You are here

Integracija ljudi, razvoj regiona

07/05/2019

Četvrti Forum Strategije EU za Jadransko jonski region (EUSAIR) i druga zajednička Konferencija Foruma privrednih komora, gradova i univerziteta Jadransko jonske regije održavaju se u Budvi 7.i 8.maja 2019. godine, pod sloganom „Integracija ljudi, razvoj regiona“.

Organizatori su Privredna komora Crne Gore, Ministarstvo vanjskih poslova i Kancelarija za evropske integracije uz podršku Evropske komisije, odnosno strateškog projekta EUSAIR Facility Point. Cilj skupa je da se sumiraju postignuti rezultati za vrijeme crnogorskog predsjedavanja i pruže rješenja na pitanja iz oblasti plavog rasta, turizma, povezivanje regiona kao i ženskog preduzetništva, društvenih promjena i ekonomskih analiza.

Skup su otvorili predsjednik Vlade Duško Marković i šef Delegacije EU u našoj zemlji Aivo Orav, a među uvodničarima je govorio predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

Predsjednik Golubović je kazao da je uspostavljanje Jadransko-jonske Inicijative 2000. godine označilo početak stabilizacije i saradnje u regionu, a usvajanje Strategije Evropske unije za ovo područje 2012. zvanično potvrdilo evropsku perspektivu našeg regiona.

- Evropska unija je usvajanjem Strategije pokazala spremnost da sa nama podijeli odgovornost za razvoj regiona, koji sa više od 70 miliona ljudi čini neodvojivi dio zajedničkog evropskog prostora, identiteta i vrijednosti. Strategija prepoznaje značaj Jadrana kao evropske južne kapije, pa zemlje ovog područja razvojem putne, željezničke i vazdušne infrastrukture mogu postati saobraćajni krvotok Srednje Evrope – rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, Jadransko-jonska regija raspolaže jedinstvenom riznicom prirodnog, istorijskog i kulturnog bogatstva i vrijednim resursima koji će u integrisanoj Evropi ostvariti punu ekonomsku i turističku valorizaciju. Strategija za Jadransko-jonski makroregion na najbolji način reprezentuje Evropu koja podstiče razmjenu i mobilnost, uspostavlja poslovne veze, podržava projekte i ideje država koje su na putu da postanu njeni članovi.

- Jasna perspektiva članstva u Evropskoj uniji bila je i ostala ključni pokretački faktor niza reformskih aktivnosti u regionu – rekao je predsjednik Komore.

Podsjetio je da je Forum Privrednih komora Jadransko-jonske makroregije još 2000. godine započeo rad na intenziviranju saradnje država u oblasti transporta, energetike, turizma, zaštite životne sredine, kao i promociji pomorske privrede. Komore regiona promovišu mobilnost ljudi i kapitala kao ključne instrumente internacionalizacije koji doprinose rastu produktivnosti, favorizovanju inovacija i preduzetništva, povezivanju kultura i transferu znanja i tehnologija.

- Zajedničkim djelovanjem, prevashodno u oblastima obrazovanja i zapošljavanja, moramo obezbijediti uslove za bolji kvalitet života u našem regionu i tako omogućiti pune benefite globalnog fenomena mobilnosti za naš ekonomski razvoj. Nove investicije jesu generator privrednog rasta, ali nam je prije svega potreban ljudski kapital, koji je esencijalan za ekonomski prosperitet – saopštio je Golubović.

Era digitalizacije favorizuje one koji kreiraju nove proizvode, usluge i poslovne modele, navodi on, pa je zajednički zadatak da se takve perspektive stvaraju u regionu.

- Privredne komore konstantno rade na tome da savremena evropska dostignuća i standardi postanu dostupni privrednicima u regionu. Kroz rad Foruma, koji danas okuplja 46 komora i 1.800.000 preduzeća, pokazali smo spremnost da se fokusiramo na konkretne projekte koji će donijeti benefite Jadransko-jonskoj makroregiji. Forum komora, gradova i univerziteta nastaviti da se bavi ključnim izazovima ovog područja, od nedovoljno razvijenih transportnih veza i komunalne infrastrukture, sezonskog karaktera turizma, prekomjernog ribolova i rizika zagađenja mora, do neadekvatnih administrativnih kapaciteta za zajedničko programiranje i realizaciju regionalnih projekata– riječi su predsjednika crnogorske Komore.

