You are here

Članice EFTA i Crna Gora potpisale su Sporazum o slobodnoj trgovini 14. novembra 2011. godine. Sporazum je, nakon dostavljanja instrumenata potvrđivanja, stupio na snagu za Crnu Goru, Švajcarsku i Lihtenštajn 1. septembra 2012. godine, za Island 1. oktobra 2012. godine, a za Norvešku 1. novembra 2012. godine.

U dijelu industrijskih proizvoda, predviđena je potpuna liberalizacija tržišta obje strane, osim za manji broj proizvoda iz Glave 35 -bjelančevinske materije, modifikovani skrobovi, lijepilo i enzimi, kao i Glave 38 - razni proizvodi hemijske industrije (Aneks i sporazuma, u skladu sa članom 7, proizvodi koji se izuzimaju).

Aneks II, u skladu sa članom 7, prerađeni poljoprivredni proizvodi – za prerađene poljoprivredne proizvode (PAPs)  EFTA zemlje imaju, za skoro sve proizvode iz ovog Aneksa, isti tretman kakav je Crna Gora dogovorila sa EU, ali nakon isteka tranzicionog perioda. Smanjenje carina je počelo od dana stupanja na snagu Sporazuma, zatim 1. januara 2013. i 1. januara 2014. godine. Dogovoreno podrazumijeva, potpunu liberalizaciju crnogorskog tržišta od 1. januara 2015. S druge strane EFTA je za crnogorske proizvode obezbijedila isti tretman kakav je dogovorila sa EU, ali bez tranzicionog perioda, što predstavlja visok stepen liberalizacije već u prvoj godini implementacije Sporazuma. Jedino ograničenje, i zašto se ne može reći da je dogovoren potptuno liberalan pristup tržištu EFTA u dijelu PAPs-a, odnosi se na način preračuna carinske stope. Naime, kod jednog broja proizvoda, stopa zavisi od sastava proizvoda, odnosno od tretmana kako se kroz Sporazum tretiraju sirovine u dijelu carinskih stopa od kojih se sastoji proizvod. Takođe, EFTA zemlje za proizvode porijeklom iz Crne Gore, primjenjuju tretman koji nije manje povoljan od onog koji je odobren EU, a kako EFTA sa EU periodično dodatno liberalizuje svoje tržište, isto će se odnositi i na Crnu Goru.

Aneks III, u skladu sa članom 7, ribe i ostali morski proizvodi – Stupanjem na snagu Sporazuma, EFTA zemlje su liberalizovale svoje tržište riba i ostalih morskih proizvoda , dok to nije slučaj sa tržištem Crne Gore. Naime, stupanjem na snagu Sporazuma Crna Gora je spustila svoje stope na nulu za manji broj proizvoda, i to samo za one ribe koje se ne proizvode i ne izlovljavaju kod nas. Za najveći broj riba tržište će biti liberalizovano najranije za 5 godina. Liberalizacija se ne odnosi na pastrmku i konzervisane sardine, sardele i papaline , gdje će stope biti smanjene za 50% i nakon isteka tranzicionog perioda od 5 godina. EFTA zemlje će nakon isteka tranzicionog perioda imati nešto povoljniji tretman u odnosu na dogovoreni sa EU, ali i Crna Gora je dobila povoljniji tretman od EFTA-e u odnosu na dogovoreno sa EU.
Dogoreno je da se liberalizacija tržišta riba vrši fazno, i to:
(a)    carine za proizvode sa porijeklom koje spadaju u kategoriju A će biti eliminisane u pet jednakih godišnjih faza, sa početkom od 1. jula 2012.godine i sa završetkom 1. januara 2016. godine;
(b)    carine za proizvode sa porijeklom koje spadaju u kategoriju B će biti eliminisane u sedam jednakih godišnjih faza, sa početkom od 1.jula 2012.godine i sa završetkom 1. januara 2018. godine;  
(c)    carine za proizvode sa porijeklom koje spadaju u kategoriju C će biti smanjivane do nivoa od 50% od MFN u pet jednakih godišnjih faza, sa početkom od 1. jula 2012. godine i sa završetkom 1. januara 2016. godine;

Napomena: Za proizvode koji nisu na navdenim listama stopa će datumom stupanja Sporazuma na snagu biti 0%.
Svaka EFTA zemlja je sa Crnom Gorom zaključila sporazum o trgovini poljoprivrednim proizvodima na bilateralnoj osnovi. Ti sporazumi čine dio instrumenata za uspostavljanje zone slobodne trgovine. Odnose se na trgovinu poljoprivrednim proizvodima klasifikovanih u glavi 1 do 24 HS sistema, koji nisu uključeni u Aneksu II (Prerađeni poljoprivredni proizvodi) ili Aneksu III (Ribe i ostali morski proizvodi), ali obuhvataju Aneks I osnovnog Sporazuma (Proizvodi koji se izuzimaju).

Od strane EFTA-e odobrene su asimetrične koncesije u korist Crne Gore, a sporazumi su potpisani bilateralno sa Islandom, Norveškom i Švajcarskom. Kada je u pitanju Sporazum sa Švajcarskom, Sporazum se primjenjuje i na Lihtenštajn sve dok je na snazi Sporazum o carinskoj uniji od 29. marta 1923. između Švajcarske i Knjaževine Lihtenštajn.

