You are here

Trgovinskim olakšicama u regionu ka EU tržištu

25/04/2018

Privredna komora Crne Gore je 25. aprila 2018. godine, u saradnji sa Evropskom komisijom i Vladom Crne Gore, organizovala konferenciju „Trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu”.

Skup je organizovan u okviru Foruma za zajedničko tržište 2017/2018, kojim se širom Evrope razmatra stanje zajedničkog tržišta, napredak u transponovanju i primjeni evropskih direktiva i razmjenjuje najbolja praksa.

Cilj konferencije je bio da ukaže na značaj unapređenja ekonomskih odnosa u regionu, posebno u dijelu pojednostavljivanja i harmonizacije dokumenata i procedura na graničnim prelazima. Transparentne i jednostavne procedure u funkciji su unapređenja efikasnosti graničnih službi, što rezultira benefitima za privatni sektor u vidu uštede vremena i smanjenja troškova.

Konferenciju su otvorili predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, ministarka ekonomije Dragica Sekulić i direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić.

U okviru tri panela konferencije „Međunarodni pravni okvir za olakšanje trgovine”, „Izazovi u prekograničnoj trgovini u CEFTA regionu” i „Na putu ka zajedničkom EU tržištu” govorili su predstavnici Svjetske banke, Evropske komisije, privrednih komora Regiona, CEFTA Sekretarijata, GIZ-a, Nacionalnog komiteta za olakšice Crne Gore, uprava carina naše zemlje, Moldavije, Srbije, uprava za bezbjednost hrane Crne Gore i Makedonije, EU SEED projekta, a moderatori su bili Džim Vilijams iz Svjetske banke, Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore i prof. dr Gordana Đurović sa Univerziteta Crne Gore.

- Rešavanje restrikcija u sektoru trgovine je jedan od ciljeva definisanih Strategijom za zajedničko tržište kojim Evropska komisija djeluje na ostvarivanje potencijala slobodnog prometa ljudi usluga i kapitala uz obezbjeđenje mogućnosti za rast poslovanja – rekla je potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.  

Na skupu su prezentovane obaveze koje su propisane Sporazumom o trgovinskim olakšicama STO, Dodatnim protokolom 5 uz CEFTA 2006, kao i one iz procesa EU integracija. Iskazano je očekivanje da će implementacija mjera trgovinskih olakšica značajno smanjiti netarifne barijere, te da će doprinijeti intraregionalnom povezivanju privrednika. Njihovom punom primjenom troškovi trgovine će biti smanjeni za 14,3%, što je veća ušteda nego kada bi se carinske stope između članica STO potpuno ukinule. U konačnom, rezultat bi trebalo da se ogleda u poboljšanju konkurentnosti i efikasnosti, kako privatnog, tako i javnog sektora, što znači i poboljšanje ukupnog kvaliteta života.

Imajući u vidu da članice STO-a nijesu na istom nivou razvijenosti, Sporazum je predvidio mogućnost da se pojedine odredbe primjenjuju danom stupanja na snagu, za pojedine je definisan tranzicioni period, dok je za određeni broj tražena i pomoć donatora.

Prepoznajući potrebu olakšanja trgovine, odnosno prometa roba preko granica, potpisnice sporazuma CEFTA 2006 su 26. maja 2017. godine usvojile Dodatni Protokol 5. Njegova primjena znači da će odredbe Sporazuma o trgovinskim olakšicama biti obavezujuće i za one potpisnice CEFTA koje još nijesu članice Svjetske trgovinske organizacije.

Riječ Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović je istakao da pridruživanje Evropskoj uniji i integracija u multilateralne i regionalne trgovinske tokove predstavljaju nacionalne strateške ciljeve, pa Crna Gora svoju trgovinsku politiku kreira i definiše u skladu sa pravilima međunarodnog trgovinskog sistema. Važan segment ovog sistema predstavljaju Sporazum o trgovinskim olakšicama i Protokol 5 CEFTA Sporazuma.

- Smatramo da će pravni okvir uspostavljen navedenim sporazumima uticati na smanjenje troškova poslovanja, što kraće zadržavanje roba na granici, efikasniji rad organa nadležnih za prekogranično kretanje robe, a sve u cilju postizanja osnovnog cilja kome teži poslovna zajednica: stvaranju transparentnog, pouzdanog i predvidivog okruženja - rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, u namjeri da daju jasan doprinos stvaranju takvog poslovnog okruženja, predstavnici privrede u Crnoj Gori su se aktivno uključili u rad Nacionalnog komiteta za trgovinske olakšice, kao i pripremu Strategije za trgovinske olakšice, koja predstavlja plan aktivnosti do pune primjene Sporazuma o trgovinskim olakšicama. Prema ocjenama svih relevantnih institucija, sastav i funkcionisanje Nacionalnog komiteta za trgovinske olakšice Crne Gore, predstavlja primjer dobre prakse kada je riječ o unapređenju dijaloga između privatnog i javnog sektora.

