You are here

Ekonomija - osnov povezivanja Zapadnog Balkana 2014

Konferencija: Ekonomija – osnov povezivanja Zapadnog Balkana, koju organizuju Privredna komora Crne Gore i Istočni odbor njemačke privrede, održana je u Budvi 24. i 25. septembra 2014. godine. U hotelu Splendid okupilo se oko 400 učesnika – predstavnika privrede, donosilaca odluka, te stručne javnosti iz Crne Gore, regiona i Njemačke, što je najveći broj u četvorogodišnjoj istoriji ovih skupova.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, u pozdravnom govoru, zahvalio je premijeru Milu Đukanoviću na učešću u radu konferencije, kao i ministrima ekonomija zemalja regiona koji su, kako je kazao, ispoljili jasnu opredijeljenost za dijalog sa privredom – glavnom polugom za ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana. Zahvalnost je izrazio i predsjednicima privrednih komora regiona, koji se, istakao je, u kontinuitetu zalažu za čvršće ekonomske veze na ovim prostorima i prepoznavali su neophodnost i značaja regionalne ekonomske saradnje čak i u vremenu kada je politička volja za to izostajala. Prema njegovim riječima, Komore su potpuno pripremljene da preuzmu obaveze i odgovornosti koje donose procesi integracija u EU, podsjećajući na brojne aktivnosti koje su realizovale kroz Forum ovih asocijacija CEFTA regiona.

Ključna je saradnja

Predsjednik Komore Mijušković je istakao značaj konferencije kao svojevrsnog nastavka nedavnog susreta kancelarke Savezne Republike Njemačke sa predsjednicima Vlada zemalja Zapadnog Balkana, te prilike da se privredi direktno saopšte planovi postavljeni i dogovoreni u Berlinu i u dijalogu sa privredom definišu najrealnije oblasti za saradnju. Ocijenio je jasnom tada upućenu poruku njemačkog vicekancelara i ministra ekonomije: „Treba nam više investicija u zemlje Zapadnog Balkana koje mogu imati trajan uticaj na Region. Naglasak je na tri elementa koja su od strateške važnosti: Još ulaganja, više izvoza, bolje stručno osposobljavanje“
- Više nema dileme da Evropska unija našoj regionalnoj saradnji daje status ključnog uslova za brži ekonomski razvoj. Činjenica je da mnogi od izazova koji su pred nama, nijesu karakteristika samo pojedinačne zemlje, već su zajednički i zahtijevaju kontinuiranu komunikaciju i otvoren odnos. Regionalnoj saradnji pripada posebna važnost, bilo da je prepoznajemo kao faktor stabilizacije ili sredstvo jačanja naših evropskih integrativnih procesa  – rekao je predsjednik crnogorske Komore.
Dodao je da ohrabruje opredjeljenje Evropske komisije o novom načinu funkcionisanja zapadnobalkanskog investicionog okvira, koji predviđa višestruko uvećanje raspoloživih bespovratnih sredstava EU, koja će, zajedno sa kreditnim sredstvima međunarodnih finansijskih institucija, pružiti podršku zajedničkim infrastrukturnim investicionim projektima na nivou Regiona.
Podrška tog nivoa je više nego potrebna, budući da su sredstva zemalja Regiona pojedinačno za ove namjene veoma ograničena, a njihove ekonomije karakteriše visok javni dug i budžetski deficit koji zajedno sa spoljnotrgovinskim predstavlja faktor ograničenja fiskalne i monetarne sfere.
- Industrijski orijentisane i razvijene zemlje u EU, među kojima svakako prednjači Savezna Republika Njemačka, ostvaruju suficite u robnoj razmjeni sa inostranstvom, te je za očekivati da povećavaju obim investicija izvan svojih granica. Rekao bih da kao Regija, svakako imamo više šansi, nego bilo koja od naših zemalja pojedinačno. Iz tog razloga na nivou Regiona treba razmišljati u smjeru usaglašavanja industrijske politike – rekao je Mijušković.
Zaključuje da niko u regionu ne gaji iluzije da je integrisanje u EU dovoljan cilj, već je zadatak podizanje kvaliteta ekonomija, pa time i života.
-Za povećanje konkurentnosti naših pojedinačnih ekonomija, a samim tim i ovdašnjih kompanija, nedostaju kvalitetna saobraćajna i komunalna infrastruktura. To jeste veliki i nerješiv problem za svaku pojedinačnu državu Zapadnog Balkana. Stoga, regionalna saobraćajna i energetska infrastruktura moraju biti u fokusu evropske politike proširenja. Evropski fondovi moraju biti dostupniji, za konkretne investicije u infrastrukturu koje će učiniti region bližim i povezanijim međusobno, ali i sa svjetskim i evropskim tržištem. Nadam se da stavljanje u fokus pažnje usmjerene na zemalje Zapadnog Balkana, od strane Evropske unije, upravo to i nagovještava – naglasio je predsjednik Komore i pozvao privrednike da Konferenciju iskoriste za međukompanijsko povezivanje.   

