You are here

Naplata potraživanja i tekući odloženi porezi

28/06/2018

Vođenje, kontrola i naplata potraživanja su među najvažnijim pitanjima u poslovanju svakog preduzeća. Prodaja se smatra realizovanom ukoliko je naplaćena i to je preduslov kontinuiranog razvoja kako preduzeća, tako i kvalitetnih poslovnih odnosa.

Privredna komora Crne Gore, prepoznajući važnost ove teme, u saradnji sa bonitetnom kućom Coface, organizovala je interaktivni seminar na kom su obrađeni naplata potraživanja i tekući odloženi porezi sa aspekta izazova u dnevnom poslovanju. Edukacija je bila jedna u nizu namijenjenih nosiocima sertifikata Excellent SME. Uvodničari su bili poptredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, advokat Radoš Kastratović, direktor Coface za Srbiju i Crnu Goru Đorđe Živanović, te predstavnica Udruženje sertifikovanih računovođa Milena Golubović

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović kazala je da Excellent SME sertifikat označava odlična - excellent mala i srednja preduzeća. Time ona postaju vidljivija, a potencijalne partnere to uvjerava da je riječ pouzdanim kompanijama, što doprinosi povećanju povjerenja i lakšem donošenju poslovnih odluka u uslovima smanjenog rizika. Od početka projekta koji realizuju Komora i Coface, odnosno od novembra 2015 do danas je 280 nosilaca sertifikata, koji imaju blizu 8000 zaposlenih.

- U narednom periodu ćemo nastaviti sa širenjem kruga sertifikovanih uspješnih malih i srednjih preduzeća, a i sa resertifikacijom postojećih nosilaca. Odgovarajuća pažnja biće posvećena promociji i obezbjeđivanju dodatnih povoljnosti za uspješnije poslovanje nosilaca sertifikata. Danas mogu najaviti novinu, a to je za  35 odsto niža cijena resertifikacije koja će važiti od 1. jula – rekla je Filipović.

Radoš Kastratović iz advokatske kancelarije „Kastratović“ govorio je o primjeni Zakona o izvršenju i obezbjeđenju koji je usvojen 2011. godine, a sprovodi se preko izvršitelja.

Uvođenje instituta izvršitelja, prema njegovim riječima, znatno je ubrzalo naplatu potraživanja u izvršnim postupcima, ali se i dalje javljaju nemogućnosti u tom procesu, među kojima su da dužnici izbjegavaju dostave, mijenjaju adrese, te njihova preduzeća idu u stečaj.

- Najveći je problem kad pravna lica koja izbjegavaju izvršenje obaveza sebe dovode u stanje insolventnosti. Tada naplata ide na stečajni sud i ulazi se u priču koja je suprotna onome što Zakon o izvršenju i obezbjeđenju predviđa kao način namirenja povjerilaca. Potraživanje se tada nalazi u ravni sa svim ostalih povjerilaca, taj je postupak vrlo složen i na njega se ovaj zakon ne odnosi, već je ta materija riješena lex specialisom – rekao je Kastratović.

On je pozvao povjerioce da koriste mehanizme koji proizilaze iz Zakona a odnose se na evidenciju njihovih založnih prava na nepokretnu i pokretnu imovinu dužnika.

- To je veoma važno jer ako dužnik uđe u stečaj, imaćete sa založnim pravima prednost u naplati u odnosu na sve ostale povjerioce. Jer ta imovina na kojoj ste stekli založno pravo neće biti u stečajnoj masi, već će se prodati da bi se namirilo vaše potraživanje. Tako ćete zadržati poziciju prvog povjerioca u procesu naplate od problematičnog dužnika  – objasnio je Kastratović.

Objasnio je da založna prava mogu da se vežu i za dužnikova prava u preduzećima, kao što su udjeli, akcije i slično, što može biti značajno za lakšu naplatu potraživanja.

