You are here

Postupak nabavki u NATO sistemu

09/06/2016

Ulazak Crne Gore u NATO alijansu znači širok dijapazon mogućnosti za našu privredu koje se mogu kvalitetno iskoristiti i za koje se treba spremiti. Članstvom u NATO savez crnogorske kompanije stiču pravo učešća na tenderima alijanse, koji imaju godišnji budžet od preko 700 milijardi dolara, rečeno je na seminaru „Postupak nabavki u NATO sistemu“ koji je Privredna komora Crne Gore organizovala 9. juna 2016. godine sa Komunikacionim timom Savjeta za članstvo u NATO Vlade.

O ekonomskim benefitima članstava Crne Gore u NATO na skupu je govorio potpredsjednik Vlade Crne Gore prof. dr Vujica Lazović, mogućnosti koje crnogorskoj privredi donosi članstvo u alijansi predstavio je Vesko Garčević, nacionalni koordinator za članstvo u NATO, dok je predavanje o sistemu nabavki održala Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za industriju u Privrednoj komori Hrvatske.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da organizacijom ovog skupa Komora i Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO Vlade nastavljaju veoma uspješnu saradnju na aktivnostima čiji je cilj informisanje crnogorskih preduzeća o mogućnostima koje im se otvaraju kroz skoro članstvo naše zemlje u Savezu. On je naveo da će zbog značaja ovih tema aktivnosti na edukovanju privrednika biti nastavljene kako bi se oni što uspješnije uključili u ovaj veliki projekat.

- Otvaranje ovog tržišta za naše kompanije je od velikog značaja, jer daje priliku i za povećanje njihovih prihoda i profita, a i rast konkurentnosti. Učestvovanjem na tenderima i njihovim dobijanjem crnogorske kompanije bi snažnije ulagale u rast i razvoj, što bi u dužem roku imalo pozitivne multiplikativne efekte. Privredna komora, asocijacija ukupne crnogorske privrede, kao svoj važan zadatak prepoznaje pružanje pomoći i podrške svojim članicama da koriste sve navedene mogućnosti. Zbog toga vas sve pozivam da nam pružite pomoć u osmišljavanju i realizovanju aktivnosti za koje cijenite da će vam biti od pomoći u procesu informisanja i pripreme za učešće na NATO pozivima – rekao je Saveljić.

Potpredsjednik Komore Saveljić je podsjetio da su 8. juna 2016. parlamenti Islanda i Slovenije ratifikovali Protokol o pristupanju Crne Gore NATO -u čime je taj proces započeo u 28 članica Sjeverno atlantskog saveza.

- Najavljeno je da će ovaj čin uskoro završiti Mađarska kao i ostale zemlje tako se definitivno primičemo danu kada će Crna Gora biti punopravna članica NATO i kada će nam svi benefiti tog članstva biti dostupni, rekao je potpredsjednik Saveljić.

Vesko Garčević, nacionalni koordinator za članstvo u NATO, potsjetio je da je ovo peti sasatanak u posljednjih godinu koji se organizuje u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore s ciljem približavanja priče o NATO našim privrednicima.

- U budućnosti će se odvijati veliki broj aktivnosti u Crnoj Gori, kada će se otvarati, moguće, mnogo veće šanse za naše firme nego njihovim učešćem na međunarodnim tenderima  gdje se takmičimo sa velikim svjetskim korporacijama. Vrlo važna je činjenica da NATO stvara uslove za ekonomski razvoj i da iskustva zemalja, koje su posljednjih dvadeset godina ušle u alijansu, govore da su u njima, samo poslije nekoliko godina, povećani sigurnost i bezbjednost koji su pozitivno uticali na priliv stranih investicija i na ekonomski razvoj. Šanse postoje i samo je do nas da ih iskoristimo, rekao je Garčević.

On je saopštio i to da NATO baze kod nas ne mogu da se otvore bez saglasnosti Crne Gore, te da tih baza nema u ni u Hrvatskoj, Albaniji niti u većini zemalja članica alijanse. Garčevic je ukazao na primjer Belgije i gradića Mos, koji se nalazi na francuskoj granici, i gdje se nalazi jedina prava NATO baza u Evropi.

