You are here

O poslovnim mogućnostima sa predsjednikom Evropskog parlamenta

19/07/2017

Region Zapadnog Balkana je, bez obzira na razlike među državama, nepodijeljeno usmjeren ka evropskoj budućnosti, te vjeruje da je Evropska unija riješena da svoju cjelovitost zaokruži na način što će obuhvatiti i sve zemlje ovog prostora, u skladu sa dinamikom dostizanja evropskih standarda, rečeno je na sastanku „Poslovne mogućnosti u Crnoj Gori sa fokusom na oblast infrastrukture“ održanom 19. jula 2017. godine u Privrednoj komori Crne Gore, uz učešće predsjednika Evropskog parlamenta Antonia Tajanija.

Skup u Komori je organizovan u sklopu prve posjete Tajanija Crnoj Gori realizovane u okviru nove Strategije evropske ekonomske diplomatije Evropskog parlamenta.

Uvodno izlaganje imao je Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore, koji ovom prilikom nije govorio samo u ime ove asocijacije i njenih članica, već je, po ovlašćenju predsjednika Unije komora Evrope, bio i specijalni izaslanik Eurochambresa.

Govorili su i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, te predsjednik Evropskog Parlamenta Antonio Tajani.

Privredne potencijale Crne Gore i ključne državne projekte prezentovala je Tanja Radusinović, savjetnica predsjednika Komore, dok je o projektu povezivanja Crne Gore i Evrope podmorskim energetskim kablom govorio izvršni direktor Terne Luigi Ferraris.

Aivo Orav, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Dubravka Nègre, Evropska investiciona banka, šefica regionalog predstavništva za Zapadni Balkan, te Matteo Colangeli, šef Evropske banke za obnovu i razvoj za Albaniju i Crnu Goru, govorili su o njihovim aktivnostima u našoj zemlji.

U završnoj debati sa privrednicima učešće su uzeli Dragica Sekulić, crnogorska ministarka ekonomije, Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva te Jelena Burzan, generalna direktorica Direktorata za pristupanje EU.

Učešće u radu skupa uzeli su i ambasadori Njemačke i Italije Hans Günther Mattern i Vincenzo Del Monaco, te predjsednici privrednih komora Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Kosova Ahmet Egrlić, Branko Azeski, Marko Čadež i Safet Gërxhaliu, te potpredsjednici komora Slovenije i Hrvatske Igor Zorko i Mirjana Čagalj.

Skupom je moderirao potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković.

Integracija kroz CEFTA-u

Predsjednik Komore Mijušković je posebnu zahvalnost izrazio predsjedniku Evropskog parlamenta Tajaniju, koji je inicirao ovaj susret.

- To razumijem kao izraz zainteresovanosti najviših struktura Evropske unije za poslovnu zajednicu kako u Crnoj Gori, tako i ukupno na Balkanu – rekao je Mijušković.

On smatra da Privredna komora Crne Gore zavređuje da bude domaćin ovako značajnog skupa, s obzirom na devet decenija njenog uspješnog trajanja i kvalitetnu organizovanost po uzoru na komore najnaprednijih evropskih zemalja, zbog čega je i institucionalni partner Vladi, sa nezaobilaznom ulogom kada su procesi evropskih integracija u pitanju.

Mijušković je podsjetio da je Tajani o novoj Strategiji evropske ekonomske diplomatije Evropskog parlamenta nedavno razgovarao i sa predsjednikom Eurochambresa Richardom Webberom, te da je riječ o konceptu koju je razvila upravo Unija komora Evrope prije nekoliko godina.

- Jedan od ključnih principa koji stoje iza Evropske ekonomske diplomatije je snažno uključivanje privatnog sektora i potreba za preuzimanjem inicijative. Iz tog razloga Eurochambres trenutno radi sa institucijama Evropske unije na razvijanju novog partnerstva u cilju pružanja praktičnih usluga koji će obezbijediti da mala, srednja i velika preduzeća koja su aktivna na međunarodnom tržištu imaju koristi od političkih odluka i mjera – kazao je Mijušković.

