You are here

Slovenačka iskustva za digitalizaciju

06/03/2018

Privredne komore Crne Gore i Slovenije organizovale su 6. marta 2018. godine poslovni forum preduzeća iz ICT sektora dvije zemlje i, u okviru skupa, okrugli sto na temu „Digitalizacija javne uprave i razvoj informacionog društva u službi biznisa“.

Slovenačke kompanije su zainteresovane da podijele svoja iskustva u digitalizaciji društva i javne uprave sa potencijalnim partnerima iz Crne Gore.

U radu foruma su osim privrednika učestvovali ministri javne uprave dvije države Suzana Pribilović i Boris Koprivnikar, crnogorski ambasador u Sloveniji dr Vujica Lazović, te slovenački ambasador u našoj zemlji Mitja Močnik.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da sektor elektronskih komunikacija i informacionih tehnologija kontinuirano povećava svoj udio u ukupnoj ekonomiji, što je najbolji pokazatelj da je riječ o grani koja ima izuzetno ubrazan rast, kako na lokalnom, tako i globalnom nivou.  Složićemo se i da je riječ o sektoru koji je zadržao pozitivne rezultate i u vremenu ekonomske krize.

Stimulišući rast ekonomije kroz nove usluge i otvorenost za investicije, informaciono-komunikacione tehnologije stvaraju uslove za otvaranje novih radnih mjesta, povećavaje prihoda i brzinu povrata investicija, kao i produktivnost postojećih procesa rada. Nema dileme, ocjenjuje on, da ulaganje u elektronske komunikacije ima direktan uticaj na rast bruto društvenog proizvoda, konkurentnost svih sektora privrede i u konačnom unapređenje kvaliteta života građana. S toga, politike evropskog i šireg nivoa promovišu i označavaju kao imperative prelazak sa industrijskog načina poslovanja na Revoluciju 4.

Budući da su informacione tehnologije nosilac razvoja društva, uvijek moramo imati na umu da ih je nemoguće implementirati i razvijati u nekoj sredini bez stabilnog i jakog IT sektora. Iz tih razloga neophodna je koordinirana saradnja nadležnih državnih i obrazovnih institucija, lokalne samouprave, informatičkih kompanija i velikih korisnika IT tehnologija.

Na nacionalnom nivou je usvojena Strategija razvoja informacionog društva do 2020.

- Međutim, ako želimo da budemo dio, a to je nužnost, industrijske revolucije 4, koja nameće neminovnu transformaciju industrijske privrede u digitalnu, moramo voditi računa i o razvoju IT industrije, kao pružaoca baznih usluga na putu digitalizacije. Donošenje Strategije razvoja IT industrije, u saradnji sa svim relevantnim sudionicima, sljedeći je korak – rekao je Saveljić.

Prema njegovim riječima, indikativan je podatak da se na Zavodu za zapošljavanje nalazi 340 osoba ICT profila zanimanja, što je nezamislivo čak i u zemljama regiona (procjenjuje se da Srbiji nedostaje 20000 programera), da ne govorimo o zemljama EU, jer se procjenjuje da će do 2020. godine nedostajati 900.000 IT profesionalaca, naveo je potpredsjednik.

Prema rezultatima istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma, koji rangira zemlje na osnovu razvijenosti digitalne ekonomije, Crna Gora je na 44. mjestu po potencijalima za razvoj ICT, odnosno na 47. po spremnosti za usvajanje mjera u pravcu razvoja ICT (poslije Slovenije najbolje rangirana zemlja u regionu). Na osnovu stepena primjene ICT Crna Gora se nalazi na 55. mjestu. Za visoku poziciju Crne Gore u odnosu na zemlje okruženja uglavnom je zaslužna razvijena komunikaciona infrastruktura. Ipak, nije ohrabrujući podatak da se u razvoj informacionih tehnologija ulaže nedovoljno u poređenju sa zemljama EU.

Saveljić dodaje da Crna Gora po upotrebi internet tehnologija ne zaostaje puno za razvijenim zemljama, s tom razlikom što to nužno ne podrazumijeva njihovo korišćenje u poslovnim procesima.

Projektom e-uprave, državni organi i institucije, implementacijom online usluga, omogućavaju građanima i privrednom sektoru efikasnije korišćenje administrativnih usluga.

Potpredsjednik Komore je naglasio da ova asocijacija osnovnu funkciju zastupanja interesa privrede, prilagođava zahtjevima aktuelnog ekonomskog trenutka i potrebama privrednika koje su snažno uslovljene dinamičnim promjenama na tržištu, porastu konkurencije i novim pravilima poslovanja.

