You are here

Sastanak privrednika sa premijerom

22/12/2017

U predstojećem periodu izazov je privlačenje novih investicija, posebno u proizvodne i prerađivačke kapacitete, čija će realizacija doprinijeti rastu proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. Privreda smatra da bi trebalo uvesti više podsticajnih mjera za razvoj proizvodnog sektora, što istovremeno znači i podsticaje za izvoznike, ocijenjeno je na sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem, organizovanom u Privrednoj komori Crne Gore 22. decembra 2017. godine.

Pored premijera, iz Vlade su u radu skupa učestvovali potpredsjednik, te ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ministri ekonomije Dragica Sekulić, rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, te saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

Predstavljen je dokument „Crnogorska privreda u 2017. godini sa predlozima mjera za unapređenje poslovanja“ koji je izradila Komora. Ovaj materijal pored analize stanja u ekonomiji kroz sagledavanje makroekonomskih pokazatelja, sadrži pregled poslovanja crnogorske privrede po sektorima. On obuhavata analizu propisa koji direktno ili indirektno imaju uticaj na privređivanje, zatim obrazovanje u funkciji privrede, njenu promociju u službi podizanja konkurentnosti i drugo.

Moderator skupa bio je potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković ocijenio je da je prošlogodišnji sastanak sa premijerom dao dobre rezultate, jer su u Program rada Vlade za 2017. godinu uključeni predlozi privrednika obuhvaćeni Analizom koju je ova asocijacija napravila.

- Na taj način iskazano prepoznavanje potreba privrede dalo je doprinos rezultatima kojima se ova Vlada tokom prve godine svog trajanja može pohvaliti. Rezultati su već vidljivi i dobra su osnova na kojoj se mogu temeljiti i pozitivna očekivanja u 2018. godini – smatra Mijušković.

Analizirajući ekonomska kretanja, on je konstatovao da se rast globalne ekonomije vratio na predkrizno stanje. Prema procjenama MMF-a, vrijednost svih proizvedenih roba i usluga u svijetu će u 2017. godini dostići 80 biliona dolara, što implicira da će ekonomski rast imati stopu od 3,6%, uz mogućnost da u 2018. bude i 4%. Projektovani rast značio bi uvećanje globalne ekonomije za ukupno 6,5 biliona dolara. Što se Crne Gore tiče, ekonomska kretanja u ovoj godini karakteriše rast većine indikatora: bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, zarada, obima usluga, posebno u turizmu, građevinarstvu i svim vidovima saobraćaja, te rast neto stranih investicija.

- Očekuje se da rast crnogorske ekonomije u ovoj godini bude iznad 4%, a u narednoj više od 3%. S obzirom na naprijed iznijeta predviđanja o kretanjima svjetske ekonomiji, ne vidim razlog da se i u kasnijim periodima taj rast ne nastavi – kazao je Mijušković.

Rastu BDP-a posebno su doprinijeli intenziviranje radova na autoputu, izgradnja regionalne i lokalne putne infrastrukture i investicije u sektorima turizma i energetike. Podsticaj rastu daje i turizam gdje je za deset mjeseci zabilježeno 20,7% više dolazaka i 15,2% više noćenja turista, sa multiplikativnim efektima na cjelokupnu privredu, a uticali su i povećanje proizvodnje u pojedinim sektorima, kao i kreditne aktivnosti banaka, te neto priliv stranih direktnih investicija. Prema njegovim riječima, u poslednjih nekoliko godina je pojačan interes investitora za sektor energetike, poljoprivrede i turizma i to je dobro, s obzirom da su u ranijim godinama bila velika ulaganja u nekretnine i druge, ne baš produktivne djelatnosti, što je učinilo da imamo nedovoljne efekte investicija na ukupan ekonomski rast.

