Premijer sa privrednicima 2016

Undefined
Fotografija: 
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Premijer sa privrednicima 2016
Naslov: 
Premijer sa privrednicima 2016
Slika za album: 
Tip multimedije: 

Crnogorska privreda u 2014.

Undefined
Fotografija: 
Naslov: 
Crnogorska privreda u 2014.
Slika za album: 
Tip multimedije: 

Društveno odgovorno poslovanje

Montenegro
Fotografija: 
Naslov: 
Društveno odgovorno poslovanje
Slika za album: 
Tip multimedije: 

Smanjenja poreskog opterećenja na zarade

Uvodničari su bili predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović i predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović. Centralni dio okruglog stola bio je posvećen izlaganju profesora dr Dejana Popovića, eminentnog eksperta i jednog od najvećih autoriteta u oblasti poreskog prava u Regionu.

U radu skupa učestvovali su predstavnici vlade, poslovne i  akademske zajednice.

Moderatorka skupa bila je dr Nina Drakić, savjetnica predsjednika Privredne komore.

Uvodne riječi

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović cijeni da je danas  pravi trenutak za otvaranje pitanja mogućnosti smanjenja fiskalnog opterećenja zarada, s obzirom na to da se Crna Gora nalazi na putu stabilnog ekonomskog rasta i sprovodi uspješnu fiskalnu konsolidaciju.

Naglašava da je ovo pitanje sastavni dio mjera za podsticanje i afirmaciju privrednih aktivnosti, jer je poreski sistem važan činilac poslovnog i investicionog ambijenta.

- Niže oporezivanje zarada rezultira pozitivnim kretanjima na tržištu rada koji se ogledaju u višoj stopi aktivnosti stanovništva, nižem obimu sive ekonomije i prelivanju zarada iz neformalnih u legalne tokove, dok istovremeno podstiče zapošljavanje, preduzetništvo i investicije – rekao je Golubović.

Porezi i doprinosi na zarade, prema mišljenju privrednika, predstavljaju jedan od najznačajnijih troškova poslovanja. Predsjednik ističe kako analize nedvosmisleno pokazuju da je fiskalno opterećenje rada u Crnoj Gori još visoko.

- Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada, takozvani poreski klin, iznosi 39%, dok prosječno opterećenje zarada u razvijenim zemljama OECD-a koje karakteriše znatno veća produktivnost rada, iznosi 36,1%. I u odnosu na zemlje Regiona, naročito ako se posmatraju minimalne i prosječne zarade, fiskalno opterećenje u Crnoj Gori je znatno veće. Ovo je posledica činjenice da većina zemalja Regiona primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza na dio zarade – kazao je Golubović.

Podsjeća da oporezivanje rada predstavlja najvažniji prihod države, pa svaka promjena mora biti pažljivo odmjerena, kako bi zaista proizvela efekte u korist privrede, smanjenja odliva radne snage i bržeg ekonomskog razvoja.

- Podaci za Crnu Goru ukazuju da smanjenje poreskog opterećenja za jedan procentni poen utiče na pad stope nezaposlenosti za 0,72 procentna poena. Smanjenje poreskog opterećenja za pet procentnih poena snizilo bi stopu nezaposlenosti za 3,6 procentnih poena. Kratkoročni pad budžetskih prihoda, uzrokovan smanjenjem doprinosa na zarade, neutralisao bi se na srednji i duži rok i prešao u rast, kroz povećanje zaposlenosti i proširenja poreske baze – rekao je predsjednik Komore.

Pojašnjava da niže stope oporezivanja troškova rada ostavljaju više novca na raspolaganju zaposlenima i poslodavcima, što se pozitivno odražava na tražnju za potrošnim dobrima i podstiče ekonomsku aktivnost. Smanjenje opterećenja po osnovu rada treba da ubrza investicionu aktivnost prvenstveno u sektorima turizma, energetike i poljoprivrede koji su dugoročni pokretači rasta, ali i podstakne ulaganje u informaciono-komunikacione tehnologije koje se nalaze u središtu četvrte industrijske revolucije, dodaje on.

- Potrebno je razmotriti mogućnosti uvođenja poreskih olakšica za novoosnovane inovativne kompanije, kao i one koje reinvestiraju profit u proizvodne kapacitete. Pojedine zemlje regiona podstiču rast određenih sektora s najvišim razvojnim potencijalom putem refundacije dijela obračunatih poreza i doprinosa – ocjenjuje Golubović.

Visoko fiskalno opterećenja zarada jedan je od ključnih generatora sive ekonomije. Plaćanje poreza i doprinosa na zarade se najčešće izbjegava neprijavljivanjem radnika, odnosno isplatom dijela zarade na ruke, pa Golubović smatra da bi niži troškovi po ovom osnovu doprinijeli smanjenju poslovanja u sivoj zoni.