- Karakter i struktura organizacije koja povezuje privredni sektor, državu i fondove koji pružaju finansijsku i logističku podršku inovativnom poslovanju preporučili su Privrednu komoru evropskim partnerima kao validnog nosioca mnogih projektnih aktivnosti usmjerenih na podršku preduzetništva u Crnoj Gori – rekao je Saveljić.

Zaključuje da se crnogorska privreda i država nalaze pred veoma važnim i teškim zadatkom - transformacijom u digitalnu ekonomiju. Pritom se, smatra on, mora voditi računa i o razvoju IT industrije, kao pružaocu baznih usluga na putu digitalizacije.

- Bez obzira na kompleksnost ovog izazova uvjeren sam da ćemo uspjeti da za relativno kratko vrijeme dostignemo zacrtane ciljeve, uključujući i okvire za to koji proizilaze iz faze pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji u kojoj se sada nalazimo. Za dostizanje očekvanih rezultata neophodno je sinergijsko djelovanje svih aktera koji po prirodi svog posla treba da budu uključeni u ovaj proces. Veoma je značajna podrška relevantnih tijela iz EU, tako i od država poput Slovenije, sa čijom Privrednom komorom imamo potpisano pismo namjere o saradnji na uvođenju eRačuna, koja nam daje podršku kroz spremnost da savjetodavno i partnerski bude uključena u projekat digitalizacije koji je pred nama – rekao je Saveljić.

Igor Zorko, potpredsjednik Gospodarske zbornice Slovenije, istakao je da digitalizacija nije samo pitanje privrede ili države već je to zajednički projekat koji se tiče svih.

- Digitalizacija podstiče firme da normalno rade i razvijaju se. U Sloveniji je relativno razvijen IT sektor jer država dosta ulaže u digitalizaciju te od 2001. godine radimo bez papira. Imamo više od 3.000 firmi u ovom sektoru koje ostvaruju tri milijarde eura prihoda. No, veoma je bitno da sve industrije postanu hibrid klasične i digitalne, da digitalne ponude budu dio svake kompanije – rekao je Zorko.

Važno je da Region bude otvoren za digitalna rješenja, navodi on, i da zajedno njegove države, komore i kompanije sarađuju na procesu digitalizacije da bi ovo područje postalo „Smart Future Region“ i pokušamo da napravimo zajedno nešto što bi imalo uticaj na Evropu ali i čitav svijet.

- Veoma mi je drago što smo sa Crnom Gorom intenzivirali zajedničke aktivnosti i one će dati pozitivne rezultate za obje države. Ovo je veliki doprinos razvijanju partnerstava, nastojanju Slovenije i Crne Gore da preko privrednih komora napravimo nove kompanije i rješenja koje će imati uticaja na cijeli svijet  – smatra Zorko.

Ministarka javne uprave Crne Gore Suzana Pribilović kazala je da se stvaranje podsticajnog okruženja za ulaganje u ICT može ostvariti samo uzajamnom saradnjom kreatora politike, investicione zajednice, tijela za razvoj ICT sektora i preduzetnika.

- Razvoj ekonomije utemeljene na znanju i rastućem ICT sektoru zahtijeva uspostavljanje okruženja koje pogoduju inovacijama, ali nažalost i riziku. Postoji veliki broj prilika za ekonomski razvoj ukoliko stvaramo okruženje koje podstiče ulaganja među zemljama, podržava preduzetnike i kompanije – rekla je Pribilović.

Prema njenim riječima, podsticanjem finansijskih tokova u ICT-u zemlje u Regionu mogu iskoristiti evropske fondove, što omogućava veći broj investicija i preduzetničkih inicijativa. Jedan od važnih zajedničkih ciljeva trebalo bi da bude da Region kao cjelina privlači investitore. U Crnoj Gori je što se tiče legislative i tehničko-tehloških preduslova, stvorena baza za to i stimulativno okruženje za razvoj ICT, kaže ministarka, navodeći strategije i zakone koji regulišu ovu oblast.

- Zahvaljujući ovim dokumentima, naši građani imaju mogućnost da sa različitim institucijama ostvare elektronsku interakciju i koriste elektronske servise poput portala eUprave, koji omogućava 267 usluga kao i dvije one-stop-shop tipa – rekla je ona.

Naglasila je da živimo u složenom digitalnom svijetu, prisustvujemo novoj industrijskoj revoluciji, gdje su granice između fizičkog i softverskog prostora konvergirale i gotovo nestale, a sajber bezbjednost je postala pitanje za sve aktere umjesto samo za IT inženjere.