- U predstojećem periodu izazov je privlačenje novih investicija, posebno u proizvodne i prerađivačke kapacitete, čija će realizacija doprinijeti rastu proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. U tom cilju neophodno je stalno unapređenje investicione i poslovne klime, uz kontinuirani rad svih organa na državnom i lokalnom nivou, uklanjanje ograničenja poslovanju, među kojima su siva ekonomija, te smanjenje administrativnih barijera – rekao je Mijušković.

Istakao je da ozbiljan problem za nova investiranja predstavljaju sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, neopravdani napadi i optužbe na investotore, kako strane tako i domaće, što je uz problem deficita kvalifikovane radne snage ozbiljna smetnja i koja rezultira odustajanem zainteresovanih od ulaganja.

- Privreda smatra da bi trebalo uvesti više podsticajnih mjera za razvoj proizvodnog sektora, što istovremeno znači i podsticaje za izvoznike – rekao je predsjednik Komore, afirmativno govoreći o programima ministarstava poljoprivrede i ekonomije u tom pravcu.

- Kada govorim o podsticajima, želim istaći da se tu ne misli samo na direktna novčana davanja. Naime, imamo pozitivno iskustvo kao rezultat povoljnosti koje su bile date pri gradnji hotela visoke kategorije. To su primjeri koje treba slijediti i kada je proizvodni sektor u pitanju. Jedino na taj način možemo govoriti o kvalitetnim podsticajima na bazi kojih bi se moglo investirati u proizvodnju. Ovo mora biti praćeno i smanjivanjem različitih taksi, na nacionalnom, a posebno lokalnom nivou – rekao je Mijušković.

Imperativ je, naglašava, ublažavanje robnog deficita, kroz veći plasman domaćih proizvoda na našem tržištu preko turizma, čime bi se supstituisao uvoz, kao i izvozom gotovih proizvoda višeg stepena obrade, a ne samo sirovina i poluproizvoda. Zbog toga, kaže, i nacionalno brendiranje predstavlja šansu Crne Gore, pa sinergetsko djelovanje svih institucija i struktura društva koje tome mogu doprinijeti treba intenzivirati. Istakao je da Privredna komora od 2008. godine intenzivno radi na projektu Dobro iz Crne Gore, koji daje rezultate, ali bi oni bili mnogo bolji da je na samom početku naišao na razumijevanje i podršku svih na koje se odnosi. Zato Mijušković potencira zajednički rad na brendiranju, pozicioniranju i promociji domaćih proizvoda.

On je kazao da su u Analizi navedene prepreke za poslovanje privrede u cjelini, i pojedinačnih privrednih grana. Naveo je potrebu za novim zakonima o privrednim društvima i radu, regulative koja će urediti pitanja koncesija u uslugama kao i privatno javna partnerstva.

- Vjerujem da bi to zanačajno doprinijelo privlačenju novih investicija i pokretanju novih projekata, prije svega u komunalnoj sferi – rekao je predsjednik Komore.

Podsjetio je da je Komora dala doprinos izmjenama regulative koja se odnosi na javne nabavke, obrazovanje čime je značajno unapređen poslovni ambijent u ovim oblastima.

Iskoristio je priliku da saopšti da su u Komori nedavno završeni izbori za predsjednika ove institucije. Vlastimir Golubović, istaknuti privrednik, dugogodišnji Predsjednik Skupštine Komore i član njenog Upravnog odbora, izabran je na najvišem organu za ovu dužnost koju će preuzeti 1. januara 2018.

- Golubović je pored profesionalnih i ličnim kvalitetima koje posjeduje, zavrijedio nepodijeljenu podrške privrede. Kroz našu višegodišnju saradnju sa zadovoljstvom mogu reći da nakon deset godina vođenja Komore odlazim potpuno uvjeren da su pred ovom institucijom još bolji dani – zaključio je Mijušković.