Predsjedavajući Istočnog odbora njemačke privrede Eckhard Cordes kazao je da je cilj konferencije da se Zapadni Balkan predstavi kao atraktivno mjesto za investiranje, da se razgovara o novim idejama za prekogranične projekte i otpočne bliskija saradnja na promociji regionalnog ekonomskog razvoja. Razgovaraće se između ostalog o načinima poboljšanja konkurentnosti lokalnih kompanija u susret ulasku u EU, kao i značaju obrazovanja mladih za postizanje tog cilja.
- Zemlje Zapadnog Balkana su se razvile u zanimljive lokacije za investiranje, posebno usljed otvorene perspektive za članstvo u EU. Više od polovine robne razmjene Regiona se odvija sa EU, pri čemu je Njemačka jedan od glavnih trgovačkih partnera. Same po sebi, većina zemalja Zapadnog Balkana čine malo, ograničeno tržište. Međutim, ukoliko kroz prekograničnu saradnju uspijemo da ujedinimo regionalni potencijal i njegove jedinstvene prednosti, time će se stvoriti  ekonomski snažan region u Evropi. Hajde da zajednički radimo da ovo postignemo – rekao je Cordes.
On je govorio predstavio ugledno udruženje kojim predsjedava i njegove aktivnostima na povezivanju njemačke sa privredama zemalja nekadašnjeg istočnog bloka. Posebno se osvrnuo na značajnu ulogu koju imaju u obukama i obrazovanju mladih, čime doprinose smanjenju nezaposlenosti.

Zamjenik generalnog direktora za evropsku politiku u Saveznom Ministarstvu za privredu i energiju Njemačke Andreas Obersteller je istakao da region Balkana ponovo privlači pažnju ali se sada ne govori o njemu kao o rizičnom području nego o razvojnim šansama koje pruža. Prema njegovim riječima, na donosiocima odluka je da to i ostane tako. Istakao je značaj saradnje država koje čine ovaj region, kao i vladavine prava za integracione procese i privlačenje zapadnih investitora.  Podsjetio je na poruke samita u Berlinu, istakavši da je kancelarka Merkel kazala da je Njemačka spremna da podrži reformske procese u ovom regionu. Zapadni Balkan je izuzetno značajan za Njemačku i Evropu.

Sprovesti reforme

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je kazao da nova inicijativnost Njemačke i EU prema Zapadnom Balkanu daje pravo na nadu da će biti ostvaren cilj ove Konferencije da se region predstavi kao atraktivno mjesto za investiranje, i da se kroz zajedničke prekogranične projekte otpočne sa bliskijom saradnjom na promociji regionalnog ekonomskog razvoja.
- Iako Balkan nikada u istoriji nije bio bolje i stabilnije mjesto za život i biznis, pred nama je težak posao, i dug put. Region se mukotrpno izvlači iz dvostruke recesije. Ekonomski rast je nestabilan, iako je u prosjeku u 2013. iznosio 2,2%. Socijalna i ukupna situacija je opterećena visokom nezaposlenošću koja se prosječno kreće iznad 20%. Procjene su da će ekonomija u ovoj godini porasti 1,9%, a u sljedećoj 2,6%. Međutim, ne smijemo ispustiti iz vida činjenicu da je od početka ove godine ekonomija regiona suočena sa snažnim deflacionim pritiskom. Dodatno, velike poplave u Srbiji i Bosni i Hercegovini, djelimično i u Hrvatskoj, ostavile su izuzetno negativne posljedice po ekonomiju regiona. Bilo bi katastrofalno za socio-ekonomsku situaciju, i za stabilnost, da Zapadni Balkan skrene u treću recesiju – rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, decidna poruka Evropske komisije da u narednih pet godina nema proširenja EU nije stimulativna.
- Kod nas u Crnoj Gori dodatno i zbog odlaganja poziva za članstvo u NATO. Stvara se utisak da se nalazimo u začaranom krugu. Ponekad EU potencirajući pitanje vladavine prava zanemaruje širi kontekst. Kao da se ne želi vidjeti da to nije autonoman problem. On je prevashodno posljedica viševjekovnog ekonomskog i demokratskog zaostajanja u razvoju. Dakle, jednako je tačno da bez kvalitetne vladavine prava nedostaje investicija, time i novih radnih mjesta. Kao i to da bez razvoja i makar minimalne ponude rješenja za egzistencijalne probleme – ponude radnih mjesta, nije jednostavno unapređivati vladavinu prava. A ekonomskog napretka i nove zaposlenosti ne može biti bez rješavanja uskih grla u infrastrukturi regiona. Želim da bude jasno – ne mislim da izlaz treba tražiti u snižavanju kriterijuma u pogledu vladavine prava, demokratizacije društva, poštovanja ljudskih prava i ispunjavanja drugih političkih standarda. Ali smatram da već sada treba kreirati izdašniji investicioni okvir za Zapadni Balkan, čiji će cilj biti da infrastrukturno poveže region. I unutar njega, i sa ključnim evropskim koridorima. Veliku ulogu u tome, uz EU, imaju EBRD i EIB. Uz finansijsku asistenciju neophodna je i njihova ekspertska pomoć da se najracionalnije definišu dugoročni prioriteti od zajedničkog interesa - istakao je premijer.
Prema njegovim riječima, veoma je važno da uz podršku EU zegion zajednički koncipira strateški program većih investicija u regionalnu “vezivnu”, “čvrstu” i “meku” infrastrukturu, u transportu, energetici, informacionim tehnologijama, znanju… To će pospješiti kreiranje programa koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih. Takve zajedničke strategije omogućile bi ne samo skoriju izgradnju važnih putnih, željezničkih i energetskih koridora regionalnog i šireg značaja, nego i stabilan put za brži razvoj regiona i njegovu suštinsku evropeizaciju.  
Za ovaj pristup potrebna je nova politička matrica EU – EU kao lokomotive razvoja evropskog kontinenta, koja je najodgovornija za stabilnost i prosperitet svakog njegovog dijela, uključujući i najnerazvijenije.
- Ne očekujemo mi da neko iz Evrope uradi ono što moramo mi. Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investiture, ako naše države, svako u svojoj kući, sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočiti sa slabostima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike – riječi su Đukanovića.
Ocijenio je da su za Crnu Goru i region posebno važni projekti: Jadransko-jonski autoput i gasovod, autoput i željeznička pruga od Luke Bar do Beograda, izgradnja energetskog podmorskog kabla u saradnji sa italijanskim partnerom TERNA.
- Crna Gora je zainteresovana za obnavljanje pregovora sa susjednim državama i radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima zajedničkih rijeka, i o izgradnji hidroelektrana na teritoriji Crne Gore i susjednih zemalja - rekao je prvi čovjek crnogorske Vlade.
On je ukazao i na važnost malog i srednjeg biznisa za razvoj. Vlada, dodaje, posebnu pažnju posvećuje biznis zonama, u kojima važe posebne pogodnosti za investitore.
- Za Crnu Goru nema malih investitora. Svakome ko je, prije svega na sjeveru, spreman da investira zdrav kapital u projekte metalne industrije, drvoprerade, proizvodnje hrane, ili u bilo kojoj drugoj oblasti, i da zaposli određeni broj ljudi, Vlada je spremna na svaki način da izađe u susret – istakao je on.
Projektovani dinamični razvoj, dodaje Đukanović, Crna Gora bazira na energetici, turizmu i proizvodnji hrane.
- U ovim sektorima možemo dati najveći doprinos regionalnoj i evropskoj ekonomiji, i zato tražimo ruku partnerstva u zemljama EU. Interes svih naših zemalja na Balkanu je da budemo dostupniji, čvršće i bolje međusobno povezani, i trgovinski, i infrastrukturno. Svima nam trebaju razvojni, a ne nacionalni projekti, koji su nas često usporavali kroz istoriju. Ohrabruje predlog EK o novom načinu funkcionisanja Zapadno-balkanskog investicionog okvira, kojim se predviđa višestruko uvećanje raspoloživih bespovratnih sredstava EU. Zajedno sa kreditnim sredstvima koja se očekuju od međunarodnih finansijskih institucija, prije svega EIB i EBRD, ovo može biti konkretna efikasna podrška infrastrukturnim projektima na nacionalnom i regionalnom nivou – rekao je premijer.   
Zaključio je da je ohrabruje činjenica da njemačka privreda postaje sve značajniji trgovinski i investicioni partner regiona, te da je ponovno okupljanje ministara ekonomije na konferenciji u Crnoj Gori šansa da se konkretizuje priča o projektima od zajedničkog interesa i regionalnim prioritetima, što će partnerima iz Evrope olakšati da nam pomognu u realizaciji.
-Želim da zahvalim Privrednoj komori Crne Gore, kao i Istočnom odboru njemačke privrede na organizaciji ovog skupa. I da ih ohrabrim da već od sjutra krenu sa pripremom novog susreta iduće godine u Crnoj Gori. Vlada će nastaviti da pruža podršku ovom važnom zajedničkom poslu – kazao je premijer Đukanović.

