You are here

Standardi kvaliteta i konkurentnost privreda

17/04/2015

Konferencija „Implementacija standarda kvaliteta u cilju jačanja konkurentnosti i internacionalizacije privreda CEFTA regiona” održava se danas u Hotelu „Podgorica”.

Skup je organizovala Privredna komora Crne Gore uz podršku projekta „Implementacija CEFTA 2006 u cilju unapređenja internacionalizacije privreda Jugoistočne Evrope“, kojeg finansiraju Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, uz podršku Unije njemačkih privrednih komora (DIHK), Fondacije za privredni razvoj SEQUA i CEFTA Sekretarijata.

Cilj konferencije je promocija i podizanje svijesti privrednika, državne uprave i javnosti o značaju implementacije principa kvaliteta i međunarodnih standarda kao podrške u upravljanju organizacijom i unapređenju konkurentnosti. Takođe, cilj je razmjena iskustava i praćenje trendova iz oblasti menadžmenta kvalitetom, kao i promocija kompanija koje su implementirale međunarodne standarde kvaliteta.

U okviru konferencije održani su paneli „Poslovna izvrsnost i konkurentnost”, „Standardi u funkciji jačanja konkurentnosti – poboljšavanje i inovacije“, te „Organizaciona kultura i kvalitet“, tokom kojih su izlaganja imali predstavnici privrednih komora Crne Gore i regiona, univerziteta, strukovnih organizacija, preduzeća i Centralne banke.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, pozdravljajući učesnike u ime organizatora, kazala je da uslovi nadmetanja na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu, nameću privrednim organizacijama, a i javnoj upravi, nužnost kontinuiranog prilagođavanja i unapređenja poslovanja. Nezavisno od sektora, veličine ili strukture, organizacije treba da uspostave odgovarajući okvir za upravljanje. Bez sistema za identifikaciju, određivanje prioriteta i stalnih unaprjeđenja, sistema u koji su uključeni svi zaposleni, organizacija nije sposobna da se poboljšava. Cilj svakog poslovnog sistema je ostvarenje što većeg profita uz zadovoljstvo korisnika proizvoda (roba/usluga), zaposlenih i drugih zainteresovanih starana. Unapređenje produktivnosti i konkurentnosti postaje imperativ u poslovanju, odnosno uslov za uspješnost.

Filipović je naglasila da kvalitet u primjeni predstavlja metode učenja i tehnike skraćivanja vremenskih ciklusa, smanjivanje troškova i poboljšanje procesa i proizvoda. Takođe podrazumijeva obezbjeđenje treninga za postojeće i nove zaposlene, kao i mentorstvo ka podizanju efektivnosti i efikasnosti. Implementacija sistema menažmenta kvalitetom je dokazani i pouzdan način da se organizacija poboljšava i uspješno bori sa konkurencijom.

- Imajuću u vidu da je strateški cilj zemalja CEFTA regiona pristupanje EU, neophodno je uložiti dodatne napore u usvajanje i implementaciju evropskih standarda, kako bi naše kompanije podigle nivo konkurentost i što spremnije se suočile sa konkurencijom na otvorenom, evropskom tržištu – kazala je potpredsjednica Komore.

S tim u vezi, dodala je ona, nastojanja Privredne Komore Crne Gore su usmjerena ka uspješnom zastupanju interesa crnogorskih preduzeća i stvaranju povoljnih uslova za unapređenje njihove konkurentnosti u globalnom privrednom ambijentu.

- Smatrajući da bi uspostavljanje nacionalne nagrade za kvalitet bilo od ogromnog značaja za povećanje konkurentnosti crnogorske privrede, ali i ne samo nje, Privredna komora je prije tri godine uradila Nacrt nacionalne nagrade za kvalitet, sa predlogom da nagradu dodjeljuje predsjednik države. Nažalost, ova nagrada još nije zaživjela – rekla je Filipović.