Peti u Evropi po rastu ekonomije

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković je istakao izuzetan značaj godišnjih sastanaka sa privrednicima u Komori za ostvarivanje ciljeva ekonomske politike i istakao značajnu ulogu ove poslovne asocijacije u unapređenju poslovnog ambijenta. 

- Na pravom sam mjestu, koje pomaže meni i saradnicima kako bismo ostvarili cilj kojem težimo, cilj državne poltiike, a on se danas i u vremenu koje dolazi ogleda u kreiranju povoljnog poslovnog ambijeta, rastu domaće ekonomije i boljitku za naše građane. Svaki dolazak ovdje je nova škola kako treba raditi i činiti više kako bismo ovaj strateški državni cilj ostvarili - rekao je premijer zaključujući da dosadašnja saradnja bila partnerstvo na zajedničkom zahtjevnom poslu.

On je naveo postignuća Vlade u 2017. godini i ključne izazove i zadatke za narednu. Kazao je da su stabilne javne finansije te da se državni Budžet odlično realizuje.

- Završićemo godinu uz prebačaj finansijskog plana Budžeta. Naša ekonomija je imala rast u prvom kvartalu od 3,2 odsto, u drugom od 5,1 odsto i u trećem 4,7 odsto. Prosječan rast za devet mjeseci je 4,5 odsto i Crna Gora je u ovom trenutku na petom mjestu u Evropi po nivou rasta svoje ekonomije - poručio je premijer Marković, i navedeno je ocijenio „platformom za kvalitetniji život građana“.

Konstatovao je da je 2017. godina bila puna neizvjesnosti i strahova da li će biti moguće odgovoriti ciljevima. Počela je ozbiljnim političkim dešavanjima koja su prijetila da destabilizuju državu.

- Naša ekonomija je bila u ozbiljnom izazovu da izgubi šansu za progres. Vlada se zajedno sa svima sa kojima je sarađivala ozbiljno uhvatila tog izazova i mogu biti ponosan na ono što smo uradili. To nije rezultat Vlade i njenih ministara već svih nas - kazao je Marković.

Istakao je da ambijent u kojem su radili nije bio stimulativan, te da je dio političke strukture bio usmjeren da postavi ograničenja kako ekonomija ne bi išla u trendu koji je zacrtan.

Uprkos tome, istakao je Marković, Vlada je ostvarila impozantne rezultate na dobrobit građana Crne Gore. Kao rezultat ovakve politike, Svjetska banka je odobrila garanciju u vrijednosti od 80 miliona eura, što se može konvertovati u kredit od 240 miliona eura koji će omogućiti refinansiranje javnog duga zemlje pod povoljnijim uslovima.

- Ovaj rezultat ima ne samo finansijsku već i političku dimenziju jer to govori da je Crna Gora dobila značajnu podršku od velikih svjetskih institucija, kao što su Svjetska banka i MMF. Ta podrška je poruka međunarodnim investitorima da u našu državu treba ulagati da imamo održiv pravni i ekonomski sistem kao i da postoje povoljni uslovi poslovanja. Mi smo u godini štednje, racionalizacije, punoj izazova dobili i povećanje našeg kreditnog rejtinga od dvije međunarodne kreditne agencije, što nije praksa -  kazao je Marković.

Premijer je kazao da je svjestan uticaja koji povećanje stope PDV-a može imati na konkurentnost.

- Vrlo nerado sam prihvatio da idemo u tom pravcu. Sjećate se mojih komentara da bih bio srećan da možemo da odustanemo od toga. Još nemamo takve parametre, ali smo se ipak trudili da imamo izbalansiran pristup svim mjerama. Vjerujem da ćemo svi razumjeti da je ovo zahvat za budućnost, koji treba da pomogne stabilizaciji naših finansija. Naš je interes da ovaj efekat povećanja stope PDV-a ne ugrozi standard naših građana - dodao je on.

Najavio je da će se nastaviti sa subvencioniranjem poljoprivredne proizvodnje kako bi ova privredna grana ojačala i uz turizam i energetiku bila strateški potencijal ekonomskog razvoja.