Eurochambres će, dodaje, ubuduće pružati još intenzivnije podršku našim komorama. Na to se, kaže on, u svojoj kandidaturi obavezao i predsjednik Savezne austrijske komore, koji preuzima predsjedavanje Eurochambresa u oktobru.

On je potom predstavio razvoj ekonomije naše zemlje od 2006. godine do danas kada je imala relativno dinamičan rast po prosječnoj stopi od 3,1%, što je znatno više nego u Regionu.

- Poslovni ambijent je u proteklih deset godina kontinuirano unapređivan. O tome govori i činjenica da smo otvorili 28 od ukupno 35 poglavlja u procesu pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, od čega su tri već privremeno zatvorena. Očekujemo da do kraja ove kalendarske godine bude otvoreno još nekoliko poglavlja. Nedavno smo postali i članica NATO-a, što otvara dodatne prilike za ekonomski razvoj – navodi predsjednik Komore.

Naglasio je da su strane direktne investicije u najvećem išle u crnogorski sektor usluga, što je ograničilo potencijale intenzivnijeg ekonomskog rasta, zapošljavanja i inovacija. Mijušković je citirao Tajanijev stav da je EU godinama griješila stavljajući naglasak samo na finansijski i uslužni sektor, te da se moraju uvjeriti vlade evropskih zemalja da je potrebno promijeniti taj trend.

- Na žalost, nije se predaleko otišlo sa idejom renesanse industrije, zbog čega sada postoji nova inicijativa upućena Evropskom parlamentu o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU, kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Evropi. Vjerujem da će ona dobiti punu podršku i Vas i Parlamenta, te biti zamajac pozitivnih promjena – rekao je on.

Prema njegovim riječima, i u Crnoj Gori je više nego ikada jasno da model privređivanja koji se bazira na uvozu, potrošnji i zaduživanju, mora biti zamijenjen solidnom proizvodnom bazom orijentisanom na izvoz, koja će otvoriti brojna radna mjesta.

Predsjednik se potom osvrnuo na nedavno održani Samit u Trstu, kojim je okončan prvi četvorogodišnji ciklus Berlinskog procesa. Ističe da Region razumije krizu u kojoj se našla EU, zbog strukturanih nedostataka zajednice. Ona se, navodi Mijušković, ispoljava kroz ustavnu, demografsku, krizu institucija i identiteta, liderstva, Brexit i drugo.

- Ipak, očekujemo da oči i pažnja Evropske unije ostanu usmjereni ka nama, jer je i njena budućnost vezana za Balkan, isto kao što je i budućnost Balkana vezana za Uniju – smatra predsjednik Komore.

Osvrnuo se na jedan od rezultata Samita u Trstu, a to je donošenje MAP-a, Višegodišnjeg akcionog plana za Regionalni ekonomski prostor, kojim Evropska unija usmjerava zemlje Zapadnog Balkana da tješnje sarađuju. 

- Sagledavanjem ovog dokumenta stiče se utisak da Evropska unija prigušena svojim problemima kroz ovaj okvir „kupuje” vrijeme na Zapadnom Balkanu, nudeći mu nevješto prepakovani povratak na sam početak - istakao je on.

U Trstu se, dodaje, čula konstatacija da stagnira razmjena unutar CEFTA-e, a raste obim razmjene balkanskih zemalja pojedinačno sa EU. Mijušković ocjenjuje da je to rezultat dostizanja višeg nivoa u kvalitetu roba i trgovini, kao i konkurentnosti zbog čega se traže nova tržišta. Podsjetio je na 11 godina primjene CEFTA sporazuma i ulogu privrednih komora potpisnica u njegovoj realizaciji, te značajnu podršku koju je tome dala Savezna njemačka komora.