- Privredne komore zemalja regiona još od 2007. godine, kroz Stalni Forum privrednih komora CEFTA potpisnica sarađuju sa nadležnim institucijama na usvajanju i implementaciji rješenja koja su od značaja za poslovnu zajednicu – podsjetio je Golubović.

Zaključio je da će razmjene iskustava i mišljenja na Konferenciji dati važan doprinos daljem unapređenju integracionih procesa i jačanju dijaloga između privatnog i javnog sektora, što bi u konačnom trebalo da rezultira stvaranjem boljeg poslovnog ambijenta.

 

Riječ Vlade

Namjera crnogorske i vlada okruženja je da imaju ubrzanu trgovinu, odnosno da smanje vrijeme i troškove koji nastaju putovanjem robe između država, saopštila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, i dodala da je dosta urađeno na pojednostavljenju tih procedura. Ocijenila je da su trgovinske olakšice važan segment spoljne trgovine koje utiču na održivi rast i razvoj.

- U prethodnom periodu urađeno je dosta na pojednostavljenju procedura uvoza i izvoza kroz uspostavljanje adekvatnog pravnog okvira i sporazuma - rekla je Sekulić na konferenciji.

Sekulić je navela da je Vlada u martu usvojila Strategiju trgovinskih olakšica i Akcioni plan za njenu primjenu.

- Novousvojena Strategija predviđa da će do kraja 2022. godine vrijeme kretanja robe preko crnogorske granice biti smanjeno 50 odsto u odnosu na rezultate iz 2016, dok će se prateći troškovi umanjiti 20 odsto -  precizirala je Sekulić.

Dokumentom je, kako je dodala, predviđeno da se do 2022. godine stvori uslov za primjenu svih odredbi, kao i onih za razvijanje jedinstvenog šaltera za sprovođenje procedura u prekograničnom prometu, elektronske razmjene podataka, kao i unaprijeđenje sistema za upravljanje rizicima.

- Zaključenje pregovora o Dodatnom protokolu 5 uz CEFTA sporazum doprinijelo je ubrzanju procedura na regionalnom nivou. Do sada su Crna Gora, Makedonija i Moldavija ratifikovale sporazum, koji u velikoj mjeri počiva na Sporazumu o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji  - navela je Sekulić.

Ona smatra da će pojednostavljenje procedura uvoza i izvoza imati najveći uticaj na mala i srednja preduzeća.

- Svjetski ekonomski forum predviđa da će u tim zemljama primjena ovog sporazuma usloviti porast učešća malih i srednjih preduzeća u prekograničnoj trgovini za 60 do 80 odsto. Sniženje troškova treba da dovede do diverzifikacije izvoza po zemljama i proizvodima, kako zbog jeftinijeg uvoza i izvoza na ostala tržišta i poveća konkurentnost naših preduzeća - rekla je Sekulić.

Ona je dodala da Protokol 5 podrazumijeva uvezivanje graničnih službi i inspekcijskih organa odgovornih za realizaciju uvoza i izvoza robe.

Riječ CEFTA Sekretarijata

Direktor CEFTA Sekretarijata, Emir Đikić, kazao je da je Dodatni protokol 5 stupio na snagu 18. aprila i podsjetio da ga je i Albanija takođe ratifikovala.

- Dodatni potokol 5 u okviru CEFTA je jedan od tri sporazuma koji šire kontekst CEFTA Sporazuma i predstavlja olakšavanje trgovine. To je dio sveukupne reforme multilateralno trgovinskog sistema, počev od Sporazuma o trgovinskim olakšicama STO - naveo je Đikić.

Prema njegovim riječima, olakšavanje trgovine je jedan od aspekata regionalnog ekonomskog prostora koji su potpisali premijeri šest strana CEFTA sa Zapadnog Balkana u Trstu prošle godine.

- Ono što privreda želi je da se ove mjere sprovedu koliko je juče, a ono što strane i njihove administracije pokušavaju da naprave je mnogo više od onih kapaciteta koje sve strane imaju na raspolaganju, međutim to je za privredu nedovoljno brzo - smatra Đikić.

On je naveo da misli da će 2023. godine olakšavanje u trgovini biti ispunjeno na teritoriji zemalja CEFTA.

- Ulazimo u modernizaciju CEFTA-e gdje se ovim Protokolom 5 baziramo na brzini protoka robe - dodao je Đikić.