Ministarski panel

Države regiona formiraće radnu grupu koja će utvrditi listu 10 pilot projekata od zajedničkog interesa, saopšteno je na panelu „Saradnjom do prosperiteta – Izazovi regionalne saradnje za zemlje Jugoistočne Evrope na putu evropskih integracija” konferencije u Budvi.
Sastanak radne grupe, kako je najavljeno, trebalo bi da bude održan uskoro u Berlinu.
Formiranje radne grupe predložio je ministar ekonomskog razvoja, trgovine i preduzetništva Albanije, Arben Ahmetaj, koji smatra da zemlje zapadnog Balkana više nemaju izgovora za neuspostavljanje saradnje.
On je kazao da konferencija u Budvi treba da bude iskorak u odnosu na slične regionalne skupove.
- Ovo mora da bude iskorak kako bismo postigli dvije stvari. Prva je da započnemo proces fokusiranja na značajne projekte, a druga da postanemo svjesni da ćemo bez procesa saradnje izgledati glupi i nezreli pred potencijalnim preduzećima i našim građanima -  rekao je Ahmetaj.
Ministar ekonomije Crne Gore Vladimir Kavarić smatra da zemlje regiona moraju da razmišljaju o partnerstvu za borbu na globalnom tržištu.
- Imamo značajan nedostatak u infrastrukturi, a u vezi sa tim se možemo složiti o listi prioriteta - rekao je Kavarić.
Hrvatski ministar ekonomije Ivan Vrdoljak podsjetio je da je cijela regija je već 20 godina u tranziciji, što je košta konkurentnosti industrije i ukupne ekonomije.
-Vrijeme je pokazalo da dok mi ne učinimo nešto za sebe, teško da će nam, bez regionalne saradnje, neko drugi pomoći. Ako se regionalno ne dogovorimo oko zajendičkog razvoja, teško možemo postići značajnije stope rasta - poručio je Vrdoljak.
Ministar privrede Srbije Željko Sertić ocijenio je da zemlje zapadnog Balkana moraju da prave zajedničke projekte, da bi bile konkurentne.
Komentarišući situaciju u Srbiji, on je kazao da bez promjene načina rada i bez promjena u javnoj upravi nema priliva dobrih kvalitetnih stranih investicija.
- Pitanje investicija je pitanje opstanka za svaku državu pojedinačno. Albanski premijer Edi Rama dolazi u Srbiju poslije 70 godina. To je regionalna saradnja, to je ekonomija - poručio je Sertić.
Ministar ekonomije Makedonije Bekim Neziri očekuje da će se zajednički donijeti odluka o formiranju strategije za uspješnu ekonomiju regiona.
On je pozvao investitore da dođu u Makedoniju jer su uslovi za ulaganje dobri, navodeći primjere tamošnjih slobodnih zona.
Kosovo je, prema riječima tamošnjeg ministra privrednog razvoja Fadila Ismailija napravilo veliki korak u regionalnoj saradnji aprilskim sporazumom sa Srbijom, što je važno za razvoj regiona.
On smatra da je u regionu najvažnije pitanje infrastrukture, posebno putevi i pruge i prenosni sistemi, što su, međutim, kapitlne investicije koje nose nisku stopu povrata.
Potrebno je da radimo na IT infrastrukturi i obrazovnom sistemu, razvoju malih i srednjih preduzeća - kazao je Ismailji.
Zapitao je kako podstaći njemačke i investitore iz drugih zemalja EU da ulažu u region.
- Koje stimulativne mjere primijeniti za njih? Svi smo svjesni da ne možemo izbjeći svoj zadatak da- dodatno radimo na vladavini prava, borbi protiv korupcije i ostali pitanjima, ali nam je potrebno više pozudanog kapitala, više novca koji nije skup - naveo je Ismaili.
Predstavnica Vlade Slovenije Sabina Koleša šansu za saradnju u regionu vidi u započinjanju malih i srednjih biznisa, kao i na polju turizma.
Pomoćnik ministra za ekonomski razvoj i preduzetništvo Bosne i Hercegovine Dragan Milović ocijenio je da je ta zemlja veoma zainteresovana za regionalnu saradnju, ali sve zemlje su u različitim fazama tranzicije pa je potrebno da najprije definišu strateška pitanja pa tek onda da o tome razgovaraju sa susjedima.

