You are here

Značajni potencijali razvoja saradnje sa Sjevernom Makedonijom

24/05/2019

Postoje značajni potencijali za snaženje ekonomske saradnje, veće investicije i trgovinski promet između Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ocijenjeno je 24. maja 2019. godine na poslovnom forumu dvije države organizovanom u Privrednoj komori Crne Gore.

U radu skupa su učestvovali predsjednici vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije Duško Marković i Zoran Zaev sa ministrima, zatim komora Vlastimir Golubović i Branko Azeski, te više od 60 privrednika. Forum, kojim je moderirao potpredsjednik Komore Ivan Saveljić, organizovan je u sklopu zvanične posjete državno-privredne delegacije Sjeverne Makedonije Crnoj Gori, u okviru koje je održana i zajednička sjednica dvije vlade. Susretu privrednika je prethodio sastanak premijera sa predsjednicima komora dvije države u Kancelariji generalnog sekretara Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, na kojem je istaknut značaj ove međukomorske asocijacije za stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora regiona.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović čestitao je premijeru Zaevu za potpisivanje Prespanskog sporazuma, riječima da privrednici vrednuju svaki čin koji naš region približava ekonomski progresivnom svijetu. Govoreći o ekonomiji naše države, istakao je da Privredna komora i Vlada, kontinuirano unapređuju biznis ambijent i liberalizuju propise u cilju lakšeg poslovanja, rasta profitabilnosti i zaposlenosti. Prema njegovim riječima, članstvo u NATO kreira percepciju da je država sigurna destinacija za ulaganje kapitala što potvrđuje i podatak da su u Crnoj Gori u 2018. strane direktne investicije porasle 27,9% u odnosu na prethodnu godinu.

On je ocijenio da kompatibilnost privreda dvije bliske države predstavlja šansu za intenziviranje veza njihovih poslovnih zajednica.

- Da bi se podstakle investicije i trgovina s makedonskim kompanijama potrebno je riješiti preostale prepreke koje se odnose na administrativne okvire poslovanja, usklađivanje propisa i uklanjanje tehničkih barijera u ovoj oblasti. Utvrđivanje zajedničkih interesa u oblasti turizma, energetike, poljoprivrede, građevinarstva i farmaceutske industrije, prioriteti su buduće saradnje. Digitalizacija, osnaživanje sektora informacionih tehnologija i jačanje inovativne zajednice, takođe su potencijalne oblasti jačeg ekonomskog povezivanja – rekao je Golubović.

Crna Gora i Sjeverna Makedonija su u 2018. godini ostvarile robnu razmjenu u vrijednosti od 38 miliona eura, što je 5,3% više u odnosu na prethodnu godinu. Crnu Goru je u 2018. posjetilo 12,8% više turista iz Sjeverne Makedonije u odnosu na prethodnu godinu koji su ostvarili 159 hiljada noćenja.

Golubović ocjenjuje da navedeni podaci još ne odražavaju potencijal koji mogu ostvariti dvije privrede, a čemu će znatno doprinijeti bolje saobraćajno povezivanje.

- Crnoj Gori se Jadransko-jonski put nameće kao jedan od prioriteta, koji će uz izgradnju puta Rožaje-Peć, obezbijediti podizanje nivoa privredne aktivnosti između naših zemalja. Uvođenje direktne vazdušne linije Podgorica - Skoplje povećalo bi turistički promet i unaprijedilo sve aspekte života građana dvije države. U narednom periodu, moramo raditi na sinhronizaciji turističke ponude kroz objedinjavanje prirodnih atrakcija i kulturno-istorijskih lokacija – riječi su predsjednika crnogorske Komore.

Saradnja u oblasti energetike je u porastu, dodaje on. Transbalkanski elektroenergetski koridor će kapitalizovati strateški položaj i potencijal regiona, a ove dvije zemlje imaju predispozicije da postanu veliki izvoznici na evropsko tržište električne energije, putem podmorskog energetskog kabla koji povezuje Crnu Goru i Italiju. Apostrofirao je realizaciju zajedničkih projekata u oblasti obnovljivih izvora energije, vodosnabdijevanja, prečišćavanja voda i upravljanja komunalnim otpadom, što predstavlja još jedno polje moguće saradnje naše dvije države.

Crna Gora i Sjeverna Makedonija treba da unaprijede saradnju u razvoju i primjeni tehnologija u poljoprivredi, a proizvođače podstaknu na inovacije u cilju povećanja produktivnosti i boljeg pristupa tržištu. 