On je za narednu godinu najavio nastavak reformi poreske administracije, još snažniju i direktniju borbu protiv sive ekonomije i parafiskaliteta pogotovo na lokalnom nivou te nove zakone koji će unaprijediti poslovni ambijent. Ocijenio je izuzetno važnim implementaciju Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Riječ privrednika

Ranko Nikolić, direktor Instituta crne metalurgije je naveo da preduzeća u državnom vlasništvu, poput njegovog, guši nelojalna konkurencija.

- Poslove ispitivanja dobijaju neakreditovana tijela koja nijesu dokazala kompetentnost, a biraju se po jednom opredjeljujućem kriterijumu: niskoj cjeni – istakao je Nikolić.

On smatra da država prilikom tendera treba mnogo više da povede računa o tome da te poslove dobijaju oni koji su uložili u svoju kompetentnost, akreditovanje i etaloniranje. Takođe je ukazao na problem nedostatka kadra u ovoj oblasti – livaca, kalupara, varioca kao i inženjera.

Milovan Gojković, predsjednik Odbora udruženja šumarstva i drvne industrije, ocijenio je da postignuto u 2017. godini daje nadu da će narednu godinu obilježiti investicije koje će uposliti radnike i povećati doprinos ovog sektora BDP-u.

On je ukazao na značaj toga što je predložena nova platforma za gazdovanje šumama.

- Značajno je što je počeo proces sertifikovanja šuma po međunarodnom standardu. To je uslov za izvoz drvnih proizvoda u zemlje EU – rekao je Gojković.

Kao problem je naveo da još kasni raspisivanje oglasa za podjelu drveta u dubećem stanju, što drvoprerađivačima značajno otežava rad. Potencirao je da u godinama koje slijede prioritet u sektoru treba dati većoj finalizaciji proizvoda od drveta i njihovom plasmanu na domaćem i inostranom tržištu.

Zorka Šljukić, direktorica Mljekare Srna, predstavila je ovu uspješnu kompaniju koja upošljava 55 radnika i ima 500 kooperanata.

- Osnovu poslovne filozofije naše kompanije čine svježi, prirodni i zdravi mliječni proizvodi, koji se temelje isključivo na domaćoj sirovini. Njihov visok kvalitet naša je glavna referenca o čemu svjedoče brojna priznanja, među kojima i njih 11 za ovu godinu – rekla je Šljukić.

Ona je ukazala na značajnu podršku razvoju koju daju projekti poput „Dobro iz Crne Gore“ jer grade „temelje na kojima treba razvijati agrar“.

- Poruka da kupujemo domaće trebalo bi da bude svepristuna. Taj projekat zahtijeva kontinuirano djelovanje u vidu raznih mehanizama marketinga. Sa tog aspekta jedno od potencijalnih rješenja je ekstenzija jednog takvog projekta na maloprodajne objekte, gdje bi domaći proizvodi imali posebne pozicije, što bi znatno uticalo na percepciju potrošača – rekla je ona.

Evidentan je napredak u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije koji je rezultat velikih ulaganja, kako samih proizvođača, tako i države i fondova pomoći i podrške, ocjenjuje predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Milutin Đuranović.

- Izrazito negativni bilansi u prometu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa inostranstvom, kakve imamo niz godina, uvoz proizvoda kojih imamo u dovoljnim količinama, nameće pitanje da li smo dorasli širim ekonomskim integracijama – rekao je Đuranović.

Smatra da je puno pažnje posvećeno pravno-političkim aspektima EU integracija, a pita se gdje su ekonomski kriterijumi, koji podrazumijevaju da moramo imati konkurentnu privredu, koja će intenzivirati trgovinsku razmjenu sa fokusom na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita.