Panelom je moderirao Rainer Lindner, izvršni direktor Istočnog odbora njemačke privrede.

Spremni za evropsko tržište

Panelom Spremni za evropsko tržište – kako ojačati kompanije da budu konkurentne, u čijem radu su učestvovali predsjednici Komora Regiona, u Budvi je 25. septembra 2014. godine, nastavljena Konferencija Ekonomija – osnov povezivanja Zapadnog Balkana, koju su organizovali Privredna komora Crne Gore i Istočni odbor njemačke privrede. 

Elena Štrbevska, operativni direktor Privredne komore Makedonije, kazala je da biznis treba podržati a ne zaštiti, da bi mogao da bude konkurentan na evropskom tržištu. Ako institucije I banke ne podrže preduzeća ona neće opstati.
- Izgradnja konkurentne ekonomije je složen i dugotrajan zadatak, a unapređenje kapaciteta ima ključni značaj za to – rekla je ona.
Govoreći o konkurentnosti na regionalnom nivou, Štrabeska je istakla značaj saobraćajnog povezivanja kao preduslova za njeno unapređenje.

Safet Gerxhaliu, predsjednik Privredne komore Kosova konstatovao je da se na Balkanu više priča o ekonomiji nego što se radi.
- Ova konferencija ide u prilog da mislimo regionalno, radimo integralno. U regionu moramo pojačati dijalog i partnerstvo. Ovakvi skupovi doprinose da se promjeni percepcija o Balkanu. Kroz realizaciju infrastrukturnih projekata ojačaćemo međusobno povjerenje, pa će u tom slučaju Balkan imati perspektivu – kazao je Gerxhaliu.

Nemanja Vasić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, rekao je da je ta zemlja velikih razvojnih potencijala, ali je pred bankrotom jer ispustila šansu jer nije iskoristila 30 milijardi eura strane pomoći u posljednih 20 godine čime je izgubilapovjerenje investitora.
Konstatovao je da je BiH posljednja po svim pokazateljima u Regionu, navodeći da između ostalog mora tražiti reprogram ili moratorijum na kredite MMF I banaka, kako bi pokrenuli posustalu privredu.

Predsjednik Savjeta stranih investitora i izvšni direktor Telekoma Rudiger Schulz rekao je da  pitanje kako osnažiti lokalne kompanije vrijedno milion eura. Najvažnije je privući investitore a da bi se to ostvarilo potrebno je uspostaviti vladavinu prava, postići fleksibilnost u poslovanju,kao i tržišta rada, urediti poslovni ambijent, raditi na obrazovanju kadrova.

- Moramo poznavati naše brendove. U Crnoj Gori su to turizam, poljoprivreda, energetika. Ovdje je recimo hrana puno bolja nego u Njemačkoj, jer nema hemikalija. Ovdje je ona potpuno biohrana.  Nađite vaše niše, prostore da budete bolji od drugih – rekao je Schulz.
Zdravko Jelušić, potpredsjednik Privredne komore Srbije kazao je da će ekonomija sigurno povezati region. Ona je sada na pijadestalu, a da bismo popravili konkurentnost moramo otkloniti greške koje sprečavaju razvoj: loša administracija, korupcija, nepostojanje pravih finansijskih izvora za pomoć privredi. Apelovao je na Njemačku da uitče na banke koje mogu da ponude evropske uslove finansiranja dođu u region. On je kazao da treba ohrabrivati formiranje regionalnih klastera, u čemu vidi značajnu ulogu privrednih komora.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je podsjetio da sve zemlje regiona muče isti problemi. On je kazao da privredne komore imaju veliku ulogu u jačanju konkurentnosti kompanija, međutim potencirao je značaj konkurentnosti na makro nivou, podsjećajući kroz šta je sve region prošao tokom godina, a što je veoma nepovoljno uticalo na privredne aktivnosti. Privredne komore su imale značajnu ulogu u uspostavljanju ekonomske saradnje između zemalja regiona i na formiranje jedinstvenog tržišta (zahvaljujući CEFTA sporazumu).
- Jako su nam visoki deficiti u trgovini sa EU, što pokazuje gdje smo u smislu konkurentnosti – kazao je Mijušković.
Ocijenio je da postoji strah stranih investitora da ulažu u proizvodni sektor.