Naglašava da se zajedničkim rješavanjem izazova moraju prevazići problemi koji stoje na putu povezanom i konkurentnom regionu. Ističe vitalni značaj izgradnje Jadransko-jonskog autoputa, razvoj i povezivanje željeznice i luka u sistem intermodalnog saobraćaja za ubrzanje trgovinske razmjene i bolje pozicioniranje turističke destinacije.

- Mreže gasnih konekcija i povezivanje aerodroma regionalnim rutama moraju biti bliska budućnost Jadransko-jonske makroregije. Izgradnja podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije je jedan od najvećih projekata u prenosnoj mreži Evrope koji i sa tehnološkog stanovišta čini najnaprednije i najkompleksnije povezivanje energetskih sistema u Evropi. Od ovog projekta vrijednog preko 800 miliona eura, korist će imati sve zemlje Jadransko-jonske regije, a Crna Gora će postati energetsko čvorište Balkana – naveo je Golubović.

Smatra da se komparativne prednosti Crne Gore moraju valorizovati kroz inovirane i bogatije turističke sadržaje kako bi ekonomski efekti rastućeg kruzing sektora bili veći. Ekspanzija turizma mora biti u skladu sa zahtjevom za održivim razvojem, posebno u dijelu koji se odnosi na očuvanje morskih i priobalnih ekosistema i zaštitu kulturne baštine.

- Iako u posljednjih 10 godina, na nivou regiona, turizam bilježi rast od 50%, i dalje postoji prostor da se dobrim menadžmentom i osmišljenim programima dodatno podigne kvalitet turističke ponude – zaključuje on, dodajući da nedavno kreiranje zajedničkog turističkog proizvoda Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije zahvaljujući privrednim komorama ovih država predstavlja dobar primjer i putokaz kako treba raditi na unapređenju prepoznatljivosti i vidljivosti regiona na turističkoj mapi svijeta.

Plavi rast je istakao kao jedan od prioriteta u radu Foruma komora regiona. Imperativ je očuvanje ribljeg fonda i marikulture, a istraživanja nafte i plina moraju počivati na principu nulte tolerancije na zagađenje. Usaglašavanje politika u oblasti ribarstva na nivou Evropske unije je jedna od najzahtjevnijih oblasti, a konkurentnost i razvoj u skladu s principima plave ekonomije teško zamislivo bez menadžerskog znanja i naučne podrške.

Privredne komore su posvećene jačanju regionalnog parterstva sa gradovima, univerzitetima i relevantnim institutima na promociji prirodnih resursa priobalnih područja Jadranskog i Jonskog mora. U okviru Jadransko-jonskog programa ADRION, opredjeljeno je 118 miliona eura za sprovođenje programskih prioriteta, a Crna Gora trenutno učestvuje u realizaciji 16 projekata.

Forum privrednih komora, gradova i univerziteta Jadransko-jonske makroregije, zaključuje Golubović, predstavlja efikasan mehanizam saradnje koji doprinosi pozitivnom trendu razvoja konkurentne i ekološki održive ekonomije i bržoj evropskoj integraciji čitavog regiona.

- Uvjeren sam da se Crna Gora predsjedavanjem EUSAIR forumom potvrdila kao pouzdan partner Evropskoj uniji i da će u narednom periodu značajno doprinositi sprovođenju zajedničkih razvojnih ciljeva ovog područja - rekao je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Snažan ekonomski rast u svim sektorima pokazatelj je ispravnosti pravca razvoja za koji smo se opredijelili i vizije koju imamo za Crnu Goru, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

On je rekao da vizija uključuje i Crnu Goru kao energetsko čvorište regiona, sa podmorskim kablom ka Italiji ili obnovljivim izvorima energije, ali i ravnomjernim regionalnim razvojem koji će biti strateški ojačan izgradnjom prvog autoputa u našoj zemlji.