- Cilj evropskih integracija nije povećanje izvoza evropskih proizvoda u Crnu Goru, već povećanje izvoza iz Crne Gore u zemlje EU, a na taj način rast životnog standarda cjelokupnog stanovništva naše zemlje. Postavlja se logično pitanje, kako domaći proizvodači mogu da povećaju izvoz u zemlje EU, kada nisu u mogućnosti ni da u dovoljnoj mjeri prodaju svoje proizvode na domaćem tržištu – rekao je on.

Naglašava da proizvođači nijesu u mogućnosti da sami ostvare pomenuti cilj.

- Neophodna nam je dobro osmišljena strateška i logistička pomoć države u cilju podizanja konkuretnosti domaćih proizvođača, što će imati za rezultat supstituciju uvoza domaćom proizvodima, čime se stvaraju pretpostavke za povećanje izvoza, što bi trebalo da rezultira značajno većim stepenom pokrivenosti uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda iznad aktuelnih oko 10%. Moje izlaganje ću završiti pitanjem: Da li ćemo ostati žedni, ako ne uvozimo vodu? Naši preci nisu ostali žedni bez uvozne vode, a sigurno je da ne bi ni mi – zaključio je Đuranović.

Predsjednik Odbora udruženja trgovine Stevan Karadglić je ukazao da nelojalna konkurencija, odnosno poslovanje u sivoj ekonomiji, negativno utiče na tržište i rad privrednih subjekata koji izmiruju svoje obaveze u skladu sa zakonskim propisima.

- Dosadašnji napori na njenom suzbijanju su dali izvjesne pozitivne rezultate ali svakim novim izmjenama propisa otvara se prostor za nelegalno poslovanje – smatra on.

Najnovija praksa pokazuje da je nakon prve faze povećanja akcize na cigarete i alkoholna pića (od 1. jula 2017. godine) došlo do značajnog smanjenja prometa ovih proizvoda u legalnim trgovinama, što navodi na zaključak da je dio trgovine akciznim proizvodima preusmjeren i odvija se nelegalnim tokovima, a pretpostavke su da će taj udio biti još veći nakon 1. januara 2018. godine i novog povećanja akciza na ove proizvode.

Pored toga, privrednici smatraju da će povećanje PDV-a za 2 p.p. takođe dovesti do povećanja obima nelegalnog poslovanja, te je potrebno intenzivirati aktivnosti nadležnih organa, odnosno inspekcijskog nadzora.

Smatra da je potrebno uspostaviti efikasniji nadzor nad tokovima sive ekonomije primjenom sistema analize rizika i jačanjem kapaciteta inspekcijskih organa, proširiti obuhvat fiskalizacije, smanjiti poresko i administrativno opterećenje privrede, uvesti podsticaje i poreske olakšice za preduzetnike.

- Najvažnija mjera u oblasti finansijskog sektora bila bi smanjenje gotovinskih i podsticaji bezgotovinskog plaćanja. Prelazak na bezgotovinski vid plaćanja, smanjio bi učešće transaktora u sivoj ekonomiji. Pri tome, akcenat je na stimulativnim mjerama koje će podstaći upotrebu bezgotovinskih transakcija – rekao je Karadaglić.

On se založio za novu giljotinu propisa kako bi se smanjio njihov broj i opterećenje privrede koje proizilazi iz njihove primjene.

Mladen Bajković, predsjednik Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, smatra da domaće kompanije moraju unaprijediti konkurentnost kako bi mogle da učestvuju u velikim razvojnim projektima koji se realizuju u Crnoj Gori.

- Treba nam podrška, strateško partnerstvo da bismo podigli svoje kompetencije – smatra on.

Ukazao je na problem nedostatka kvalifikovanog kadra.

- Već sada ne možemo da ispratimo kvalitetnim kadrom potrebe investitora u Crnoj Gori. Trenutno se realizuje izgradnja 40 hotela u Crnoj Gori. Moramo da kontinuirano radimo na prevođenju radnika iz sive zone u legalno poslovanje i to bi bio osnov za rješavanje ovog problema – rekao je Bajković.