Advokat je takođe govorio o tome kako se Zakon o stečaju odnosi na naplatu potraživanja. Postupci su dosta dugi, imovina se prodaje po znatno nižim cijenama nego što su potraživanja povjerilaca.

- Za onaj iznos potraživanja za koji ste platili porez, a nijeste uspjeli da ga naplatite, imate pravo na povraćaj poreza. Zakon je vrlo strog i ako ne prijavite potraživanje možete izgubiti pravo da ga ostvarite – rekao je on.

Privrednici su ukazali da je mnogo lošije uređena naplata potraživanja od fizičkih lica u odnosu na pravna. Dešava se, kažu, da banka zbog nejasnih odredbi zakona stoji na putu izvšenju naplate potraživanja sa računa dužnika, pa su pozvali na njegovu doradu u tom dijelu.

Takođe su ukazali na problem naplate potraživanja od preduzeća koja su reorganizovana kroz stečaj. Predavač je objasnio da je reorganizacija pokušaj ozdravljanja dužnika uz odobrenje povjerilaca, gdje je vrlo važno poštovati dogovorene rokove za izmirenje obaveza.

Ukazano je i na problem da dužnici na tuđe ime osnivaju nova preduzeća, te da je ta praksa još prisutna iako postoje zakonska rješenja koja uređuju ovu oblast. Privrednike je interesovalo i da li dužnik koji je proglasio stečaj snosi odgovornost u iznosu osnivačkog uloga, odnosno kako je uređena naplata potraživanja od stranog lica koje je doborovoljno likvidiralo svoju firmu.

Đorđe Živanović je istakao da je Coface jedna je od vodećih svetskih kompanija u osiguranju potraživanja u poslednjih 70 godina. Oni kupcima nude inovativne proizvode - od zaštite od neplaćanja do poslovnih informacija i naplate potraživanja. Imaju 67 kancelarija širom svijeta i 50.000 klijenata, a garantuju za potraživanja kupaca vrijedna 513 milijardi eura.

- Naplata potraživanja je ključni aspekt upravljanja kreditnim rizikom. Velika potraživanja terete likvidnost. Usluge naplate potraživanja kompanija Coface pruža kako za domaće tako i za inostrane povjerioce i dužnike. Naše stručnjake podržava DCON, onlajn baza podataka naplate potraživanja i aktuelne informacije iz ICON-a, baze podataka poslovnih informacija. Imamo veliku mrežu domaćih i inostranih saradnika, direktan kontakt sa dužnicima preko saradnika kompanije Coface Central Europe u svim zemljama Srednje i Istočne Evrope. Naše mjere naplate potraživanja uključuju uslugu opominjanja pismenim putem, telefonskog posredovanja, ličnih posjeta i pregovaranja o rasporedu plaćanja (plan otplate) – rekao je Živanović.

Milena Golubović iz Udruženja sertifikovanih računovođa govorila je o utvrđivanju poreza na dobit, računovodstvenom obuhvatanju prema strandardu MRS 12, te o računovodstvenoj dobiti kao osnovi za utvrđivanje oporezive dobiti.

- Između računovodstvene i oporezive dobiti nemojte stavljati znak jednakosti. Računovodstvena dobit predstavlja polaznu osnovu za utvrđivanje oporezive dobiti u poreskom bilansu. Računovodstvo teži da svakom obračunskom periodu dodijeli one prihode i rashode koji se odnose na taj obračunski period – rekla je ona.

Ukazala je i na razlike između računovodstvene i poreske osnovice. Stalne razlike ne dovode do stvaranja odloženih poreskih obaveza, dok privremene dovode.

- Porez na razliku između računovodstvene i poreske dobiti biće plaćen u budućem periodu – navela je ona.

Naglasila je da sve oporezive privremene razlike proizvode odloženu poresku obavezu, a odbitne privremene razlike odloženo poresko sredstvo.

Izdvajamo