- Ne možemo ni da imamo interesovanje ulagača ako nam je ovakav ambijent, prije svega infrastruktura. Nema te robe koja može da bude konkurentna ako je transport loš. Tražimo od Evrope da više pažnje posveti saobraćajnoj infrastrukturi kako bi stvorili globalne uslove za razvoj ekonomije. Sa druge strane, ne sumnjam da ćemo imati investitore u energetiku, jer energija treba Evropi, a naša zemlja raspolaže velikim resursima u ovoj oblasti – rekao je predsjednik crnogorske Komore.
Ukazao je na probleme čestog mijenjanja propisa što se negativno odražava na privredu, otežan pristup finansijama, nelikvidnost privrede Crne Gore. 
Panelom je moderirao Stanko Zloković, savjetnik Privredne komore Crne Gore.    

Poljoprivreda

Da bi se poljoprivredni proizvođači zemalja regiona pripremili za ozbiljnu tržišnu utakmicu neophodni su konkurentniji proizvodi, kombinovani izvori finansiranja, edukacija kadra i regionalna saradnja, ocijenjeno je na panelu Poljoprivreda kao ključni nosilac socijalnog i ekonomskog razvoja Jugoistočne Evrope.

Moderirao je Jasmin Valjevac, regionalni projekt menadžer GIZ, Alumni - Program pomoći Njemačke zemljama Zapadnog Balkana.

Izvršni direktor i vlasnik Mesne industrije „Goranović“ Đorđije Goranović podsjetio je da su države i stanovništvo u regionu veoma zaduženi, zbog čega bi u narednom periodu trebalo obezbijediti kombinovane izvore finansiranja i grantove.

- Ukoliko ne obezbijedimo povoljne izvore finansiranja, veliki broj malih i srednjih preduzeća iz sektora agroindustrije će se naći pred bankrotom - rekao je Goranović na konferenciji u Budvi.

On je kazao da je za obezbjeđenje veće konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda neophodan dinamičan investicioni ciklus.

Sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Lidija Rmuš navela je da su pred poljoprivrednicima velika iskušenja kako bi proizveli konkurentan proizvod.

To je, kako je kazala, moguće obezbijediti kroz smanjenje troškova, bolju tehnologiju, forsiranje specifičnosti, edukovaniju radnu snagu ili bolji marketing.

Problem, prema njenim riječima, predstavlja nedovoljan pristup finansijama, uz slabu povezanost poljoprivrednih proizvođača regiona. Veliki problem poljoprivrednih, a naročiti proizvođača hrane, predstavlja opterećenost ročnošću otplate potraživanja.

- To je naročito važno za proizvođače hrane, jer je ta roba lako kvarljiva. Pokušali smo da taj problem riješimo i usvajanjem zakona koji bi pomogli poljoprivrednicima - saopštila je Rmuš.

Ona je istakla ulogu Privredne komore u pomoći razvoju ovog sektora koja se ogleda u organizaciji značajnog broja edukacija, seminara, nastupa na sajmovima, aktivnog učešća stejkholdera u javnim raspravama prilikom donošenja zakona, uključivanje privrednika u projekta koje vodi Komora u ovoj oblasti kao što su Čistija proizvodnja, Welfood, Next Projekat te stalna komunikacija sa Vladom u rješavanju njihovih aktuelnih problema.

Regionalni direktor KWS Mais Christian Gaisbock smatra da je region napravio veliki ekonomski napredak u proteklih par godina, ali bi trebalo uložiti napore da se taj pozitivan trend nastavi.

- Mnogi možda nijesu zadovoljni ostvarenim napretkom, ali ja bih ovu situaciju uporedio sa Njemačkom prije ujedinjenja, kada se na tom prostoru vidio potencijal - kazao je Gaisbock.

On je dodao da je neophodno naći način da se zemlje regiona izbore sa korupcijom, kako bi se obezbijedili jednaki i pravični uslovi na tržištu za sve, ali bi trebalo raditi i na edukaciji kadra.

- Lako je naći radnike, ali ne i stručnjake i specijaliste - naveo je Gaisbock.

Izvršni direktor Fonda za podršku investicija u Vojvodini Emilija Stefanović saopštila je da bi agencije za privlačenje stranih investicija trebalo da doprinesu pripremanju zemalja regiona za budućnost i dolazak budućih investitora.

- One treba da doprinesu da se animiraju investitori da dođu i zadrže u regionu. Zadatak agencija je i da im pomognemo da što brže, jednostavnije i lakše prođu kroz administrativne procedure - rekla je Stefanović.

Ekspert za integrisani rast u Savjetu za regionalnu saradnju Dragana Đurica kazala je da su proizvodnja hrane i pića jedan od prioritetnih sektora, a da je naveća prepreka razvoju poljoprivrede regiona nedovoljno obučen kadar.

Ona je navela da su države regiona od početka svjetske ekonomske krize 2008. godine izgubile 800 hiljada radnih mjesta i suočile se s gotovo identičnim problemima.

Đurica je podsjetila da je Savjet za regionalnu saradnju prije dvije godine dobio mandat za izradu Strategije ekonomskog rasta Evropa 2020, koja je usklađena sa potrebama regiona i odnosi se, između ostalog, na trgovinu, investicije, konkurentnost, saradnju i obrazovanje.