Izrazila je uvjerenje da će Konferencija, uz učešće predstavnika Vlade Crne Gore, privrednih komora regiona i univerziteta, te privrednika, pružiti doprinos uspješnosti poslovanja i sve većoj integraciji ponude regiona.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je da se fokus ekonomske politike Vlade Crne Gore, kao zemlje koja primjenjuje CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini i koja je kandidat za članstvo u EU odnosi na otklanjanje prepreka ekonomskog rasta i razvoja te povećanje konkurentnosti ekonomije. Vlada je u januaru usvojila Program ekonomskih reformi za 2015. godinu u kojem se određene reformske mjere odnose na jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, među kojima je podrška uvođenju međunarodnih standarda poslovanja i unapređenja kvaliteta.

-Stavljanje akcenta na uvođenje standarda kvaliteta, kao jednog od najvažnijih elemenata konkurentnosti preduzeća je naročito važno u vremenu pregovora za članstvo u EU i neophdnosti crnogorkih preduzeća da po ulasku Crne Gore u Uniju budu spremna da posluju pod konkuretnskim pritiscima – kazao je Kavarić.

Ministar je podsjetio da finansijska podrška sektoru MSP obuhvata refundaciju do 70 odsto opravdanih troškova uvođenja standarda, odnosno sertifikacije i resertifikacije, kao i troškova usaglašavanja sa zahtjevima međunarodnih standarda za dobijanje areditacije za ocjenjivanje usaglašenosti.

Prema njegovim riječima, realizacija dva javna poziva u 2014. za učešće u Programu usaglašavanja sa zahtjevima  međunarodnih standarda pokazala je izuzetnu zainteresovanost privrednih subjekata za uvođenje standarda. Najveće interesovanje iskazano je za standarde serije MEST EN ISO 9001 koji su značajni u okviru unapređenja sistema upravljanja rizikom kao i za HACCP sistem koji je obavezan prema Zakonu o bezbjednosti hrane. Javni poziv za učešće u ovom programu u 2015. je otvoren do 11. maja.

-Očekujemo da će preduzeća u Crnoj Gori maksimalno iskoristiti postojeće mjere finansijske podrške za uvođenje međunarodnih standarda poslovanja i unapređenja kvaliteta, što treba da doprinese povećanju njihove konkurentnosti, odnosno povećanju prodaje na domaćem i međunarodnom tržištu. Istovremeno očekujem da navedene mjere doprinesu daljem povećanju trgovini sa zemljama članicama EU, kao i potpisnicama CEFTA sporazuma, s obzirom na značaj trgovine u okviru CEFTA-e na koju se u 2014. odnosilo oko 45 odsto crnogorskog izvoza roba i oko 10 odsto uvoza – zaključlio je ministar ekonomije Kavarić. 

Poslovna izvrsnost i konkurentnost

Poslovna izvrsnost je najbolja praksa u upravljanju organizacijom, postizanju rezultata, upoređivanju sa dobrom praksom i jačanje konkurentnosti – glasi definicija Evropske fondacije za menadžment kvalitetom.

Prema riječima uvodničara u prvi panel, predsjednika Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore mr Danila Radomana, proizvodne ili uslužne organizacije koje primjenjuju poslovnu izvrsnost imaju za cilj zadovoljenje svih zainteresovanih strana onim što postižu, načinom na koji to postižu kao i onim što mogu postići sa uvjerenošću da će ostvareni rezultati biti održivi i u budućnosti.

Država Crna Gora, dodao je on, nalazi se na samom početku ustanovljavanja modela i nagrade izvrsnosti. Urađen je elaborat o ustanovljavanju nacionalne nagrade za kvalitet i poslovnu izvrsnost u Crnoj Gori, i očekuje se njegova verifikacija od strane Vlade Crne Gore.

- Nacionalna nagrada za kvalitet i poslovnu izvrsnost predstavlja snažan motivacioni faktor i podsticaj razvoju i širenju kulture i kvaliteta u Crnoj Gori, a samim tim povećava konkurentnost na domaćem i inostranom tržištu – rekao je Radoman.

Predsjednik Stručnog savjeta fondacije za kulturu kvaliteta i izvrsnost Republike Srbije prof. dr Miloš Jelić istakao je da kvalitet i poslovna izvrsnost se poslednje dvije decenije prepliću kao glavne vodilje za podizanje konkurentnosti kompanija.

