćih proizvoda stvore stabilni temelji za društveno ekonomski napredak – riječi su Đuranovića.

On je istakao problem rekordnog deficita u oblasti poljoprivredno prehrambenih proizvoda i smatra da je rješenje u supstituciji uvoza domaćim proizvodima, prije nego povećavanje priliva kroz rast izvoza.

Smatra da bi dugoročna, intenzivna i kontinuirana kampanja afirmacije kupovine domaćih proizvoda dala mnogo pozitivnije efekte, ako se potpomogne uvođenjem zaštitnih mjera, i nada se da će Vlada raditi na tom fonu.

Radomir Mikan Zec, izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera, kazao je da je ambijent za poslovanje te kompanije veoma težak. Smatra da je posljednju deceniju u toku napad na 200 hiljada kvadrata atraktivnog zemljišta ovog državnog preduzeća. Problem predstavljaju nelegalni privatni objekti koji posluju bez uslova za rad i smatra on, tjeraju goste ali i ozbilljne investitore.

Vladan Vučelić, predsjednik Odbora udruženja komunalne privrede, ukazao je da je hitno potrebno izmijeniti set sistemskih zakona koji direktno utiču na efikasnost rješavanja otvorenih problema u ovom sektoru. Riječ je o zakonima o komunalnoj privredi, izgradnji objekata, zaradama državnih službenika i namještenika, javnim nabavkama. Potrebno je hitno donijeti zakon o komunalnim otpadnim vodama i vodi za ljudsku upotrebu.

Kaže da je u oblasti zaštite životne sredine potrebno realizovati projekte koji su preduslov daljeg održivog razvoja i koji opterećuju ukupan privredni sistem. To su izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda u Podgorici, zbrinjavanje kanalizacionog mulja, izgradnja sanitarnih deponija, rješavanje pitanja opasnog životinjskog i građevinskog otpada i drugo.

Dragan Bokan vlasnik kompanije Voli istakao je da je neophodno sačuvati zdrav trgovinski sektor i adekvatno ga zakonski urediti.

Problemi su povećana konkurencija, koncentracija i konsolidacija, uvođenje novih tehnologija, konkurencija iz neformalnog sektora, siva ekonomija, rad na crno, neformalno zapošljavanje - osiguranje zaposlenih na minimalnu zaradu i primanje plata na ruke. Poslovanje opterećuju i visoke takse prilikom izvoza ili uvoza.

Milovan Gojković, predsjednik Odbora udruženja za šumarstvo, drvopreradu, grafičku i papirnu djelatnost, podsjetio je da je Država raznim podsticajima privukla investitore koji su počeli da otvaraju radna mjesta u ovom sektoru.

- Novi pogoni su u Gusinju, Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima itd, a danas su u situaciji, da ne rade ili to čine smanjenim kapacitetom, a sve zbog nedostatka sirovine. Razlozi za to su nekontrolisani izvoz sirovine u zemlje regiona, kao i kašnjenje donošenja planskih dokumenta i davanja šuma na korišćenje privrednicima – istakao je Gojković.

Prirodni resursi postoje, kao i ozbiljni investitori, dok proizvodjačke kapacitete treba modernizovati i razvijati.

- Potrebna nam je ozbiljna i stroga politika vođenja resursa šuma i da ne dozvolimo da naši proizvođači zbog kašnjenja dodjele drvne mase ne rade pola godine, jer je to pogubno i za državu i za privrednike bez obzira na njihovu veličinu – zaključio je on.

Predsjednik Odbora udruženja saobraćaja Deda Đelović predstavio je prioritete u drumskom, željezničkom i pomorskom saobraćaju.

Privrednici iz ovog sektora se zalažu za povećanje stepena bezbjednosti saobraćaja, obnovu voznog parka prevoznika ekološki naprednijim vozilima, suzbijanje nelegalnog poslovanja, unapređenje željezničke infrastrukture, unapređenje modela upravljanja lučkom infrastrukturom na području Bara, realizaciju investicija u Luci Kotor. Opšti prioriteti su obrazovanje kadrova za saobraćaj u skladu sa potrebama privrede, jačanje veza sa visokoškolskim institucijama, kontinuirano angažovanje na unapređenju regulatornog okvira za funkcionisanje saobraćajnih preduzeća u skladu sa praksom razvijenih zemalja, eliminacija poslovnih barijera i logistička integracija subjekata transportnog sistema.

Predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metalske industrije Miraš Đurović istakao je značaj velikih sistema u ovom sektoru, jer su oni zamajac rada malih i srednjih preduzeća.