Komunalna infrastruktura

Uspješna je crnogorska priča kada je riječ o snabdijevanju vodom i tretmanu otpadnih voda, imajući u vidu napredak ostvaren od početka vijeka, ocijenjeno je na panelu o komunalnoj infrastrukturi kojim je moderirao Helge Tolksdorf, šef odjeljenja za EU proširenje za Jugoistočnu Evropu i Tursku, Generalni direktorat za evropsku politiku Saveznog ministarstva za privredu i energiju Njemačke.

Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Ministarstva održivog razvoja i turizma Siniša Stanković govorio je o značajnim projektima iz ove oblasti realizovanim u Crnoj Gori od 2000. godine do sada i saradnji sa međunarodnim institucijama, među kojima je posebno istakao njemačku razvojnu banku KFW.

- U Crnoj Gori smo otvorili sve frontove za rješavanje problema vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama. Rezultat je čist Bokokotorski zaliv. Primorske opštine će, najdalje do kraja 2019. godine, u more ispuštati potpuno prečišćenu vodu– rekao je Stanković.

Naveo je i da je na primorju urađeno 120 kilometara kanalizacione mreže, i osvrnuo se na izgrađena i planirana postrojenja za tretman otpadnih voda.

Izvršni direktor WTE otpadne vode Budva Günter Faust, predstavio je tu kompaniju koja je podigla postrojenje za tretman otpadnih voda u prijestonici crnogorskog turizma.

- Narednih mjeseci ćemo početi da radimo postrojenje u Petrovcu, završićemo, nadam se, za oko godinu, čime će to mjesto takođe dobiti prečišćene otpadne vode – rekao je Faust, navodeći da su u toku projekti i u Kotoru, te u Tivtu.

Tehnički direktor JP Vodovod i kanalizacija Podgorica Filip Makrid ocijenio je da je i za glavni grad najveći izazov rješavanje pitanja otpadnih voda.

- To je za nas najveći problem jer postoji rizik zagađenja životne sredine i podzemnih voda. Danas smo vrlo blizu rješavanja ovog pitanja. Izgradnja novog postrojenja za tretman otpadnih voda kod Kombinata aluminijuma i mreže primarnih kolektora vrijedna je 55 miliona eura. Postrojenje, koje će biti povezano sa postojećim, mora da bude što više energetski efikasno i samoodrživo – rekao je Makrid.

Hermann J. Plumm, direktor programa reforme sektora voda, GIZ Tirana, ocijenio je da su za pristupanje EU posebno kritična pitanja u vezi sa vodama jer je potrebno zadovoljiti stroge kriterijume u tom sektoru.

- Jedinice lokalne samouprave moraju obezbijediti upravljanje otpadnim vodama po evropskim standardima – kazao je Plumm.

Poredeći Crnu Goru sa regionom, on je kazao da je naša zemlja više uradila na rješavanju ovog pitanja od Makedonije ili Kosova.

- Tržište voda je najveće na globalnom nivou, nakon energetskog. Zato su u ovom poslu koji generiše milijarde eura postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda neophodna – zaključio je on.

Srđan Sušić je predstavio aktivnosti Regionalnog centra za zaštitu životne sredine koji je tokom posljednjih pet godina uspješno sarađivao sa više od 300 lokalnih samouprava i doprinio investiranju više miliona eura. On je istakao da je za rješavanje lokalnih komunalnih problema ključno – planiranje.

- Bitno je da plan unapređenja zaštite životne sredine na lokalnom nivou bude uspješan i da privuče investitore – rekao je Sušić.

Turizam

Regionalnu saradnju u oblasti turizma u regionu moguće je unaprijediti zajedničkim nastupima i promocijama na trećim tržištima, afirmisanjem zajedničkog proizvoda i organizovanjem izletničkih tura, rečeno je na panelu o turizmu Konferencije Ekonomija – osnov povezivanja zapadnog Balkana.

Savjetnik direktora u Hrvatskoj turističkoj zajednici Milo Sršen rekao je da je neophodno organizovati zajedničke nastupe na trećim tržištima, radionice i studijska putovanja novinara.

- Neophodno je uraditi opšte brošure pojedinih država i gradova, jer je to osnov svega - kazao je Sršen i dodao da bi regionalnoj saradnji, pored privrednih komora, mogle da doprinesu i udruženja putničkih agencija.

On je saopštio da je bio šokiran informacijom da turistička sezona u Crnoj Gori, koja ima slično podneblje kao Hrvatska, traje svega mjesec i po.

- U Hrvatskoj sezona traje do aprila do sredine oktobra. Postigli smo to tako što su nam turističke organizacije decentralizovane, dok samooglašavanje ide zajedničkim snagama - saopštio je Sršen.

Hrvatska, kako je dodao, ima više ciljeva koje želi da realizuje u narednom periodu, a koji podrazumijevaju rast broja turističkih dolazaka za milion u periodu pred i postsezone, podizanje potrošnje turista od 15 odsto i jačanje brenda za 50 odsto.

- Zaključili smo da moramo ići u ribrending kako bi privukli ciljane goste. Želimo u pred i postsezoni da povećamo broj dolazaka za milion, dok sada imamo 12,5 miliona dolazaka. Za to će Vlada davati subvencije u županijama - rekao je Sršen.

Direktor Turističke organizacije Srbije Gordana Plamenac smatra da je unaprijeđenje regionalne saradnje u oblasti turizma neophodna, ali da tu ima više retorike i lijepih želja, nego stvarnih i konkretnih poteza.

- Zajednička saradanja može da znači zajedničku promociju na trećim tržištima, ali bi bolje bilo da tržištu ponudimo zajednički proizvod - kazala je Plamenac.

Ona je dodala da Srbiju nije bilo lako promovisati, s obzirom na nasljeđe negativnog političkog marketinga, neadekvatnu infrastrukturu i neprofilisan proizvod.