- Zato predlažem da radimo zajedno kako bismo iskoristili ogromne mogućnosti koje digitalni svije nudi – zaključila je ministarka Pribilović.

Boris Koprivnikar, potpredsjenik Vlade i ministar javne uprave Slovenije, kazao je da digitalizacija pruža istorijsku mogućnost malim zemljama koje mogu brzo da uče, da se kreću i izgrade infrastrukturu, prevaziđu dugogodišnje zaostajanje u razvoju.

Slovenija je zainteresovana za saradnju sa drugim državama i Crnom Gorom da dijeli iskustva, te izgradnju boljih servisa i poslovnih mogućnosti.

Mi tražimo rješenja koja su zelena, ne opterećuju okolinu i na dobrobit su građana. Tražimo način da postojeća rješenja upotrebimo na sistemskom nivou.

- Ako upotrebimo informaciona rješenja na sistemskom nivou tada će vlade i društva funkcionisati puno efikasnije, racionalizovati potrošnju, smanjiti kurativna ulaganja u rješavanje društvenih tegoba i povećati investicione transfere. Jako nam je bitno da imamo otvorenu, dnevnu, saradnju države, privrede, civilnog sektora i akademske zajednice jer svi dijelimo iste sisteme, podatke i moramo dijeliti iste komunikacije, protokole i standarde. Imamo jako interesante e-servise koje možemo dijeliti. Svi koristimo servise na sličnim osnovama pa postoji dosta prostora za racionalizaciju. Jako je bitno da znamo da upotrebimo velike podatke. Podaci su kažu nafta budućnosti, pa je bitno da sarađujemo da bismo mogli da ih efikasno upotrebljavamo.

- Bez razvoja infrastrukture ne može biti ni servisa. Ako koristimo servise to podstiče unapređenje infrastrukture. Sa modernim tehnologijama možemo automatizovati, ubrzati i racionalizovati procese, i privredu treba podstaći na sve veću primjenu digitalnih rješenja – rekao je Koprivnikar.

Ambasador Crne Gore u Sloveniji dr Vujica Lazović rekao je da je vrlo dobro što je organizovan ovaj susret i da doprinosi da se dobra iskustva javne uprave i privrede Slovenije primjene u Crnoj Gori.

- Crna Gora treba da iskoristi šansu koju pruža digitalizacija i iskustva Slovenije, na primjer u valorizaciji optičkih kablova ili normativnoj infrastrukturi. Treba da vidimo koje još zakone treba donijeti poput zakona o kritičnoj infrastrukturi bitan u pogledu cyber bezbjednosti. Važan segment je i obrazovna infrastruktura i iskustva Slovenije mogu nam poslužiti kao dobar primjer i u ovoj oblasti – rekao je Lazović.

Takođe, prema njegovim riječima, iskustvo Slovenije sa innovation cloudom bi moglo da bude interesantno i za Crnu Goru i unaprijedilo bi saradnju između preduzetnika, država na korišćenju resursa.

Ambasador Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik, ukazao je vrlo kvalitetnu saradnju Ambasade i Privredne komore Crne Gore i raduje ga što se otvaraju njene nove perspektive između dvije zemlje.

- Slovenija će nastaviti da podržava Crnu Goru na putu evropskih integracija – kazao je Močnik.

Potpredsjednik Privredne komore Saveljić je zaključio da Slovenija i Crna Gore te njihove privredne komore stoje privrednicima na raspolaganju osjećajući važnost razvoja ICT sektora i pružiće punu podršku svim projektima koji jačaju uzajamnu saradnju.

Uslijedilo je predstavljanje slovenačkih kompanija ZZI, GENIS, Pro Astec, Špica International, Unistar LC, Žejn Group, Comland i Mega M.

Skup je završen bilateralnim razgovorima privrednika dvije zemlje.

Sastanak sa predsjednikom Golubovićem

Potpredsjednik Vlade Republike Slovenije i ministar javne uprave Boris Koprivnikar sa saradnicima se sastao sa predsjednikom Privredne komore Vlastimirom Golubovićem.

Bilo je riječi o saradnji dvije države u ekonomskoj sferi i mogućnostima za njeno unapređenje. Naglašene su odlične veze koje decenijama baštine Privredna komora Crne Gore i Gospodarska zbornica Slovenije, te najavljeni projekti vezani za digitalizaciju koje će voditi GZS a biće realizovani u zemljama Komorskog investicionog foruma, pa i u našoj.

Istaknuto je da poslovni forumi poput održanog u Komori i razgovori o konkretnim privrednim temama doprinose dobrim odnosima dvije zemlje.