Punopravnim članstvom Crne Gore u NATO-u otvaraju se nove poslovne mogućnosti za domaće biznis  subjekte, koje se mogu ostvariti kroz različite djelove NATO-a. Nabavka unutar NATO - je decentralizovana i obavlja se kroz NATO upravu i agencije. Svaka od njih ima svoj postupak objavljivanja i prijavljivanja za učešće u procesu nabavki.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Lazović je istakao da priključivanje savezu kao što je NATO ima globalni geopolitički uticaj na ekonomiju zemlje. Ekonomski efekti su dugoročni i usko povezani sa drugim aspektima društvenog napretka, te mogu biti direktni i indirektni.

- Direktni ekonomski efekti priključivanja NATO su poboljšanje kreditnog rejtinga i stabilnosti investiranja, povećanje agregatne tražnje i njen uticaj na BDP, realizacija projekata koje finansira Alijansa, korišćenje know-how-a zemalja članica, smanjeni troškovi za odbranu na nacionalnom nivou. Indirektni efekti su multiplikativni na ostale sektore privrede, ubrzavanje procesa ulaganja u velike infrastrukturne projekte. Članstvo u alijansi odslikava veću stabilnost zemlje što znači veće povjerenje investitora testrane direktne investicije i ekonomski rast – kazao je Lazović.

On je konstatovao da na relaksiraniji način prilazimo pitanju ulaska u alijansu nakon pozivnice i poslije prvih ratifikacija koje će se većim intenzitetom dešavati narednih dana, što potvrđuje da smo dobrodošli u asocijaciju razvijenih i modernih zemalja i da smo dosadašnje zahtjeve, koji su od nas traženi, na kvalitetan način ispunili.

- Samo udruženi možemo rješavati značajne probleme i ekonomske izazove. Danas smo u ekonomskim sistemima ušli u ekonomiju dijeljenja resursa i kapaciteta, a možda je dobar primjer za to na makro nivou NATO savez. Intencija je da na najbolji tj. optimalan način iskoristimo zajedničke resurse i da svi imaju određene benefite od toga. To je u ekonomskom smislu jedan od glavnih motiva našeg pridruživanja alijansi, naveo je Lazović. 

Zaključio je da članstvo Crne Gore u NATO otvara mogućnost plasiranja crnogorskih proizvoda Alijansi. Podsjetio je da su demokratski i ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta članice NATO-a, zatim da su pozitivna iskustva zemalja Centralne Evrope zbog učlanjenja u ovaj savez, te da on dugoročno donosi samo ekonomske benefite.

Predavač Tajana Kesić Šapić objasnila je da NATO putem različitih mehanizama nabavlja različitu robu i usluge poput command and control, ICT i opreme za satelitske komunikacije, softver, konsultantske i servise u kampovima u sklopu operacija i misija, građevinske radove...

- NATO javna nabavka nije centralizovana i obavlja se putem njihovim različitih tijela kao što su agencije, zapovjedništva, program investiranja u bezbjednost, štabovi. Savjeti drugih NATO članica su: istražite poslovne prilike vezane za alijansu, registrujte vaš interesa za učestvovanjem u javnim nabavkama (uvrštavanjem u registar dobavljača‚ili nominovanjem od strane državnog tijela), pratite njihove tendere na njihovim internet stranama, definišite konačnu cijenu jer o njima naknadno nema pregovora, podnesite ponude na vrijeme i očekujte neočekivano, poput posebnih procedura po kojima se vode postupci, odlaganje projekata i sigurnosnih provjera koje traže se za učestvovanje u ICT tenderima, izgradnji građevina unutar osjetljivih objekata – kazala je ona.

Objasnila je da se u Hrvatskoj kompanije najprije upisuju u Bazu dobavljača. NSPA agencija objavljuje buduće poslove kako bi se firme mogle na vrijeme mogle prijaviti i pribaviti potrebnu tendersku dokumentaciju. Hrvatska gospodarska komora objavljuje tendere dobivene od Misije RH pri NATO ili od Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost na web stranici www.natonatjecaji.hr te obaviještava firme koje zatim iskazuju interes prijavom za učešće.

Najčešći razlozi za nedobijanje ovih poslova su, navela je ona, neizlazak na tender zbog mjesta održavanja, zatim to što - nije još potpisan Osnovni sporazum o naručivanju (BOA) sa NCI Agencijom, nema saznanja da je tender objavljen, kompanija nema sigurnosnu provjeru pa se prijava odbija, ponuda je skupa ili je bio kratak rok za prijavu.

Brojni privrednici, učesnici sminara u Komori, su iskazali zapaženo interesovanje za ovu značajnu temu.