- Dok kvalitet polazi od standarda i zahteva postavljenih pred organizaciju koje treba ispuniti, poslovna izvrsnost traga za onim poslovnim praksama koje su organizacije učinile uspešnom, odnosno učinile su da organizacija po svojim performansama prednjači u svom poslovnom okruženju – rekao je Jelić.

Za postizanje poslovne izvrsnosti primjenjuju se modeli poslovne izvrsnosti koji se zasnivaju na određenim konceptima (principima) i kriterijumima, a koriste se za mjerenje poslovne izvrsnosti. Postoji nekoliko globalno relevantnih modela, a oni se u nacionalnim okvirima preuzimaju, ili kao identični ili se prilagođavaju preovalađujućim poslovnim uslovima u određenom geografskom prostoru.

Predsjednik Hrvatskog društva menadžera kvaliteta dr Miroslav Drljača ocijenio je da poslovna izvrsnost predstavlja koncept upravljanja koje je rezultat evolucije Totalnog menadžmenta kvalitetom.

- Poslovna izvrsnost kao filozofski pristup ima značajnu ulogu u stalnom poboljšanju. Kao pragmatički pristup ona je nedostižna i upravo zato motivira da se ka njoj teži – rekao je Drljača.

Prema njegovim riječima, redosljed aktivnosti kako bi kvaliteta doprinijela jačanju konkurentnosti je sljedeći: uvođenje sistema upravljanja kvalitetom kao strateška odluka organizacije i njegovo shvatanje kao restrukturiranje sistema menadžmenta, slijedi nužna edukacija uprave, menadžmenta svih nivoa i zaposlenih, te mjerenje doprinosa povećanju konkurentnosti.

Nataša Kecman predstavila je aktivnosti kojim Privredna komora Srbije unapređuje sertifikat izvrsnosti Excellent SMI koji se dodjeljuje malim i srednjim preduzećima i koji je objektivan znak kvaliteta. Mala i srednja preduzeća iz Srbije koja su nosioci ovog sertifikata uključena su Evropsku mrežu preduzetništva koja podstiče njihov razvoj. Privredna komora Srbije planira dodatne benefite za nosioce ovog sertifikata, a na jesen je predviđen regionalni susret koji će se baviti ovom temom i očekuju da će se Privredna komora Crne Gore se uključiti u taj projekat.

Ljiljana Šljivić je govorila o sistemu kvaliteta u Pivari „Trebjesa“. Ova kompanija je izradila program izvrsnosti koji im omogućava da budu prvi izbor za potrošače, koji se zasniva na ljudskim resursima, upravljanju kvalitetom, bezbjednosti zdravlja, društveno odgovornom poslovanju i jačanju timskog rada.

Standardi u funkciji jačanja konkurentnosti - poboljšavanje i inovacije

Govoreći kao uvodničar u panel „Standardi u funkciji jačanja konkurentnosti – poboljšavanje i inovacije“, direktor Instituta za standardizaciju Crne Gore mrMiodrag Perović ocijenio je da se nacionalna konkurentnost ne može ostvariti bez domaćih organizacija koje zadržavaju ili povećavaju svoj udio na globalnom tržištu.

- Crnogorska privredna društva treba da prepoznaju izvoz kao svoj prioritet u poslovanju i da obezbijede neophodne uslove (kvalitet i cijene proizvoda i usluga, međunarodne standarde kvaliteta, savremenu marketing politiku) i odgovore konkurenciji na domaćem tržištu i istovremeno izazovima jedinstvenog tržišta Evropske unije – rekao je Perović.

Kvalitet proizvoda, dodao je on, smatra se vrlo bitnim faktorom konkurentnosti. Sistem kvaliteta po pravilu ne može biti cilj već sredstvo za stvaranje konkurentske prednosti, zaključio je Perović.

Profesor sa Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu dr Slavko Arsovski kazao je da je konkurentnost pojam koji se odnosi na preduzeće, region, državu, asocijacije država itd. Označava sposobnost entiteta da ostvari i održi lidesku poziciju u dužem periodu, tako da proizvodi postanu de facto standardi za druge.