- Urađeno je puno toga, a stiče se utisak da se kroz ovaj novi MAP vraćamo na početak, baš kao da do sada u tom pravcu ništa nije urađeno. Mi na Balkanu imamo tri zemlje koje su u pregovorima za ulazak u Uniju, ostale to namjeravaju, budući da prepoznaju svoju budućnost isključivo u ovoj zajednici. Sada je Evropska unija usljed duboke krize u kojoj se našla, potpomognuta sa balkanskih adresa kreirala okvir kojim će nas u predvorju zadržati sve jednako dugo, nastojeći da sačuva svoj uticaj na Balkanu. Iskreno razumijem da treba pomoći svima koji su u ovim procesima iza Crne Gore, ali nije oportuno sa aspekta Unije pribjegavati ovakvim modelima – kazao je Mijušković, dodajući da ovakva rješenja mogu voditi euroskepticizmu.

On je kazao da će ideja ekonomske integracije regiona zaživjeti kroz CEFTA-u.

Dodaje da je očekivao da će Samit u Trstu imati drugačije zaključke i ishode, i zbog činjenice da je Berlinski proces 2014. godine ohrabrio Region jer je u fokus stavio izgradnju infrastrukture, koja je nužan preduslov povezivanja.

- Izgradnjom ovih kapaciteta, steći će se uslovi da investitori uz sve druge prednosti, prepoznaju Crnu Goru kao destinaciju pogodnu za ulaganje i u proizvodni sektor – rekao je on.

Zahvaljujući Berlinskom procesu je dosta urađeno na ovom polju, a podržani su projekti iz energetike, stvaranje uniformnog tržišta energijom i energetske zajednice. Crna Gora je, naglašava on, i prije Berlinskog procesa sa partnerom iz Italije otpočela realizaciju izgradnje podmorskog kabla koji predstavlja projekat od kapitalne važnosti kako za nas, tako i za zemlje bližeg i daljeg okruženja. Berlinskim procesom su podržane i Zapadnobalkanskim investicionim okvirom finansijski potpomugnute gradnje vitalnih prenosnih mreža, zahvaljujući čemu se obezbjeđuje sigurno snabdijevanje Regiona energijom, kao i njegovo povezivanje sa tržištem Evrope.

- Da su komore regiona bile aktivne u Berlinskom procesu potvrđuje i to što smo se pod njegovim okriljem okupili na Samitu u Beču, formirajući Komorski investicioni forum, koji je prepoznat kao partner Evropske komisije u dijelu veze sa ovdašnjom poslovnom zajednicom. KIF je u protekle dvije godine izgradio stručni, tehnički i administrativni kapacitet, da u ime svojih članica priprema i realizuje regionalne projekte, što potvrđuje i osnivanje Sekretarijata u Trstu, koji će se baviti jačanjem regionalnih privrednih inicijativa, čvršćim povezivanjem poslovne zajednice, otklanjanjem barijera uspješnijem poslovanju i efikasnijom podrškom jačanju konkurentnosti privrede – naveo je predsjednik Komore.

Zaključio je da je Region, bez obzira na razlike među državama, nepodijeljeno usmjeren ka evropskoj budućnosti, te da vjeruje da je Evropska unija riješena da svoju cjelovitost zaokruži na način što će obuhvatiti i ove prostore.

Dostizanje EU standarda

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović predstavio je razvojni put naše zemlje od obnove nezavisnosti kao i viziju daljeg ekonomskog progresa. On je izrazio zadovoljstvo što se ovako značajan sastanak održava u Privrednoj komori.

- Komora je značajna adresa naših kontinuiranih razgovora i dogovora, kako za Vladu, tako i za domaće te inostrane privrednike. Partnerski odnos i dijalog sa privredom i investicionom zajednicom predstavljaju važnu stratešku odrednicu politike naše Vlade, u pravcu stalnog unapređivanja poslovnog ambijenta i ostvarivanja zajedničkih ciljeva opšteg dobra za državu te unapređenja kvaliteta života svih naših građana – rekao je Simović.