- Crna Gora svojim razvojem na najbolji način potvrđuje evropske vrijednosti, kao buduća članica Evropske unije i odgovoran susjed i akter u užem i širem regionu kojem pripada - rekao je premijer Marković. 

On je rekao da Crna Gora završava svoje jednogodišnje predsjedavanje Jadransko-jonskom inicijativom i Strategijom Evropske unije za Jadransko-jonski region. Istovremeno, Univerzitet Crne Gore završava i svoje jednogodišnje predsjedavanje Asocijacijom UniAdrion koja okuplja 38 univerziteta i istraživačkih centara u ovom regionu.

Jadransko-jonska regija je, kazao je premijer Marković, dom za preko 70 miliona ljudi koja dijeli iste izazove, ali i iste, izuzetne potencijale.

- Iako imamo različite ekonomske pokazatelje, svi treba da imamo na umu isti cilj koji Strategija Evropske unije za ovaj region promoviše - ravnomjerno razvijena, konkurentna oblast i regija koju karakteriše ekonomski i socijalni rast – kazao je Marković.

Predsjednik Vlade je istakao da ubrzani ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, kao i stvaranje poslovnih prilika kroz konkretne aktivnosti u sektoru plavog rasta, transportne i energetske mreže, održivog turizma i razvoja životne sredine moraju ostati okosnica našeg djelovanja. Crna Gora, kako je rekao premijer Marković, slijedi ove ciljeve.

- Crna Gora je prva država koja nije članica Evropske unije, a koja predsjedava Strategijom Evropske unije za Jadransko-jonski region. Mi smo predsjedavanje prihvatili kao izazov, ali i kao dodatnu odgovornost, svjesni da Strategija predstavlja i mehanizam za snaženje procesa evropske integracije - naveo je premijer Marković.

On je istakao da je ključno učešće Crne Gore u programima prekogranične i transnacionalne saradnje koji nam omogućavaju da na što bolji način koristimo potencijale naših zemalja, a u krajnjem, da se, kao buduća članica, u potpunosti pripremimo za korišćenje strukturnih i investicijskih fondova.

- Ekonomski napredak neminovno vodi razvoju gradova i univerziteta, te je pored pomenutih oblasti, nephodno permanentno ulagati u naučnu saradnju, istraživačke projekte i kontinuirano građenje savremenog nastavnog kadra - rekao je premijer Marković.

On je kazao da mu je posebno zadovoljstvo što će, u okviru panela o nauci, inovaciji i rastu, učesnici Foruma imati prilike da čuju više o crnogorskoj inicijativi za osnivanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, za koji vjeruje da bi mogao snažno doprinijeti regionalnom prosperitetu kao našem zajedničkom cilju, osiguravajući najbolji način za usporavanje odliva mozgova.

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav istakao je da je naša zemlja prva država van EU koja je preuzela predsjedavanje makro-regionalnom strategijom. Izrazio je očekivanje da će jednako podsticajno biti predstojeće predsjedavanje Srbije EUSAIR-om. Pozdravio je zahtjev Republike Sjeverne Makedonije da postane deveta članica EUSAIR-a, jer to “daje jasan signal o privlačnosti makroregionalnih strategija i njihovom potencijalu u jačanju i poboljšanju kvaliteta regionalne saradnje”.

Orav je čestitao EUSAIR zajednici što je postigla toliko svojih ciljeva u proteklih pet produktivnih godina.

- Zajednički regionalni izazovi mogu se prevazići kroz četiri EUSAIR stuba usmjerena ka plavom rastu, povezivanju transportnih i energetskih mreža, kvalitetu morskog i obaskog okruženja i razvoju održivog turizma – zakljućio je Orav.

Rudolf Niessler, direktor za pametni i održivi razvoj i implementaciju programa Evropske komisije, kazao je da je realizacija strategije vrlo važna za Crnu Goru.

- Sprovođenjem EUSAIR strategije Crna Gora pokazuje posvećenost evropskim integracijama i regionalnoj saradnji – rekao je Niessler.

Turizam je, kaže, jedan od ključnih ekonomskih sektora za cijelu regiju i iz godine u godinu ovo područje privlači sve više turista.

- Izazov je da se izgradi održivi turizam na ovom prostoru, te smanji pritisak masovnog. Pametna specijalizacija je jedan od načina da se to postigne – kazao je on.

Iz Brisela su se, putem video linka, obratili evropski komesari za regionalnu politiku i za pomorsku politiku i ribarstvo, Corina Creţu i Karmenu Vella.

Creţu je čestitala crnogorskoj Vladi na uspješnom predsjedništvu Strategijom i fokusiranju na plavom rastu i turizmu.

- Zahvaljujući Crnoj Gori, ovo je prvi put da Strategijom predsjedava zemlja koja nije članica, što odražava volju Evropske komisije da podrži susjedne zemlje. Strategija je već zrela i sigurna sam da će vaša iskustva i ekspertiza rezultirati uspješnim sporazumima za novi Ipa period i spremni smo da vas podržimo u ovom procesu - navela je Creţu.

Vella je kazao da je potpuno posvećen Strategiji i njenim ciljevima.

- Teško je povjerovati da je Strategija pokrenuta još 2014, veliki smo put prešli za ovih pet godina. Ciljevi ostaju isti, a to je promocija ekonomskog i socijalnog prosperiteta i rasta u regionu i srećan sam što predloženi projekti olakšavaju put ka tom cilju - kazao je Vella.

MIrjana Čagalj je navela je da je Evropska komisija identifikovala Forum kojim predsjedava kao ključne aktere EUSAIR strategije.

- Želimo graditi odnose i sa drugim makroregijama, jer svako otvaranje prostora i povezivanje preduzetnika može samo doprinijeti i opštem dobru – navela je Čagalj, dodajući da su već uspostavljene kvalitetne relacije sa Dunavskom regijom.

Predsjednik UniAdriona Danilo Nikolić, rektor Univerziteta Crne Gore, založio se za popularizaciju nauke i razvoj društva znanja.

- Naše zemlje moraju prepoznati važnost ulaganja u nauku. Jedan od ključnih zadataka je unapređenje visokog obrazovanja i osavremenjavanje obrazovnih politika – naveo je Nikolić.

Dodaje da visoko obrazovanje, istraživanja i inovacije imaju ključnu ulogu u podsticanju ekonomskog prosperiteta, socijalne kohezije i međunarodne produktivnosti i konkurentnosti.

U toku perioda predsjedavanja Crne Gore Jadransko-jonskom inicijativom i predsjedavanja Univerziteta Crne Gore UNIADRION asocijacijom, Univerzitet je, kazao je Nikolić, usmjerio svoje aktivnosti ka intezivnijem povezivanju univerziteta, kroz transfer znanja i nastavne prakse; kadrovsku i studentsku mobilnost, istraživačke projekte.

- Sinergetskim djelovanjem i kumulativnim zalaganjem, efikasnije ćemo zastupati zajedničke interese; promovisati razvojne prioritete i naučne inicijative, i osigurati konkurentan pristup međunarodnim projektnim fondovima i referentnim akademskim institucijama - dodaje Nikolić.

Rektor Nikolić je zaključio da ka pametnom rastu i održivom razvoju nacionalnih privreda i cjelokupnog regiona vodi intenzivna saradnja akademskih zajednica, privrednih subjekata, javne uprave, civilnog društva i međunarodnih institucija, kroz naučno preduzetništvo, transfer znanja i tehnologija i tržišno-orjentisane inovacije.

Generalna sekretarka Konferencije perifernih primorskih regija Eleni Marianou je kazala da se EU suočava sa Brexitom i teškim pregovorima o budžetu. Zbog ograničenosti budžeta, smatra ona, makroregionalni projekti koji se kandiduju prema strukturnim fondovima moraju da budu pažljivo osmišljeni, sadržajni, te ne smiju da budu puki spisak želja.

Generalna sekretarka Foruma jadransko jonskih gradova Ida Simonella čestitala je na uspješnom skupu Budvi, članici ove organizacije. Ona smatra da mlade generacija treba da u svojoj DNK ima usađen duh vrijednosti i razumijevanja jadransko-jonskog makroregiona i Evrope. Zato je ovaj forum za najbolju evropsku praksu kandidovao projekat koji se odnosi na povezivanje putem sporta – Igre mladih jadransko-jonske regije koji je okupio više od hiljadu učesnika. Naredne Igre mladih biće održane u septembru u Ankoni, pod pokroviteljstvom ERASMUS projekta i u njima će učestvovati sportisti iz jadransko-jonskog, dunavskog i baltičkog regiona.

Turizam i plavi rast su u fokusu EUSAIR Foruma. Učesnici su na sesijama razgovarali o mehanizmima finansiranja za sve četiri tematske oblasti EUSAIR-a: plavi rast, povezivanje regiona (saobraćaj i energetika), očuvanje, zaštita i poboljšanje kvaliteta životne srednine i povećanje regionalne privlačnosti (održivi turizam), te iznosili konkretne ideje o budućim perspektivama Strategije.

Konferencija Foruma privrednih komora, gradova i univerziteta Jadransko jonske regije je ocijenjena važnim iskorakom u unapređenju odnosa između civilnog društva, lokalnih, regionalnih, nacionalnih i evropskih institucija. Tri foruma civilnog društva ove makroregije predstavljaju mrežu više od 120 tijela i institucija iz osam zemalja te su identifikovani kao ključni faktori Strategije Evropske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).

U okviru ovog događaja, Evropska mreža preduzetništva u Crnoj Gori je organizovala poslovne susrete organizacija i malih i srednjih preduzeća u jadransko jonskom regionu.

Razvijati turizam na održiv način

Infrastruktura, saradnja i poštovanje prirode ključni su preduslovi za održivi razvoj turizma, poručeno je tokom panela održanog u okviru prvog dana četvrtog Foruma Strategije EU za Jadransko-jonski region.

Na panelu pod nazivom „Rješavanje sezonskih problema u Jadransko-jonskom regionu kroz razvijanje održivog i visoko-kvalitetnog turističkog proizvoda“, crnogorski ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović podsjetio je da je postojeća Strategija razvoja turizma usvojena 2008. za period do 2020. i da je sasvim usklađena sa principima održivog razvoja.

- Iako smo mala zemlja u srcu Sredozemlja, Crna Gora je relativno nenaseljena zemlja i prekomjerna gradnja nikad nije bila namjera. Činjenica da imamo pet nacionalnih parkova govori dosta o tome da smo uvijek imali na umu očuvanje onog što nam je dala priroda - rekao je Radulović.

Naglasio je da je koncentracija turističke djelatnosti i dalje veoma prisutna na jugu, ali da je radikalno povećan obim turizma na sjeveru, uz povećanje do 50 odsto. Ministar Radulović je naglasio da je infrastruktura ključna za sve vrste razvoja.

Albanski ministar turizma i okoline Blendi Klosi ocijenio je da zemlje regiona imaju kulturno nasleđe i prirodno bogatstvo koje treba iskombinovati i dobiti održivi razvoj turizma. Rekao je da Vlada Albanije podržava dva glavna stuba u turističkoj privredi, a to je investiranje u brendirane hotele sa pet zvjezdica i poboljšanje agroturističke privrede.

Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja i tehnologije Slovenije Eva Štraus Podlogar kazala je da je turizam za slovenačku prirodu veoma bitan, jer 13 odsto BDP-a te države čini turizam. Kako je rekla, Slovenija želi rast i razvoj, ali održivi.

Šef jedinice za makroregione iz Evropske komisije Žan-Pier Halkin naglasio je da treba imati na umu da se priča o EU ne tiče samo političke saradnje, već i ekonomske integracije.