Međunarodni pravni okvir za olakšanje trgovine

Moderator panela „Međunarodni pravni okvir za olakšanje trgovine“ Džim Vilijams iz Svjetske banke,

- Trgovinske olakšice su svima od koristi i rezultiraju benefitima za ekonomiju. One moraju biti zasnovane na istim metodologijama – naglasio je Vilijams.

On je rekao da su tri stvari od pomoći regionu na ovom putu – EU kojoj sve zemlje Balkana teže, Dodatni protokol 5 CEFTA i ugovore sa STO koji svi olakšavaju trgovinu pa je pozvao privrednike da što više koriste njihove prednosti.

Antonio Blanco, Direktorat za poreze i carinski sistem, Evropska komisija, istakao je da su ekonomije zemalja Zapadnog Balkana i EU blisko povezane o čemu govori podatak da je Unija vodeći trgovinski partner sa udjelom od 73 odsto.

- Naša trgovinska razmjena za zemljama Regiona sve više raste. Godine 2006. iznosila je 21,4 milijarde eura dok je deceniju kasnije udvostručena – 43,6 milijardi – rekao je Blanco, te naglasio da iz EU stiže na Balkan i najviše inversticija.

Prema njegovim riječima, trgovinske olakšice su ključni uslov za pristupanje EU koja je zajedničko tržište i carinska unija.

- Veći dio Acquis-a EU se odnosi na slobodu kretanja roba i usluga – naglasio je on.

U regionu, zahvaljujući implementaciji CEFTA sporazuma, tarife nijesu više problem, pa u fokusu treba da budu netarifne barijere.

- Usaglašavanje carinskih procedura sa vašim glavnim trgovinskim partnerom olakšaće trgovinu. Evropska unija baštini holistički pristup olakšanju trgovine na Zapadnom Balkanu – naglašava Blanco.

Prema riječima Umuta Ergezer iz CEFTA Sekretarijata Dodatni protokol 5 je dodatak CEFTA Sporazuma koji obezbjeđuje set detaljnih pravila za implementaciju članova 12, 13 i 14.4 Sporazuma.

- Tri su glavna stuba Dodatnog protokola 5 koji su međusobno povezani. Riječ je o dvosmjernoj elektronskoj razmjeni podataka među carinama, kao i između carina i inspekcija (veterinarska, fitosanitarna i farmaceutska), unapređenju sistema upravljanja rizikom na osnovu elektronske razmjene podataka, kreiranju regionalnih profila rizika i olakšavanje trgovine za one koji su niskog rizika i konačno međusobnom priznavanju graničnih dokumenata – objasnio je Ergezer.

Prema njegovim riječima, Dodatni protokol 5 direktno ne zahtijeva regionalnu standardizaciju legislative ali ohrabruje njenu harmonizaciju sa EU Acquis-om kroz zajedničke programe priznavanja.

Snežana Vujanović, sekretarka Nacionalnog komiteta za trgovinske olakšice Crne Gore govorila je o implementaciji koncepta trgovinskih olakšica u našoj zemlji i predstavila istorijat i djelovanje ovog tijela. Takođe, Vujanović je detaljno predstavila Strategiju o trgovinskim olakšicama koju je Vlada nedavno usvojila, kojom je definisan strateški cilj, kao i operativne mjere za njegovo posticanje.

Rezultat svih mjera i aktivnosti će biti eliminisanje administrativnih nedostataka koji utiču na konkurentnost, smanjenje vremena uvoza, izvoza i tranzita roba i pratećih troškova - navela je Vujanović strateške ciljeve Vlade po ovom pitanju.

Među operativnim ciljevima su unapređenje transparentnosti i pristupa informacijama, usklađivanje i racionalizacija formalnosti, dokumenata i taksi, implementacija pojednostavljenih procedura otpreme, jačanje saradnje i unapređenje efektivnosti graničnih kontrola, ekspanzija automatizovane obrade i elektronska razmjena podataka.

Tokom panela „Izazovi u prekograničnoj trgovini u CEFTA regionu”i govorili su Natalia Calenic, potpredsjednica Privredne komore Moldavije, Ognjenka Lalović, direktorka Sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, Mladen Đorić, samostalni savjetnik u Centru za regionalnu saradnju u Privrednoj komori Srbije, Olivera Ceni, savjetnica u Privrednoj komori Kosova, Tanja Bošković, menadžerka za projekte GIZ, te predstavnik Hamofarma Florian Fijat i direktor Banjalučke pivare Penny Hon Nicolas. Predstavljene su aktivnosti privatnog sektora regiona u implemntaciji CEFTA 2006, učešće u implementaciju trgovinskih olakšica, kao i izazovi i mogućnosti u realizaciji međusobne saradnje.