- Konkurentska dominacija se ostvaruje integracijom poslovne strategije i kvaliteta, podržanog standardizacijom – rekao je Arsovski.

On je dodao da se uloga standardizacije ogleda u podršci infrastrukturi kvaliteta na nacionalnom nivou, transferu znanja sadržanog u standardima u poslovne procese preduzeća, unapređenju kvaliteta poslovnih procesa, proizvoda i preduzeća u celini i unapređenje inovacionih procesa u preduzećima, poslovnom i naučnom okruženju.

- Ukupno posmatrano, na nivou preduzeća, uloga standarda na konkurentnost je dvojaka - kratkoročno, standardizacija smanjuje konkurentnost, jer su troškovi veći od ulaganja u unapređenje konkurentnosti, ali dugoročno, standardizacija poveća konkurentnost, ako se ostvare „prave stvari“ na „pravi način“ – objasnio je profesor iz Kragujevca.

Zemlje jugoistočne Evrope do sada nisu dovoljno koristile mogućnosti koje pružaju primjene standarda i posebno standarda sistema menadžmenta kvalitetom- QMS, odnosno, ne koriste već generisana znanja za razvoj i poboljšavanje konkurentskih pozicija organizacije, riječi su profesora emeritusa Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Milana J. Perovića.

- Ove zemlje, kao manje razvijene, nijesu shvatile značaj "kvaliteta kao sposobnosti organizacije da uči i implementira korisnikove želje“, i ″kvaliteta kao sposobnosti organizacije da poboljšava performanse proizvoda, procesa i organizacije“, što su dvije osnovne definicije kvaliteta. Znači, nisu shvatile da su standardi i menadžment kvalitetompokretači i potpora poboljšavanja i inovacije. A, inovacije su "slamka spasa" i osnovno oružje u borbi za povećanje konkurentske prednosti – rekao je Perović.

Istraživanja koja su rađena u Crnoj Gori na temu Razvoj inovacija u malim i srednjim preduzećima″, prema profesorovim riječima, ne ulivaju optimizam, jer ukazuju na realnost da inovacije nijesu preokupacija rukovodstva pa ni zaposlenih u tim preduzećima. Tako većina organizacija nema planove za usavršavanje zaposlenih, niti rukovodstvo prepoznaje ljudske potencijale kao izvor kompetentnosti.

- Nameće se pitanje da li u preduzećima ima malo inovacija zato što su ona nerazvijena, ili su organizacije nerazvijene zato što ima malo inovacija? Kada su u pitanju mala i srednja preduzeća, onda je problem inovacija vrlo kompleksan, pogotovo što je to permanentan i težak posao koji traži angažovanje svih zaposlenih – kazao je on.

Naglasio je da organizacija treba da obezbijedi da stalno poboljšavanje postane ustanovljeno kao dio organizacione kulture, kako sugerira standard kvaliteta ISO 9004. Tome treba dodati još stalne obuke i osposobljavanja zaposlenih i rad u grupi kao način sticanja nevidljive imovine i na osnovu nje konkurentske prednosti.

Savjetnica predsjednika Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović govorila je o aktivnostima ove asocijacije na unapređenju konkurentnosti kroz promovisanje standardizacije.

-Privredna komora je prepoznala standarde kvaliteta kao veoma bitne i sa njima uskladila svoje poslovanje da bi na taj način kvalitetnije pružala podršku članicama. Privredna komora Crne Gore je jedina asocijacija u kojoj su okupljene sve institucije kvaliteta koje kod nas obilježavaju Svjetski dan kvaliteta – rekla je Radusinović.

Ona je podsjetila da je Komora prije šest godina ustanovila zajednički žig Dobro iz Crne Gore sa namjerom da podstiče konkurentnost i kvalitet domaćih proizvoda, te da je od 1969. godine ustanovila svoju Nagradu čiji se jedan od segmenata odnosi na unapređenje menadžmenta i inovativnost, kako bi podstakla kompanije da drže korak sa zahtjevima modernog poslovanja.