Potpredsjednik Vlade je kazao da je u prethodnih 11 godina učinjeno puno na ovom polju, u prilog čemu govori činjenica da u našoj zemlji posluju investitori iz 113 država dok strane direktne investicije u prosjeku sa 19 odsto učestvuju u BDP-u.

- Zahvaljujući projektima kao što su Porto Montenegro, Luštica Bay, Porto Novi i slični, izgradnja autoputa, podmorskog kabla, slika o Crnoj Gori kao poslovnoj i investicionoj destinaciji skrenula je pažnju brojnim inostranim kompanijama da ulažu i pokrenu projekte u različitim oblastima ekonomije – rekao je Simović.

Prema njegovim riječima, Vlada je preduzela konkretne aktivnosti na daljem unapređenju poslovnog ambijenta, čiji će rezultati biti vidljivi već tokom ove godine.

Istakao je povoljne uslove za razvoj biznisa u Crnoj Gori čemu doprinosi stimulativna poreska politika, isti tretman stranih i domaćih investitora, uz brojne podsticaje.

- Sa 20 zemalja primjenjujemo sporazume o ekonomskoj saradnji, a sa 24 o podsticanju i uzajamnoj zaštiti investicija. Poreska politika je značajna komparativna prednost ekonomskog ambijenta naše zemlje, jer su stope poreza na dobit i dohodak među najnižim u Regionu, što je doprinijelo da Crna Gora bude okarakterisana kao najatraktivnija investiciona destinacija u jugoistočnoj Evropi pa i šire – kazao je on.

Dodao je da će ambijent biti dodatno unaprijeđen izmjenama radnog zakonodavstva uz uvažavanje interesa i radnika i poslovne zajednice.

Istakao je da je od posebnog značaja za razvoj izgradnja infrastrukture, sa akcentom na biznis zone, dok je u turizmu primjetan trend rasta koji će se nastaviti i ubuduće. U ovu granu je uloženo tri milijarde eura, a primjećuje se rastuće interesovanje investitora za ovu djelatnost na sjeveru Crne Gore. U energetskom sektoru planirane su značajne investicije, poput novog bloka Termoelektrane Pljevlja, 44 male hidroelektrane i pet velikih, a nedavno je otvorena berza električne energije koja je preduslov za konkurentniju tržišnu utakmicu. Potpisan je ugovor o koncesiji za komercijalno istraživanje resursa nafte i gasa u našem podmorju, po kome bi 65 odsto prihoda išlo državi, a od čega 85 odsto za razvoj.

Članstvo u NATO, kaže Simović, predstavlja dodatno ohrabrenje za nastavak evropskih integracija, sa ciljem da pored 28 otvorenih i tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja u narednom periodu otvorimo i pet preostalih.

- U cijeli ovaj proces nijesmo ušli sa ciljem da jurimo rokove već da suštinski dostignemo potrebne evropske standarde da bi smo ostvarili kvalitet života kao u EU. Pred nama su ozbiljni izazovi koji se odnose na punu implementaciju evropskog zakonodavstva, reforma javne uprave, veća uključenost poslovne zajednice u donošenje zakona, smanjene sive ekonomije, unapređenje vladavine prava i obezbeđenje ravnopravnosti svih aktera na tržištu – rekao je Simović.

Odgovarajući na pitanja novinara da li postoji strah da će balkanski ekonomski prostor usporiti integracije Crne Gore, potpredsjednik Vlade je odgovorio da to treba da budu poruke novog ohrabrenja i nove energije za nastavak već uhodane regionalne saradnje u okvirima CEFTE.

- Crna Gora je CEFTA sporazum doživjela kao predvorje EU i iz tog predvorja su države različitim tempom i dinamikom napredovale ka evropskoj adresi. Crna Gora nije više u tom predvorju nego na vratima EU - rekao je Simović.

Ekonomska zona i put ka EU

Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani je kazao da je, od izbora na tu dužnost, u prvoj posjeti nekoj zemlji koja nije članica EU.