Golubović je iznio procjenu da bi punom implementacijom CEFTA protokola, obim trgovine u regionu mogao da bude uvećan za trećinu. Zato je potrebna harmonizacija propisa, uzajamno priznavanje laboratorijskih analiza i sertifikata, te usklađivanjee rada inspekcijskih organa.

On je ocijenio da je ekonomijama regiona potrebna bolja integracija na globalnom nivou, zbog čega se aktivnosti moraju usmjeriti na transfer znanja i tehnologija, te zajednički nastup na trećim tržištima. Navedeni razlozi su, između ostalog, bili motiv za formiranje Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.

- Prijateljski odnosi i ekonomska saradnja predstavljaju jedini put da naš region pretvorimo u poželjno investiciono odredište i pošaljemo poruku partnerima iz Brisela, da zajedno sa njima, možemo ravnopravno dijeliti evropske vrijednosti. Zadatak naših država je da izgrade ambijent za podsticanje zajedničkih ekonomskih aktivnosti, a na nama privrednicima je da primjenom dobro osmišljenih ideja, uvođenjem novih tehnologija i ulaganjem u znanje obezbijedimo sebi mjesto na evropskom i svjetskom tržištu – zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Stopanske komore Makedonije Branko Azeski predstavio je rad Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (KIF ZB6), čiji je potpredsjednik Upravnog odbora.

- Značajno je da se Kancelarija generalnog sekretara KIF-a nalazi u Podgorici. To simbolično pokazuje da se u centru Balkana, baš u Crnoj Gori i Podgorici nalazi sjedište najznačajnije investicione institucije, koja je nastala Berlinskim procesom, a trebalo bi da, za oko pet godina, rezultira stvaranjem zajedničkog ekonomskog prostora regiona - rekao je Azeski.

On je govorio o podršci koju će privrednici dobiti od KIF-a, odnosno komora i vlada u narednom periodu, među kojima je istakao zajedničku arbitražu, kreditne biroe, besplatno učešće na sajmovima, subvencije za uvođenje digitalizacije i dualnog obrazovanja. Posebno je naglasio projekat vrijedan 100 miliona eura koji se odnosi na dualno obrazovanje. Dio sredstava će biti plasiran preko granta Njemačke razvojne banke (50 miliona eura) dok će po 25 miliona obezbijediti austrijska i japanska vlada. Narednih dana će se razmotriti uključivanje Nove ljubljanske banke i jedne osiguravajuće kuće u ovaj projekat, naveo je Azeski.

Prema njegovim riječima, Bugarska, Slovenija i Hrvatska izrazili su zainteresovanost da podrže projekte KIF-a.

- Crna Gora je mala zemlja velikih potencijala, koja je lider u regionu po rastu BDP-a i investicijama, što je podstrek za sve slične države u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni. Čestitam vam na takvim rezultatima, koji su za respekt – kazao je Azeski.

On je pozvao na poboljšanje međusobne saobraćajne povezanosti, posebno ističući nužnost otvaranja avio linije Skoplje-Podgorica-Sarajevo.

Dodao je da je neophodno da poljoprivredni proizvodi još brže stižu iz Sjeverne Makedonije u Crnu Goru, kako bi se zadovoljile potrebe turističke privrede.

Premijer Duško Marković rekao je da je naša zemlja članstvom u NATO-u dobila predznak sigurne destinacije i za turiste i za investitore. To je, navodi, dodatni stimulans budući da u Crnoj Gori već posluju investitori iz više od 110 država i da naša zemlja ostvaruje stope rasta među najvećima u Evropi.

Ostvaren je ekonomski rast po prosječnoj stopi od 4,9 odsto, a posljednje dvije godine smanjena je stopa nezaposlenosti za 6% i povećan broj zaposlenih za više od 17.000.

- U prvom kvartalu ove godine parametri su već bolji nego u isto vrijeme prošle godine. Članstvo u NATO-u i sve veća kompatibilnost i harmonizacija sa unutrašnjim sistemom EU, značajni su faktori ovakvog snažnog rasta i razvoja – kazao je premijer Marković.

Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti integrisana u NATO kodifikacioni sistem, sa dodijeljenih 160 kompanijskih kodova i kodifikovanih 100 proizvoda.

- Smatram da je ovo vrlo jak osnov za buduću intezivnu saradnju privrednika i stvaranje partnerstava u nastupu ka drugim zemljama članicama alijanse i tenderima NATO-a za javne nabavke – rekao je on.