Pomenuti bilateralni Sporazumi sadrže Liste izuzeća za koje su odobrene koncesije, dok se za proizvode kojih nema na listi primjenjuju MFN stope. Crna Gora je prilikom odobravanja koncesija vodila računa da one uglavnom ne budu veće od koncesija koje su odobrene EU.

Norveška je odobrila Crnoj Gori koncesije kroz smanjenje stopa za izvoz paradajza, krastavaca, pečurki, maslina, paprike, špargle, krompira sječenog u komade ali dalje nepripremljenog i malina. Pored toga mandarine, grožđe, lubenice, breskve, nektarine, borovnice, kivi, maslinovo ulje, vino i vode crnogorski proizvođači mogu plasirati na tržište Norveške se bez carina.

Crna Gora je odobrila koncesije Norveškoj kroz smanjenje carinskih stopa za ovčije, kozje i živinsko meso, za određene vrste sireva sa geografskim porijeklom, žive biljke, cvijeće i drveće. Takođe, tržište je liberalizovano za pečurke, sojino ulje koje nije za ljudsku ishranu, mineralnu i gaziranu vodu bez dodatka šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje, votku, neke voćne rakije kao i za hranu za pse i mačke.

Island je liberalizovao tržište za prirodni med, crni i bijeli luk, špargle, lisičarke, spanać, masline, povrće blanširano i smrznuto (grašak, pasulj i kukuruz šećerac), za sve vrste voća, brašno, griz, slad, skrob, maslinovo ulje, konzervirano voće i povrće, džemove, sokove,  mineralnu i gaziranu vodu bez dodatka šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje, vino, stočnu hranu, duvan i cigarete.

Crna Gora je odobrila Islandu koncesije kroz smanjenje važećih stopa za ovčije i kozje meso, i određene vrste sira sa geografskom oznakom  porijekla. Dalje, tržište je liberalizovano za sušeno jagnjeće meso kao i za mineralnu i gaziranu vodu bez dodatka šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje.

Švajcarska (Švajcarska je pregovarala i u ime Lihtenštajna) je Crnoj Gori dala povoljnije koncesije nego drugim zemljama sa kojima je potpisala Sporazum i to za paradajz, krastavac, grožđe, breskve i nektarine, pečurke i iste se ogledaju u odobrenju bescarinskih kvota.

Koncesije u vidu bescarinske kvote Crnoj Gori odobrene su za značajan broj proizvoda i to: med, povrće (krompir, paradajz, luk, karfiol, brokoli, grašak, pasulj, kupus, paprike, krastavce, maline, pečurke  i dr), voće (mandarine, grožđe, lubenice, nektarine, breskve, maline, borovnice, kivi, urme, ananas, avokado, kajsije, trešnje, višnje, jabuke, kruške i dr.), kikiriki, maslonovo ulje, masti i ulja koja nisu za ljudsku ishranu, dio suhomesnatih proizvoda, prerađevine od voća i povrća, biskvite, voda (mineralna i gazirana sa i bez dodatka zaslađivača) pjenušava i slatka vina, pivo, duvan, cvijeće (sječeno i cvjetni pupoljci) i ostale žive biljke i dr.

Za manji broj gore pobrojanih proizvoda , carinske stope nisu u potpunosti liberalizovane, već su zavisno od perioda izvoza snižene u odnosu na MFN.

Crna Gora je dobila nultu stopu za šampanjac i slatka vina.

Crna Gora je Švajcarskoj odobrila koncesije u vidu sniženja carinskih stopa za sljedeće proizvode: jagnjeće meso, goveđe meso, dimljeni i sušeni prozvodi, mlijeko, pavlaka, jogurt, puter, neke vrste sireva koji se proizvode u Švajcarskoj, suhomesnate proizvode, prirodni med, prerađeno voće (jagode, kupine maline), povrće (blanširano i sušeno), voćne sokove, mineralnu i gaziranu vodu bez dodatka šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje, krompir, jabuke, kruške, paradajz, pečurke, i dr. Pored pomenutog tržište je liberalizovano za svinjsko meso, surutku, jezgrasto voće, tropsko voće, vodu (mineralnu i gaziranu sa i bez dodatka zaslađivača) i fermentisana pića (jabukovača, kruškovača i dr.).

Pravila porijekla regulisana su Regionalnom konvencijom o Pan-Euro-Mediteranskim preferencijalnim pravilima porijekla robe  ("Sl.list Crne Gore-Međunarodni ugovori", br.7/2012 od 08.06.2012.). U pitanju su savremena pravila o porijeklu robe koja su stupila na snagu 01.09.2012. godine u Crnoj Gori.      

Konvencija propisuje odredbe o pravilima o porijeklu robe u trgovini između strana ugovornica koje imaju zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.

Ugovorne strane ove Konvencije su:
-    Evropska Unija;
-    EFTA zemlje ( Island, Linhenštajn, Norveška i Švajcarska);
-    Kraljevina Danska u ime Farskih ostrva;
-    zemlje potpisnice  "Barselona procesa" (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Palestinska vlast Zapadne obale i pojasa Gaze, Sirija, Tunis i Turska) i
-    zemlje učesnice u procesu stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji ( Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Kosovo).

Jedan od ciljeva zaključivanja Konvencije, između ostalih, je i potreba da se kumulacija porijekla bazira na jedinstvenom pravnom instrumentu u formi regionalne konvencije o preferencijalnim pravilima o porijeklu, na koju se mogu pozivati pojedinačni sporazumi o slobodnoj trgovini koji su zaključeni između zemalja u zoni.

www.efta.int