O ovoj temi sa aspekta kompanije Čelebić govorio je njen predstavnik Nikola Racković.

- Koje konkretne koristi kompanija Čelebić ima od uvođenja sistema menadžmenta? Povećali smo produktivnost i radne snage i opreme za 15%. Smanjili smo cijenu koštanja naših proizvoda, i time postali cjenovno još konkurentniji na tržištu. Smanjili smo broj reklamacija na naše proizvode za više od 25%. Sklopili smo više veoma značajnih ugovora sa velikim stranim investitorima, a jedan od uslova je bio sertifikat ISO 9001 – rekao je Racković.

Kompanija Čelebić je sertifikovana po standardu ISO 9001 od decembra 2010. godine.

Organizaciona kultura i kvalitet

Sekretar Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore Aleksandar Marđonović, otvarajući finalni panel na temu “Organizaciona kultura i kvalitet”, kazao je da je na menadžmentima organizacija da pronađu novi pristup kvalitetu koji će ići izvan tradicionalnih alata kakvi su sistem menadžmenta kvalitetom ili potpuni menadžment kvalitetom.

- Osnov svakog poboljšanja kvaliteta je da se kreira organizaciona kultura u kojoj su strateški ciljevi organizacija „spušteni“ na dnevne ciljeve svih zaposlenih, fokusiranih na isporučivanje kvalitetnih poizvoda/usluga. To je kultura koja doprinosi zdravom radnom okruženju, prirodno naglašava neprekidno poboljšanje procesa i usredsređena je na zadovoljstvo kupaca – rekao je Marđonović.

Prema riječima prof. dr Zdravka Krivokapića iz Centra za kvalitet Mašinskog fakulteta u Podgorici, kultura kvaliteta predstavlja skup usvojenih zajedničkih principa, vrijednosti i normi kojih se pridržavaju svi pojedinci u posmatranom ambijentu sistema upravljanja.

- Interesantna je definicija organizacione kulture kao društvenog lijepka koji spaja članove organizacije pomoću usvojenih zajedničkih vrijednosti, simbola i društvenih ideala. Danas se često kultura kvaliteta posmatra kao dio organizacione (poslovne) kulture - rekao je prof. Krivokapić, dodajući da je danas jasno da je u određenim slučajevima kultura kvaliteta pokretač organizacione kulture.

On je naglasio da se efikasan način izgradnje i unapređenja kulture kvaliteta može ostvariti inicijativom i opredjeljenjem menadžmenta i uključenjem i posvećenošću kvalitetu od strane zaposlenih. Osnovni elementi kulture kvaliteta obuhvataju liderstvo, orijentaciju na korisnika, menadžment ljudskim resursima i procesima, stalna poboljšanja i donošenja odluka na bazi činjenica.

Jedna od ključnih i nezaobilaznih komponenti organizacione kulture je kultura rizika, istakao je na konferenciji izvršni direktor Centralne banke Crne Gore Radoica Luburić.

- Kultura rizika je izvor snage, ali može biti i zvor slabosti svake organizacije. Što je kultura rizika u organizaciji razvijenija, zaposleni su više u stanju da, razmišljajući na bazi rizika, donose efektivnije i efikasnije upravljačke odluke. Bez snažne kulture rizika, ni najbolji program za upravljanje rizicima ne može upotpunosti spriječiti donošenje loših odluka. Snažna kultura rizika u organizaciji može biti dostignuta stalnim poboljšavanjima, ali samo ako je ona istinski podržana od strane menadžmenta – kazao je Luburić.

On smatra da u Crnoj Gori moramo naučiti da efektivno i efikasno upravljamo njima, ako mislimo da opstanemo i uspijemo, što je i suština kulture rizika.

U okviru ovog panela govorila je Tijana Slagalo iz Spoljnotrgovinske/Vanjskotrgovinske komora Bosne i Hercegovine. Ona je predstavila aktivnosti asocijacije iz koje dolazi na polju kvaliteta i ukazala na najveći problem koji pogađa konkurentnost njihove privrede, a to je nedovoljno razvijena infrastruktura, koja je daleko od potreba privrede.