Vlasnik Mesoprometa Hilmija Franca, predstavio je svoju kompaniju koja zapošljava oko 400 radnika i u čijem okviru posluju klanice, fabrike, farme, trgovinski objekti i hotel za četiri zvjezdice. Apostrofirao je značaj podsticaja koje poljoprivreda i prehrambena industrija mogu dobiti iz programa IPARD i međunarodnih fondova, ali ukazao i na probleme u dobijanju tih sredstava.

- Izgradićemo na sjeveru Crne Gore fabriku za otkup i preradu tržišnih viškova – najavio je Franca.

Novoizabrani predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović čestitao je Vladi na postignutim rezultatima u ostvarivanju strateških državnih ciljeva, kao i na uspješnoj realizaciji ekonomskih politika.

Istakao je da je čast ali i velika odgovornost što će biti na čelu Komore koja naredne godine proslavlja devet decenija uspješnog poslovanja i rada. On je najavio aktivnosti Privredne komore u narednom periodu.

- Aktivnosti su usmjerene na ostvarivanje osnovnih programskih ciljeva ove asocijacije: stvaranje povoljnijih uslova privređivanja, podizanje konkurentnosti privrede, obrazovanje kadrova za njene potrebe, poslovno povezivanje sa ino partnerima, promociju resursa i potencijala investitorima i internacionalizaciju crnogorskih preduzeća te intenzivnije uključivanje privrede u evropske projekte posredstvom Komore – rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, Komora će snažno podržavati domaće proizvođače, afirmišući kvalitet njihovih proizvoda i usluga, jačati poziciju izvozno orijentisanih kompanija i kontinuirano raditi na afirmaciji komparativnih prednosti domaće ekonomije.

On je posebnu zahvalnost i poštovanje u svoje i ime svih privrednika izrazio prema predsjedniku Komore Mijuškoviću koji je dao značajan doprinos razvoju crnogorske ekonomije rukovodeći ovom institucijom.

Riječ ministara

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kazao je da je 2017. godinu, između ostalog, obilježila sadržajnija i izdašnija podrška ovom sektoru kako iz državnog Budžeta tako i iz pretpristupnih fondova i projekata.

- Akreditacija naših struktura omogućiće da ćemo već u januaru početi korišćenje velikog IPARD-a. Sektoru poljoprivrede biće na raspolaganju bespovratna sredstva u iznosu od 39 miliona eura u idućoj i narednim godinama. Ugovorili smo i novi MIDAS od 30 miliona eura za razvoj poljoprivrede, ribarstva i naših institucija, sa posebnim akcentom na grantove za politku ruralnog razvoja – rekao je Simović.

On je predstavio osnovne indikatore koji su obilježili kretanja u ovoj oblasti. Istakao je povećan otkup poljoprivredno prehrambenih proizvoda za 11 odsto, mlijeka za četiri odsto, rast ratarskih kultura 15 odsto, rast voćarstva 67, povećan je izvoz povrća 20 odsto.

Podsjetio je da su pojedini poljoprivredni proizvođači dobili izvozne brojeve.

- Crna Gora je stavljena na listu zemalja kojima je odobren izvoz sirovog i proizvoda od mlijeka. To može da bude novi zamah za naše izvozne ambicije ne samo u EU već i u pojedine zemlje Regiona koje traže izvozne brojeve – saopštio je Simović.

Ukazao je da je pojačana kontrola uvoznih proizvoda dala značajne rezultate – sa granica je vraćeno 99 pošiljki sa 800 tona nekvalitetne i zdravstveno nebezbjedne hrane. Očuvano je zdravstveno stanje stočnog fonda, smanjen je uvoz trupaca 37 puta, a izvoz rezane građe i peleta povećan za 225 odsto. Efekat je imao i moratorijum na eksploataciju šljunka iz rječnih korita, što je bilo neophodno da bi se pripremili projekti za regulaciju tokova i zaštitila korita od velikih bujica, a ostvaren prihod je veći od koncesija po tom osnovu. IRF je plasirao više sredstava u ovu oblast nego prošle godine uz fleksibilnije poslovanje. Već za narednu godinu definisani su novi instrumenti IRF-a kao što je kreditno garantni fond.