On smatra da shodno praksi razvijenih zemalja Crna Gora mora imati viziju razvoja crne metalurgije. U vezi sa tim, neophodan je i nov poslovni model u obrazovanju kadrova za ove potrebe. On se potom osvrnuo na rad Instituta za crnu metalurgiju, jedinog akcionarskog društva nikšićke Željezare koje i dalje radi. On traži podršku za rješavanje statusa Instituta koji zapošljava 70 radnika, a većinski vlasnik mu je država.

- Bez ulaganja u laboratorije i proizvodnju specijalnih čelika i odlivaka ne možemo biti konkurentni – apelovao je Đurović.

Himlija Franca, vlasnik kompanije Mesopromet, ocijenio je da je neophodno stvoriti stimulativan privredni ambijent kako bi se na sjeveru Crne Gore povećala proizvodnja i otvorila nova radna mjesta. Tome mogu doprinijeti kako investitori iz inostranstva tako i domaći. Istakao je probleme finasiranja, skupih kredita kod komercijalnih banaka, neadekvatne infrastrukture i kadrova. Recept razvoja vidi u privatno javnom partnerstvu.

Riječ ministara

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar poljoprivrede Milutin Simović, kazao je da se nakon diskusije privrednika može izvući nekoliko bitnih poruka. Neke od njih su očekivanje punog poštovanja svih zakona, uklanjanje biznis barijera, brendiranje ekonomije, razvijanje infrastrukturnih projekta, borba protiv sive ekonomije, nelojalna konkurencija, izmjene Zakona o radu.

On smatra da Zakon o radu, kojim su, kako je rekao, svi nezadovoljni, treba mijenjati tako da se obezbijedi veća fleksibilnost na tržištu rada i garantovana prava radnika.

- Izazova će biti i u 2017. godini. Brojne mogućnosti su neiskorišćene u privredi Crne Gore možemo ih, zajedno sa svima vama i drugim socijalnim partnerima, iskoristiti na dobro države i svakog njenog građanina – poručio je Simović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je, kada je u pitanju zaštita konkurencije, saopštila da Vlada nije u mogućnosti da favorizuje bilo koga.

- Upozoravam vas da je često u prethodnom periodu bio prisutan manjak interesovanaja poljoprivrednika za grantove, uvođenje standarda u poslovanje i udruživanje u klastere - kazala je Sekulić.

Ona je pozvala privrednike da u narednom periodu, zajedno sa Vladom, otvoreno razgovaraju o svim problemima i zajednički nađu rješenja.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je rekao da je započeta izmjena zakona o privrednim društvima, a priprema se i novi zakon o radu koji će biti mnogo fleksibilniji u skladu sa zahtjevima privrede. Razmišlja se o skraćenju disciplinskog postupka, produženju probnog rada na tri godine, a da će se do konačnog dogovora doći nakon mišljenja Socijalnog savjeta.

- Ja vidim dobrim samo onaj Zakon o radu koji će zadovoljiti sve tri strane u pregovorima. Predvidjeli smo da usvojimo ovaj zakon do kraja 2017. – rekao je ministar.

Ministar finansija Darko Radunović rekao je da je legalazacija neformalnih naselja i radne snage nešto odakle bi mogla da se crpi snaga za punjenje budžeta.

- Razmišljamo o smanjenu poreza i doprinosa na lična primanja. Neće rasti porezi, nego će se širiti baza - kazao je Radunović.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, smatra da se problemi moraju rješavati sistemski.

- Moraju se donositi sistemska rješenja. Mora se znati ko donosi rješenje za privremene objekte i ko ga je izdao i zašto - kazao je Radulović i zaključio da je turizam generator razvoja.

Predstavnik Ministarstva saobraćaja, sekretar Zoran Radonjić, kazao je da je svaki pravni dokumet koji je usvojen u ovoj oblasti prethodno razmotren u Privrednoj komori, što je praksa sa kojom će se nastaviti.

- Vlada Crne Gore je prepoznala potrebu za ulaganje u infrastrukturne saobraćajne projekte kao generatora daljeg ekonomskog razvoja, i u tom smislu opredijelila 283 miliona eura iz kapitalnog budžeta za narednu godinu. Od toga 200 miliona eura je za auto put – kazao je Radonjić.

Predsjednik Vlade Marković je u završnom obraćanju istakao da nije slučajno što je dijalog o potrebama crnogorskog društva započeo sa poslovnom zajednicom, Univezitetom i Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, da bi se osnažili rezultati ostvareni tokom decenije nezavisnosti, te da stvore kvalitetne nove prilike i za državu i za njene građane.

- Da bi to ostvarili potrebna je vladavina prava, obrazovanje i razvoj infrastrukture. Moramo se baviti pitanjima razvoja i to na kratak rok i za to nam je potrebna efikasna administracija koja će uvažavati ideje biznisa i podsticati njegov razvoj, zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković.

Izdvajamo