- Nemamo predstavništvo u inostranstvu i ne fokusiramo se na plažu, more i suncobrane, već smo plasirali nešto drugo - rekla je Plamenac i dodala da je Srbija u posljednjih pet godina zabilježila dvocifren rast turista.

Ona smatra da je kampanja pod nazivom Soul food Serbia uradila mnogo na promociji države koja je predstavljena kroz pojedine prehrambene proizvode sa geografskim identitetom.

- To je uspjeh koji će nam pomoći u narednim godinama - kazala je Plamenac i dodala da bi Srbija trebalo da radi na unaprijeđenju kongresnog turizma, veoma značajnog za destinacije koje nemaju more.

Predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Dragan Ivančević smatra da bi zemlje regiona trebalo da afirmišu izletnički turizam, ali i takozvani „dvocentar“ ili „trocentar“, odnosno ponudu za strane turiste koji bi u okviru jednog aranžmana boravio u dvije ili tri zemlje.

- U ovom regionu turizam je kvarljiva roba, jer je on nestabilan. Sada imamo zadatak da turizam vratimo na njegovo mjesto“, rekao je Ivančević.

On je dodao da ni jedan turistički kapacitet ne može da funkcioniše sam, jer zavisi od kvaliteta i stabilnosti turističke destinacije. Ozbiljan problem Crne Gore je, kako je naveo, nedostatak velikih hotelskih kapaciteta, većeg nivoa komunalne opremljenosti i kvaliteta usluga.

- Saobraćajna dostupnost je veoma važna, zbog čega je neophodno uspostaviti bolju aviokonekciju. Crna Gora ima preduslove za razvoj kongresnog, zdravstvenog i sportskog turizma, a trebalo bi i da formira nacionalnog turoperatora i ponudi tržištu sopstvenu ponudu - kazao je Ivančević.

Generalni direktor Nacionalne turističke agencije Albanije Julinda Dhame saopštila je da region zapadnog Balkana ima potencijala da postane jedna od najznačajnijih turističkih destinacija.

- Moramo raditi na promociji i razvijati regionalnu saradnju, kroz jačanje postojećih veza u oblasti turizma - rekla je Dhame.

Državni sekretar za turizam u Ministarstvu ekonomije Makedonije Shovket Hazari naveo je da ta zemlja ranije nije bila poznata turistička destinacija, ali da to sada nije slučaj.

- Shvatili smo da moramo biti prisutni u svim relevantnim evropskim i svjetskim medijima, kako bi se promovisali, pa smo 2008. godine osnovali agenciju i dovodimo turoperatore - saopštio je Hazari.

U okviru panela organizovana je i kratka prezentacija kompanije Orascom Development, koja u Crnoj Gori realizuje projekat pod nazivom Luštica Bay.

Ta kompanija ima 28 hotela, koji se nalaze u Egiptu, Jordanu, Omanu, Švajcarskoj i Crnoj Gori.

- U Crnoj Gori planiramo gradnju sedam hotela i hiljadu apartmana, što podrazumijeva i otvaranje novih radnih mjesta - kazali su iz Orascoma.

Energija

Države regiona su, kada je riječ o prenosu električne energije, dobro povezane, ali postoji ogroman prostor za nove investicije i dalji razvoj te oblasti, ocijenjeno na panelu o energiji u okviru Konferencije Ekonomija – osnov povezivanja zapadnog Balkana, kojim je moderirao Dragan Mijajlović, izvršni direktor Crnogorskog operatora energetskog tržišta.

On je ocijenio da integracioni procesi u regionu treba da ujedine i resurse kojim države raspolažu.

- Imamo resurse i potencijal, a od EU očekujemo znanje, tehnologiju i kapital – kazao je Mijajlović.

Direktor Alstoma Srbija Miodrag Jelisavčić ocijenio je da u cijelom okruženju postoji prostor za investicije, kao i stvari koje treba optimizovati i pomoći investitorima, ali i stvoriti pravni okvir koji će omogućiti svima da vide dobrobit.

- Energetika ima prostora za dalji razvoj, pri čemu će omogućiti drugim granama privrede da napreduju, što će pomoći dalji razvoj ove regije - kazao je Jelisavčić na panelu o energiji.

Prema njegovim riječima, energetika, odnosno elektroenergetika pomaže privredi niskim cijenama, što je dvosjekli mač, pošto imaju usporene investicije u energetici baš zbog takvih cijena.

- Imamo zajednički imenitelj da zemlje zapadnog Balkana potiču iz sistema bivše Jugoslavije i vremena prije regulacije. Prije 30 godina, sistem je dosta dobro planiran, jer postoji dobra povezanost, mogućnost saradnje je otvorena, ali postoji ogroman prostor da se prave novi kapaciteti - smatra Jelisavčić.

Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Dragan Laketić ocijenio je da su i Crna Gora i Balkan iskoračili prema Evropi kada je u pitanju oblast energetike.

On je kazao da se na skupu ranije čulo da su najlošije putne infrastrukture preko granica, ali da toga, srećom, nema sa električnom energijom.

- U tom smislu smo na dobrom putu da imamo dobru povezanost, upućeni smo jedni na druge, tehnika funkcionisanja je takva da moramo imati zajedničke razvojne planove, a sve u cilju da naši korisnici imaju što pouzdanije i sigurnije garanciju isporuke električne energije - rekao je Laketić.

Pored tih aktivnosti, mora se, kako je dodao, jačati i unutrašnja mreža, svi korisnici prenosne mreže imaju jednaku dostupnost, pri čemu se trude da je jednako razvijaju i na sjeveru i na jugu.