- Kao što sam već rekao predstavnicima vaših organa vlasti, sa 28 otvorenih poglavlja od ukupno 35 poglavlja i tri privremeno zatvorena, Crna Gora je nesporni lider u regionu. Vjerujem da ćete prije kraja godine otvoriti i druga poglavlja. To predstavlja izuzetno važan signal za vas, za čitav region i za Evropsku uniju – rekao je Tajani.

Prema njegovim riječima, neke važne elemente treba još unaprijediti i poboljšati, što se prvenstveno odnosi na: borbu protiv korupcije, privredne reforme, vladavinu prava.

- Značajan napredak u tim područjima je važan kako za ubrzavanje procesa pristupanja, tako i za privlačenje investicija, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje privrednog rasta. Nakon sastanaka na kojima sam prisustvovao, stekao sam utisak da se aktivnosti kreću u pravom smjeru, a ja sam optimista. Smatram da je današnji događaj poseban, te da predstavlja konkretnu i važnu inicijativu za privrednu i ekonomsku diplomatiju – rekao je on.

Govoreći o nedavnom samitu u Trstu, kazao je da su lideri Balkana zajedno sa čelnicima EU dogovorili da se usaglase o paketu infrastrukturnih projekata u sektoru transporta i energetike. Sve navedeno ima cilj uspostavljanje boljih veza unutar Regiona kao i između Balkana i ostatka Evrope.

- Takođe je odlučeno da se unapređuje i promoviše veća ekonomska integracija regiona. Uvjeren sam da će ekonomski razvoj i zapošljavanje na zapadnom Balkanu doprinijeti ubrzanju procesa integracije u EU. Evropska unija neće imati 27 članica nakon izlaska Velike Britanije. Znam da će se druge zemlje pridružiti, a da će Crna Gora biti jedna od njih. Evropska perspektiva predstavlja strateško ulaganje u mir, demokratiju, sigurnosti i prosperitet – istakao je Tajani.

On je naglasio da stvaranje tog zajedinčkog prostora ekonomske saradnje ne spriječava nijednu zemlju na svom putu ka EU.

- Jedna je stvar stvoriti zajedničku ekonomsku zonu, ali to ni u kom slučaju ne spriječava svaku zemlju kandidatkinju da samostalno napreduje na tom putu. Pregovori se odvijaju sa svakom državom pojedinačno. Crna Gora ostvaruje krupne korake i ako uspije da brzo zatvori pregovaračka poglavlja ona će biti prva koja će ući u EU. Veoma cijenimo saradnju na Zapadnom Balkanu i računamo na Crnu Goru koja može da odigra važnu ulogu u ovoj regiji kao faktor stabilnosti. Ponavljam, mi zajedno radimo na ekonomskom rastu i stabilnosti Balkana, ali svaka zemlja ima svoj identitet i ni u kom slučaju formiranje zajedničkog ekonomskog prostora na Balkanu ne znači zaustavljanje integracionog puta Crne Gore  – rekao je Tajani.

Prema riječima predsjednika EP, Crna Gora bilježi rast od 3% i predviđanja Svjetske banke za naredne dvije godine su veoma dobra. Naglašava da je vrijeme za privlačenje investicija, jačanje konkurentnosti, uključivanje mladih na tržište rada i razvoj zajedničkih ulaganja između evropskih i crnogorskih firmi.

- Vrijeme je da se sagledaju realne ekonomske prilike, da se promoviše malo i srednje preduzetništvo i preduzetnici, od sektora transporta do energetike, od razvoja digitalizacije do razvoja turizma – riječi su Tajanija.

Ističući važnost razgovora zvaničnika sa privrednicima, on je podsjetio da je 2012. godine Evropska komisija pokrenula je tzv. „Misije za rast”, koje su se sastojale od političkih i poslovnih susreta predstavnika privrednog i industrijskog sektora. To je bio prvi korak prema evropskoj ekonomskoj diplomatiji koja ima za cilj jačanje uloge Evrope kao važnog globalnog igrača.