Predsjednik Vlade je ukazao na potrebu jačanja privredne saradnje Crne Gore i Sjeverne Makedonije rekavši da je jasno da postoje veliki potencijali za njeno produbljivanje.

- Radujemo se povećanim makedonskim ulaganjima u sve sektore, a u turizmu želim da skrenem pažnju i na šansu koju možemo da ostvarimo kroz zajednički nastup ka trećim dalekim tržištima, posebno imajući u vidu komplementarnost turističkih proizvoda naše dvije zemlje – rekao je premijer.

On je istakao da su prioriteti poboljšanje saobraćajne povezanosti i ulaganje u sjever Crne Gore.

- I premijer Zaev i ja razumijemo da je neadekvatna saobraćajna povezanost limitirajući faktor za trgovinske i ekonomske odnose. Još tokom našeg prvog susreta u Podgorici u novembru 2017. godine razgovarali smo o pronalaženju modaliteta za uvođenje avio linije Skoplje-Podgorica u saradnji sa drugim zainteresovanim gradovima kao što je Sarajevo, i postoji želja obje strane da se ta tema danas konkretno dalje razmotri na sjednici dvije Vlade – naveo je Marković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora intezivno ulaže u unapređivanje infrastrukture, pa je ove godine čak 320 miliona eura izdvojeno za kapitalni budžet, što je najveći iznos uložen do sada.

- Od toga, više od 70% sredstava opredijeljeno je za sjeverni region, čime smo još jednom poslali poruku da je ovo naš prioritet i da će biti u fokusu u narednom razvojnom periodu. U toku je najveći poduhvat u istoriji Crne Gore, izgradnja autoputa. Nakon izgradnje prve dionice, koja je u finalnoj fazi, Vlada stvara pretpostavke za nastavak izgradnje ka Srbiji – rekao je on.

Podsjetio je da se sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC) radi na definisanju modela za unapređenje poslovanja aerodroma, a završavaju se radovi na podmorskom energetskom kablu.

- Sve ovo učiniće Crnu Goru još dostupnijom i energetskom investicionom lukom – zaključio je premijer Duško Marković.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev ocijenio je da je važno da dvije države budu međusobno povezane i integrisane u Evropsku uniju i NATO.

- Važno je prije svega da unaprijedimo saradnju i iskoristimo sve prednosti koje imamo, jer smo isti po mentalitetu. Mi smo bratski narod i lako se razumijemo, što je velika prednost za biznis – rekao je Zaev.

- Želim da podstaknem crnogorske kompanije da povećaju trgovinu sa našom zemljom i investiraju u Sjevernu Makedoniju, jer ćete ostvariti profit – kazao je Zaev, ističući podršku stranim ulaganjima kroz poreske olakšice i stimulacije iz budžeta.

Istakao je značaj razvoja saobraćajne infrastrukture, te da se, osim na autoputevima, mora raditi na uspostavljanju avio linija.

Kada je u pitanju turizam, Zaev je saopštio da su građani Sjeverne Makedonije sve prisutniji na crnogorskom primorju.

- Crna Gora je prva destinacija za naše građane – kaže premijer Zaev.

On je naveo da su Sjevernoj Makedoniji značajna iskustva Crne Gore u procesu evropskih i NATO integracija.

- Čim je Crna Gora 2017. godine postala punopravna članica NATO, odmah je stabilnost i bezbjednost bila pojačana i u Sjevernoj Makedoniji i čitavom regionu. Ulazak u NATO prije svega donosi ono što je najvažnije za sve biznismene - trajni mir, stabilnost, sigurnost, bezbjednost - kazao je Zaev, zahvalivši Crnoj Gori što je među prvima ratifikovala makedonski protokol za pristupanje NATO savezu.

On je izrazio očekivanje da će Sjeverna Makedonija postati članica alijanse u decembru ove godine. Istakao je koristi koje već sada ova država ima dok je kandidat za članstvo, pa su tako strane direktne investicije u 2018. bile 2,6 puta veće nego u prosjeku u posljednjih osam godina.

Najavio je da će na zajedničkoj sjednici vlada biti potpisano četiri sporazuma koji će olakšati poslovne veze dvije države.

- Zapadna Evropa će nas mnogo više uvažavati ukoliko unaprijedimo saradnju u regionu – rekao je Zaev.

Poslovni forum je okončan bilateralnim sastancima privrednika dvije države.

Izdvajamo