Predsjednik Odbora direktora kompanije Plinacro Marin Zovko kazao je da je projekat Jadransko-jonski gasovod (IAP) bitan za Hrvatsku ali i za Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu (BiH).

- IAP uvodi gas u regiju, odnosno omogućava gasifikaciju Albanije, Crne Gore i velikog dijela Bosne i Hercegovine. Naši partneri u tom projektu, Hrvatske, BiH i Crne Gore razvijaju projekat od 2002. godine - rekao je Zovko.

Takođe, Evropa je, kako je dodao, prepoznala njegovu važnost, pri čemu je izdvojila 3,5 miliona EUR za studije izvodljivosti uticaja na okolinu i sve druge komponente za zemlje uključene u projekat.

- Sada predstoji nastavak rada na ovom projektu u budućnosti - rekao je Zovko.

Direktorica REECO SRB Myriam Dobrota kazala je da je doprinos te kompanije, koja je prvi kontakt sa zapadnim Balkanom ostvarila 2006. godine, da analiziraju sve zemlje u kojima rade i sagledavaju pravi potencijal za investitore.

- Nije sve u tome da se investitori pozovu u zemlje zapadnog Balkana da im se pokažu mogućnosti. Bilo je vrijeme velike ekspanzije u oblasti obnovljivih izvora, ali na kraju te groznice došlo je do zastoja, jer se nije znalo kakve će posljedice to imati na države regiona - podsjetila je Dobrota.

Prema njenim riječima, moraju se definisati pravila i odrediti jasni kratkoročni i dugoročni ciljevi.

- Prije nego počnemo da poslujemo negdje obavimo razgovore sa nadležnim insistucijama da vidimo koji se to projekti zaista mogu realizovati - navela je Dobrota.

Ona je rekla da se ne radi samo o obnovljivoj energiji, zato što nje nema bez energetske efikasnosti.

- To ne znači samo gradnju nego i puno toga dodatnog, to je osnova za obnovljivu energiju - dodala je Dobrota.

Predstavnik kompanije RWE iz Hrvatske Dean Gnjidić ocijenio je da su svi svjesni značaja koje imaju hidropotencijali.

- Ali treba biti svjestan same regulative, njene transparentnosti i poštovanja. U Hrvatskoj se još s tim borimo, potrebno je da regulativu uskladimo sa EU regulativom, da ona bude trasparentna i ne bude volativna - smatra Gnjidić.

Prema njegovim riječima, ako se donese zakonska i podzakonska regulativa, želja je da svi igraju po istim pravilima igre.

Finansije

U regionu je mnogo banaka koje bi voljele više da kreditiraju, ali su konzervativne zbog postojećih okolnosti i zajmovi za sada neće biti jeftiniji, ocijenjeno je na završnom panelu Konferencije Ekonomija – osnov povezivanja zapadnog Balkana, kojim je moderirao potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

On je kazao da realni sektor pokušava da nađe rješenje za narušene odnose sa finansijkim još od izbijanja ekonomske krize.

- Finansijski sektor je ključ, srž rešenja problema, a djelimično i uzrok teškoća pojedinih privrednih sektora – ocijenio je Saveljić.

Viši predstavnik Commerzbanka Nicolas Baron Adamovich kazao je da je visoka cijena bankarskih kredita, koja je problem cijelog regiona, odraz situacije u svakoj zemlji.

- Nijesu banke zle i pohlepne, niti je u njihovom interesu da odobravaju preskupe kredite. Oni su zapravo odraz situacije u svakoj zemlji i pokazuju koliko je značajno imati pouzdan pravni sistem - rekao je Adamovich.

Dodao je da nije optimističan u srednjem roku kada su u pitanju cijene zajmova.

- Cijene će i dalje odražavati nedostatke sistema svake države pojedinačno. Na duži rok će biti potrebno vremena za unaprijeđenje, tako da ne vidim kratkoročni lijek - saopštio je Adamovich.

On smatra da bi trebalo imati u vidu i raspoloživost kredita, jer u regionu ima mnogo banaka koje bi voljele više da kreditiraju, ali im postojeće okolnosti govore da moraju biti konzervativne.

Adamovich je naveo da je profitabilnost bankarskog sektora u regionu veoma niska, zbog čega je on izgubio na privlačnosti, a kapital je otišao drugdje.

Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori Giulio Moreno ocijenio je da je bitan regionalni pristup rješavanju problema Zapadnog Balkana.

- O razvoju Zapadnog Balkana treba razmišljati regionalno. Moramo da prestanemo da razmišljamo šta je najbolje za razvoj Crne Gore ili Bosne i Hercegovine, to će biti razvoj regiona“, kazao je Moreno.

Smatra da se nivo stranih direktnih investicija, kao u periodu prije svjetske ekonomske krize, neće ponoviti u Crnoj Gori, ali da je za region važno da bilježi stalni rast.

EBRD, kako je dodao, pokušava da podrži sve glavne projekte u Crnoj Gori.

- Kada je riječ o održivom turizmu, ne posmatramo samo investiranje hotela već kompletnu infrastrukturu. Crnu Goru karakteriše i kratka sezona, zbog čega je potrebno stvoriti uslove za njeno produženje - naveo je Moreno.

Važna je, kako tvrdi, i diverzifikacija ekonomije, jer je Crna Gora mala zemlja sa ogromnim potencijalom u agrobiznisu.

Moreno smatra da je potrebno promijeniti način razmišljanja i fokusirati se na podršku određenim sektorima, kao što su mala i srednja preduzeća.

- Potrebni su podsticaji, koje može da obezbijedi EU, ali i države pojedinačno - dodao je Moreno.

Izdvajamo