- Čvrsto vjerujem u ekonomsku diplomatiju. Ja ću i dalje nastaviti da radim u tom smjeru kao predsjednik Evropskog parlamenta. Imaćete moju podršku da doprinesete većem prisustvu EU u ovom regionu. Stabilnost Balkana je potrebna i neophodna i za Evropu. Kao čovjek Mediterana i kao Italijan, imam posebnu vezu sa Balkanom i sa Crnom Gorom. Srećan sam što vidim da italijanske firme i investitori ulažu u vašu zemlju, ali bih želio da promovišem i vidim još više zajedničkih ulaganja između Evropske unije i Crne Gore – kazao je on.

Naglašava da uloga Privredne komore Crne Gore može biti korisna u smislu da promoviše biznis mogućnosti, te olakša kontakte sa potencijalnim partnerima. Pozdravio je Odluku o uspostavljanju Stalnog sekretarijata privrednih komora Zapadnog Balkana u Trstu.

Pozitivno je ocijenio učešće Crne Gore u programima EU poput COSME, Horizon 2020, Creative Europe i Erasmus +.

Saradnjom do boljih rezultata

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izrazio je očekivanje da će predsjednik Tajani ubrzo posjetiti i ovu asocijaciju.

Naglasio da su balkanske privredne komore uspostavile čvrstu međusobnu saradnju i dobar dijalog sa vladama i EU institucijama. Pozvao je evropske parlamentarce da slijede primjer komora i uspostave jaču saradnju sa poslovnim sektorom na Zapadnom Balkanu. Daljem razvoju poslovnih veza u Regionu doprinijeće uspostavljanje Stalnog sekretarijata privrednih komora u Trstu.

- Sada imamo mnogo proizvoda koje pripremamo u okviru Sekretarijata. Jedna ideja koju bi trebalo realizovati je da kao zajednica zemalja, a ne pojedinačno kao Srbija, Albanija ili Makedonija, zatražimo podršku Evropskog parlamenta za regionalnu inicijativu razvoja privatnog sektora i regionalne ekonomske zone i da ovaj proces podrške otpočne upravo u Evropskom parlamentu – rekao je Čadež.

Čadež tvrdi da su u Regionu sve zemlje povezane i ne mogu raditi svaka za sebe, ali kroz saradnju u okviru Evropskog parlamenta mogu da postignu mnogo više.

- U okviru Generalnog sekretarijata želim da najavim dva proizvoda. Jedan je online platforma za investitore, koja nudi sve vrste informacija o šest zemalja regiona i podršku svim investitorima. Cilj je promovisanje Regiona kao investicione destinacije i pružanje pomoći ne samo investitorima sa Balkana već i iz drugih zemalja koje žele i imaju sredstva da investiraju. Ovaj projekat smo započeli 28. februara u Londonu i naš strateški partner je EBRD kojem se ovim putem zahvaljujem na podršci. Drugi proizvod koji ćemo pripremati tromjesečno su preporuke vladama o tome šta bi poslovna zajednica željela da vidi u procesu olakšavanja trgovine i poslovanja u regionu sa veoma jasnim sugestijama koje se tiču sertifikacije, veterinarske inspekcije, carinskih procedura i drugog. Bilo bi dobro da za ovo takođe imamo podršku Evropskog parlamenta – kazao je predsjednik Komore Srbije.

Izrazio je zahvalnost Tajaniju zbog zalaganja iz 2010. godine kada je bio komesar, zbog donošenja Direktive o kasnim naplatama koja je jedna od najznačajnijih doprinosa EU administracije poslovanju malih i srednjih preduzeća, a nakon toga i Akcionog plana za ekonomski razvoj do 2020, koji je smjernica kako da se riješe pojedina pitanja u našim državama. Takođe, zahvalio je na poslednjoj Deklaraciji koju je donio Evropski parlament u Srbiji sredinom juna, koja ukazuje na važnost saradnja između poslovnih zajednica kroz Komorski investicioni forum.