Prema njegovim riječima, važno je što se krenulo sa valorizacijom državnog poljoprivrednog zemljišta, jer je to zamah koji treba da pruži novu vrijednost primarnom sektoru proizvodnje, pa i prerade.

On se dotakao i problema spoljnotrgovinskog deficita – mora se naći mehanizam kako da uvozne proizvode zamijenimo domaćim, jer za to imamo ogromne prirodne potencijale.

- Naš robni bilans zajedno sa uslugama nije toliko loš. On je u 2010. godini iznosio 59 odsto, a sada idemo preko 70 odsto, zahvaljujući rastu usluga - rekao je Simović i dodao da je to izazov na koji se mora zajednički odgovoriti.

On je kazao da je potrebno do kraja poštovati CEFTA i druge međunarodne sporazume, ali da se neće nijemo posmatrati postavljanje barijera zbog kojih bi domaća privreda trpjela.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić ocijenio je da je poslovno okruženje važno za dobro funkcionisanje privrede, gdje je najveća odgovornost na Vladi, ali i socijalnim partnerima.

On je, govoreći o zakonu o radu, kazao da se taj tekst izrađuje već više od dvije godine, a pripremljen je i usaglašen u radnoj grupi koju su činili predstavnici sva tri socijalna partnera.

- Zakon ima ozbiljan reformski potencijal, a svakako će ići na Socijlani savjet i Evropsku komisiju - dodao je Purišić.

Najvažniji zahtjev je, kako je kazao, da se tržište učini fleksibilnijim, kao i da se radni odnos zasniva i raskida jednostavno.

- Dogovoreno je i da realni sektor, odnosno privreda, ima obavezu samo da jednostavno prijavi slobodno radno mjesto Zavodu za zapošljavanje, a ne mora ga oglašavati i čekati pet do deset dana - dodao je Purišić.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović kazao je da je tokom 2017. mnogo napravljeno u toj oblasti, pri čemu hrabri podatak o 11,5 miliona noćenja. Rast stranih turista iznosio je skoro 20 odsto, a domaćih osam.

- Od toga je 70 odsto turista boravilo u privatnom smještaju, a svega 30 odsto u kolektivnom smještaju, odnosno hotelima. U ovoj godini su otvorena 33 nova hotela, od čega 22 visoke kategorije - rekao je Radulović.

On je kazao da je Vlada otvorila više emitivnih tržišta.

- Iz Kine je za 95 odsto povećan broja turista, Izraela 70 odsto, odnosno Azije preko 75 odsto. Možemo skoro potpuno biti uvjereni da smo ostvarili milijardu eura prihoda, jer imali smo preko 900 miliona u prvih deset mjeseci - rekao je Radulović.

Kako je istakao, Aerodromi Crne Gore napravili su rezultat za respekt.

- Montenegro erlajns prevezao je više od 470.000 putnika, trećinu od ukupnog broja. Crna Gora je ove godine bila povezana sa 42 destinacije, a krenulo se sa pričom TUI čarter letova - kazao je Radulović.

Na kraju sastanka premijer Marković je poručio da kvalitetna podrška Vlade privredi neće izostati ni u 2018. godini.

- Pozivam vas da zajedno radimo u 2018. godini jer će ona biti izazovnija. Zadali smo sebi mnogo veći zadatak da u godini pred nama ostvarimo rast od 4,5 odsto. Za to nam treba više odgovornosti, rada, reda, finansijske discipline i optimizma – zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore.