You are here

Mijušković potpredsjednik Foruma AIC

16/05/2013

Forum jadransko jonskih privrednih komora održan je u Međugorju u periodu 14 – 16. maja 2013. godine. Forum je osnovan 2000. godine, a čini ga 39 komora iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Grčke i Crne Gore.

Osnovni ciljevi Foruma su pokretanje i podsticanje privredne i kulturne integracije komora, koje djeluju na području Jadranskog i Jonskog basena, davanje podrške procesu evropskih integracija, podsticanje ravnopravnosti polova, podsticanje i upravljanje vansudskim procedurama pri rješavanju sukoba između privrednih subjekata iz različitih zemalja ovog područja. Posebna pažnja posvećuje se aktivnostima promocije i integracije područja zapadnog Balkana u Evropsku uniju, sa posebnim naglaskom na aktivnosti pružanja podrške razvoju Jadransko-jonske makroregije.

Glavna tema trinaestog zasijedanja Foruma je bio „Akcioni plan Jadransko jonske makroregije: doprinos zajedničkom projektu Poređenje institucionalnih mreža i preduzetničke stvarnosti“.

Tokom zasijedanja održani su sastanci radnih grupa iz oblasti poljoprivrede, turizma, ribarstva i marikulture, saobraćaja, zaštite životne sredine, ženskog preduzetništva i upravljanja EU projektima, kao i sjednice Skupštine, Upravnog odbora, Odbora revizora i Međunarodnog jadransko-jonskog arbitražnog suda.
Skupština Foruma jadransko jonskih privrednih komora je jednoglasno usvojila prijedlog Upravnog odbora da, sljedeće dvije godine, predsjednik Foruma bude predsjednik Privredne komore Ankone Rodolfo Giampieri, a da predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir Mijušković, bude potpredsjednik Foruma.

Na zasijedanju je potpisana i Izjava o namjeri Zajedničkog jadransko jonskog sekretarijata između Foruma jadransko jonskih privrednih komora, Foruma jadransko jonskih gradova i UniAdriona (Virtuelni univerzitet jadransko jonskog basena). Izjavom se potvrđuje spremnost da se sprovede model integrisane organizacije, kojom se pojačava saradnja između Jadransko jonskog foruma civilnog društva i Stalnog sekretarijata jadransko jonske inicijative.

Forum je dodijelio i specijalno priznanje za promociju ženskog preduzetništva crnogorskoj preduzetnici Branki Vuksanović (Spin d.o.o. Podgorica).


Okrugli sto o obalnom ribolovu

Radna grupa za ribarstvo i zaštitu životne sredine, na okruglom stolu o obalnom ribolovu održanom u okviru Foruma jadransko jonskih privrednih komora, ocijenila je potrebnim da obalni ribolov ima veći nacionalni značaj, kao i da države izdvajaju više sredstva za istraživanje ovih resursa.

Okrugli sto je organizovan sa ciljem da se doprinese što efikasnijem sprovođenju zajedničke politike odgovornog ribarstva u Mediteranu.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, koji je predsjednik Radne grupe za ribarstvo, izrazio je zadovoljstvo što je Sekretarijat za ribarstvo u okviru Jadransko-jonskog foruma od ove godine u našoj asocijaciji privrednika. On je kazao da sektor ribarstva Crne Gore čini relativno mali doprinos bruto društvenom proizvodu i njegovo učešće se poslednjih godina kreće oko 0,5%, a učešće u BDP poljoprivrede je oko 3,1%. Međutim, ekonomska korist od aktivnosti povezanih sa ribarstvom je značajna u lokalnom kontekstu i, ukoliko se pravilno razvija, ima kapaciteta da ostvari višestruke koristi. U poređenju sa drugim privrednim granama, postoji jak potencijal za ribarstvo kada se govori o zapošljavanju i povećanju primanja, ocjena je predsjednika Komore.

- Uzimajući u obzir da se riblji resursi kao i biodiverzitet mora moraju štititi od ugrožavanja njihove vitalne životne sredine i prekomjernog iskorišćavaja i da se upravljanje ovim resursima mora vršiti u skladu sa održivim ekonomskim, ekološkim i socijalnim razvojem, i ove godine zajedno organizujemo okrugli sto za ribarstvo i životnu sredinu. Zaštita svega prethodno navedenog ostvaruje se sprovođenjem mjera u cilju očuvanja bioekoloških reprodukcionih potencijala i uslova životne sredine. Efikasnije sprovođenje ovih mjera je bio i jedan od značajnih razloga za pokretanje široke javne rasprave o neophodnosti nove reforme Zajedničke ribarske politike i njenom još potpunijem integrisanju i sa ostalim politikama EU a posebno sa: pomorskom politikom, regionalnim razvojem koa i politikom razvoja u trećim zemljama – rekao je Mijušković.

Uvodno izlaganje na temu „Priobalni ribolov sa posebnim osvrtom na priobalni ribolov Hrvatske“ dao je dr Jakov Dulčić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, sa pregledom novih invazivnih vrsta u Jadranskom moru, kao i njihov potencijalni socioekonomski uticaj u jadranskoj ihtiofauni.

Uvodno izlaganje za dio zaštite životne sredine dao je Gerhard Lempl, pročelnik u Primorsko goranskoj županiji, koji je prezentovao dva nedavano započeta  IPA Adriatic projekta: HAZADR i ECOSEA.

Predlozi Radne grupe za ribarstvo i zaštitu životne sredine
• S obzirom da se definicija obalnog ribolova razlikuje od zemlje do zemlje, neophodno je postići dogovor o jedinstvenoj i što jednostavnijoj definiciji u cilju kreiranja zajedničke strategije.
• U cilju što bolje i sveobuhvatnije procjene resursa obalnog ribolova neophodno je unaprijediti sistem monitoringa i prikupljanja statističkih podataka o ulovu.
• Istraživanju resursa priobalnog ribolova za razliku od kočarskih i pelagičnih resursa ne pridaje se u ovom trenutku veliki značaj. Uzimajući u obzir da se od ukupnog ribolova na Mediteranu 50 % odnosi na ovu vrstu ribolova, potrebno je da obalni ribolov ima veći nacionalni značaj i da države veća sredstva izdvajaju za istraživanja ovih resursa. Kako gubitak ove vrste ribolova znači ujedno i gubitak vještina, tradicije, znanja i kulture koji čine društveno tkivo zajednice, države moraju uraditi i sveobuhvatnije socioekonomske analize ove vrste ribolova.
• Pitanje značaja priobalanog ribolova i podrška istraživačkim aktivnostima, a na osnovu njih i definisanje mjera upravljanja, moraju biti značajnije zastupljeni u komisjima i naučnim komitetima Generalne komisije za ribarstvo Medieterana.
• S obzirom na iznesena pozitivna iskustva koje Jadranska regija ima sa projektom AdriaMed u istraživanju kočarskih i pelagičnih resursa i sporadičnim istraživanjima priobalnih resursa, trebalo bi u okviru ovog projekta nastaviti detaljnija istraživanja. Takođe, dat je predlog da se u okviru Jadransko jonskog foruma pripremi novi projekat koji bi pomogao zemljama ove regije u razvoju i analizi priobalnog ribolova.
• U okviru prezentacije na stolu je dat i pregled novih invazivnih vrsta ribe u Jadranu. Većina prikazanih vrsta je prisutna na istočnoj obali Jadrana i povećana prisutnost se objašnjava klimatskim promjenama, tropikalizacijom mora kao i karakterističnim strujanjima u ovoj oblasti koji pospješuju ulaz takvih vrsta. Dosta ovih vrsta može predstavljati ekonomski važne vrste za izlov, ali je prije toga potrebno prilagoditi ribolovne alate, opremu i način ribolova takvih vrsta. Takođe, neke od ovih vrsta u sredini koja nije za njih auatohtona mogu predstavljati socioekonomski problem u ribarstvu pošto uništavaju ekonomski važne vrste koje su do tad izlovljavane. Iz tog razloga je neophodan veliki oprez sa ovim vrstama i praćenje njihovog uticaja na biodiverzitet i životnu sredinu u vodama Jadrana, kao na zdravlje ljudi-.
• Veliki problem u Jadranskom moru su balastne vode i dat je predlog da se Jadranska oblast proglasi za posebno osjetljivo morsko područje..
• Prezentovani projekti HAZADR i ECOSEA kvalitetan su primjer institucionalne saradnje u regiji i povezivanja različitih politika(ekologija i ribarstvo) u cilju očuvanja životne sredine i održivog razvoja.
• S obzirom na pozitivno iskustvo sa ranijih i ovogodišnjeg radnog stola, predloženo je da se radni stolovi za ribarstvo i okoliš održavaju zajedno i ubuduće.