Panel „Na putu ka zajedničkom EU tržištu” okupio je predstavnike carinskih i inspekcijskih organa iz regiona.  Snežana Vučković, pomoćnica direktora Uprave carina Crne Gore, Jovana Veljović, samostalna savjetnica u Upravi carina Srbije, Victoria Caraman, glavna inspektorka u Upravi carina Moldavije, prezentovale su planove za primjenu obaveza iz dodatnog Protokola 5 i implementaciju sistema ovlašćenih privrednih subjekata. Vesna Daković, direktorka Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore, prof. dr Zoran Atanasov, direktor Agencije za hranu i veterinu Republike Makedonije ukazali su na značaj transponovanja evropskih direktiva u nacionalno zakonodavstvo čime će se postići veća efikasnost kontrola, povećati transparentnost i pojednostaviti i ubrzati procedure. Vladimir Obućina, ekspert za operativne poslove EU SEED projekta je prezentovao aktivnosti na unapređenju elektronske razmjene podataka između carinskih i inspekcijskih organa, čemu su preduslovi harmonizacija sertifikata, korišćenje međunarodnih standarda u razmjeni podataka, nacionalna povezanost između nadležnih organa.

Zaključci i preporuke konferencije

  • Punom implementacijom STO Sporazuma o trgovinskim olakšicama procjenjuje se da će biti smanjeni troškovi trgovine za 14,3% .
  • Crna Gora će sa završetkom tranzicionog perioda, do kraja 2022. godine otkloniti uska grla  u prekograničnom prometu robe koje utiču na njenu konkurentnost, i na taj način smanjiti vrijeme potrebno za sprovođenje procedura za uvoz, izvoz i tranzit robe za najmanje 50%, a pripadajuće troškove za 20%.
  • Usvajanje Dodatnog Protokola 5 uz CEFTA 2006 faktički znači da će odredbe Sporazuma o trgovinskim olakšicama biti obavezujuće i za one potpisnice CEFTA koje još uvijek nijesu članice Svjetske trgovinske organizacije.
  • U cilju olakšanja regionalne trgovine i približavanja zajedničkom tržištu EU, zemlje regiona bi trebalo da ulože napore u realizaciji sledećih ciljeva, koji su od privatnog sektora prepoznati kao ključni: (1) Omogućavanje jednostavnog pristupa informacijama (2) Skraćenje vremena carinjenja, (3) Harmonizacija podataka i implementacija bespapirne obrade podataka, (4) analize postojećih naknada u cilju smanjenja njihovog broja i vrsta  (4) Povećanje efektivnosti i efikasnosti graničnih kontrola, (5) Proširenje saradnje među graničnim organima.
  • Privatni i javni sektor treba da rade zajedno kako bi promovisali i jačali regionalne trgovinske integracije i identifikovali najbolje načine za uklanjanje izazova koji poskupljuju prekogranični promet roba;
  • Uzimajući u obzir realne mogućnosti i resurse koji su na  raspolaganju, potrebno je uložiti dodatne napore na unapređenju kapaciteta, kako infrastruturnih, tako i administrativnih;
  • Implementacija Protokola 5 zahtijeva koordiniranu akciju svih CEFTA strana posebno u dijelu automatizacije, razmjene podataka i harmonizacije propisa, procedura i dokumentacije;
  • Potrebno je djelovati u pravcu daljeg pojednostavljenja i integrisanog nadzora nad lancima snadbijevanja, uključujući jačanje saradnje i koordinacije između nadležnih državnih organa, zajednički pristup analizi rizika, s ciljem postizanja balansa između olakšanja legitimne trgovine i potrebe da se osuguraju javno zdravlje i bezbjednost ;
  • Privatni sektor treba da djeluje proaktivno kada je u pitanju upotreba pojednostavljenih postupaka i sticanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta, kroz ispunjavanje zahtijevanih standarda i kontinuirano unapređivanje poslovanja;
  • Potrebno je na nivou CEFTA strana unaprijediti mehanizam za uklanjanje prijavljenih netarifnih barijera;
  • Dalje usaglašavanje sa EU legislativom i standardima će dovesti do harmonizacije trgovinskih propisa, a samim tim i do uklanjanja barijera
  • Privatni i javni sektor bi trebalo da kontinuirano rade na unapređenju sopstvenih kapaciteta u cilju ispunjavanja obaveza i ostvarivanja benefita od primjene Dodatnog Protokola 5

Konferencija u Podgorici okupila je 100 učesnika.

Izdvajamo