- Radeći na ta dva stuba možemo ostvariti uspjeh. Brojke pokazuju da je turizam jedan od ključnih sektora u koje treba da uložimo, jer ima potencijal za rast i otvaranje novih radnih mjesta - dodao je on.

U okviru EUSAIR-a održan je i panel na temu održive akvakulture i ribarstvara u Jadransko-jonskom regionu i izazova i mogućnosti.

Državni sekretar u crnogorskom Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić ocijenio je da je situacija u Sredozemlju alarmantna kad su u pitanju ribarski resursi i da treba imati na umu specifičnosti zemalja poput Crne Gore, jer je udio ribarske aktivnosti Crne Gore na Jadranu manji od jedan odsto, dok se država služi sa samo 30 odsto kapaciteta ribarske flote.

- Želimo da očuvamo naš riblji fond i prepoznatljivost i specifičnost našeg ribarstva. Imamo velike planove i želimo da sprovedemo mjere vezane za očuvanje resursa, smanjimo nezakonito ribarstvo. U dugoročnom smislu, možemo očekivati efikasan i kompetitivan sektor ribarstva na zajedničkom tržištu, kad postanemo članica EU - naveo je Žugić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ne može biti konkurentna po količinama i vidi šansu u kvalitetu i pravljenju novih proizvoda organskog porijekla, koji su zanimljivi tržištu.

Šef Jedinice za strategije morskog basena, regionalnu pomorsku saradnju i pomorsku bezbjednost iz Evropske komisije, Hristos Ekonomu, istakao je da DG MARE ima fond za ribarstvo, u okviru kog je za period 2014-2020 na raspolagaju dvije milijarde eura, dok za sve države koje nijesu članice EU, imaju konkretne instrumente za pretpristupnu pomoć i prilike za primjenu standarda u ovoj oblasti. Jadransko-jonski region, kako je rekao, nije izolovan, i saradnja postoji unutar Mediterana. On je, govoreći o privlačnosti sektora ribarstva i akvakulture za mlade, rekao da se čini da postoji veliki procenat mladih koji jesu zainteresovani za akvakulturu, dok je interesovanje u slučaju ribarstva na nešto nižem stepenu.

Zamjenica grčkog ministra ruralnog razvoja i hrane, Olmpija Teligioridu, predstavila je iskustva i izazove u njenoj zemlji, navodeći da u Grčkoj ima skoro 15.000 ribarskih brodova, kao i da ta država ima najveću ribarsku flotu na nivou EU.

- Nijesmo u prilici da uspostavimo organizaciju udruženja proizvođača, što bi pomoglo da prevaziđemo problem. Postoji namjera da se posveti veća pažnja određenim vrstama ribe, a već imamo na snazi posebna i sezonska ograničenja sa planom upravljanja, kako bi se zaštitio riblji fond i obnovljivost našeg ribarstva - kazala je ona.

U Bosni i Hercegovini, kako je rekao zamjenik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Mate Franjičević, postoji duga tradicija bavljenja slatkovodnim ribarstvom, imajući u vidu da BiH nema dugu morsku obalu. Istakao je da je u BiH, uz odlične pretpostavke za dalji razvoj ribarstva, potreban afirmativniji odnos relevantnih institucija u smislu snažnijeg podsticaja razvoja ove djelatnosti.  

- Bosna i Hercegovina ima kompleksnu ustavnu strukturu i često nije jednostavno doći do konzensusa o stvarima koje su nužne da bi se progovorilo jednim glasom i prema EU koja je namijenila fondove - dodao je on.

Učesnici panela su ukazali i na problem plastike na Jadranu i apelovali na sve da doprinesu smanjenju količine plastike u moru.

- Želimo čisto Jadransko i Jonsko more, takvim smo ga naslijedili i velika je obaveza da ga ostavimo čistim našim potomcima. Ekonomija se trudi da što više iskoristi resurse, a ekologija da ih zaštiti i čini se da još nijesmo našli balans između te dvije grane i moramo to da uradimo u budućnosti - poručio je Aleksandar Joksimović sa kotorskog Instituta za biologiju.

Izdvajamo