Ukazao je da privrednici, u uslovima otvaranja granica i povećane mobilnosti zaposlenih, moraju povećavati zarade radnika. Ukoliko ne dođe do smanjenja doprinosa po osnovu rada, djelatnosti koje angažuju pretežno nisko i srednje kvalifikovanu radnu snagu će teško konkurisati sličnim u Evropi, jer je poslodavac iz Crne Gore u relativnom iznosu znatno više oporezovan, dok je naš radnik u odnosu na evropskog manje plaćen.

Zaključio je da, uz fiskalno rasterećenje zarada, važan faktor u afirmaciji povoljnog poslovnog ambijenta, predstavlja i obrazovanje, kao bitan preduslov privrednog rasta. Privredna komora prepoznaje obrazovanje kao nosioca konkurentnosti i zapošljavanja, pa kroz pokretanje novih programa, predmeta i obuka, nastoji da osnaži sve segmente obrazovnog sistema, a naročito one u kojima dominira digitalna ekonomija.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović je istakao da je poreski sistem u Crnoj Gori zasnovan na jednostavnim zakonskim rješenjima i izuzetno konkurentnim poreskim stopama.

- Naravno da je neophodan kontinuitet u stvaranju pretpostavki da se naš sistem, posebno u segmentu poreskog opterećenja rada, učini konkurentnijim, s obzirom na slična kretanja i u regionu, odnosno u onim državama koje su nama direktna konkurencija – rekao je Paunović.

Naglasio je da svaka promjena poreskog opterećenja proizvodi kompleksne efekte, direktne i indirektne, na cio sistem.

- Smanjanje poreskog opterećenja zarada imalo bi stimulativan efekat na privredu, ali se mora uzeti u obzir socijalna komponenta i voditi računa o održivosti rješenja – rekao je Paunović.

Podsjetio je da su tokom 1990-ih ukupna poreska opterećenja bruto zarada iznosila 60 odsto, početkom 2000-ih 50 odsto, dok je danas riječ o oko 40 odsto, što je prosjek u EU. Naveo je da je snižena stopa zdravstvenog doprinosa koju plaća poslodavac, da je ukinut krizni porez na zarade.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović istakao je uspješnu saradnju sa Privrednom komorom.

- Oblik saradnje, na koji smo obostrano ponosni, je i organizacija okruglih stolova na kojima su predavači najeminentniji pravnici iz regiona – rekao je Radulović, podsjetivši da je prošle godine u Komori organizovano gostovanje uvaženog akademika dr Jakše Barbića na temu kompanijskog prava.

Predstavljajući predavača, prof. dr Dejana Popovića, on je kazao da je riječ o redovnom profesoru za predmete Javne finansije i finansijsko pravo i Poresko pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U bogatoj karijeri, Popović je, između ostalog, bio dekan pomenutog fakulteta i rektor Univerziteta, predsjednik Konferencije univerziteta Srbije, Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje, zamjenik ministra finansija, član Pravnog savjeta Predsjednika Republike Srbije, ambasador u Velikoj Britaniji. Aktuelni je predsjednik Srpskog fiskalnog društva. Gostujući je profesor na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu u Mariboru, a predavao je i na univerzitetima u Kini (Zhejiang ) i Velikoj Britaniji (Oksfordu, Notingemu, Jorku). Autor je ili koautor 15 knjiga (monografija, sistemskih dela i udžbenika), šest komentara poreskih zakona i oko 100 naučnih članaka iz oblasti javnih finansija, poreskog prava, međunarodnog poreskog prava i prava Evropske unije, objavljenih u zemlji i inostranstvu.

Riječ eksperta

Poresko opterećenje rada bitno utiče na konkurentnost radne snage jedne zemlje jer što je opterećenje veće, rad je skuplji. Visoki poreski tereti na zarade stimulišu različite vidove djelovanja u „sivoj zoni“ (neprijavljivanje radnika, isplata značajnog dela zarade „na ruke“ i sl.). Time se narušava pravičnost u oporezivanju jer oni koji posluju u skladu sa zakonom prolaze lošije (tj. snose veći teret) od onih koji ga krše, ocijenio je prof. dr Dejan Popović.

- U Crnoj Gori na 100 eura neto zarade dolazi 63,96 eura poreza, doprinosa i drugih dažbina. Sâm porez na dohodak u Crnoj Gori je nizak. Njegova stopa od 9% je među najnižim u Evropi – rekao je Popović.

U Srbiji pomenuta stopa iznosi 10 odsto, kao i u BiH (efektivna), Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, dok je u Hrvatskoj 24 odsto. Međutim ove države imaju standardni odbitak poreza koji ove stope čini efektivno nižim, a nema ga u Crnoj Gori. Standardni odbitak je najveći u Hrvatskoj 537 eura, pa u Republici Srpskoj 256 eura, FBiH 153, Srbiji 139, S. Makedoniji 134.

- Sliku kvare doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Snižavanje stopa doprinosa je neophodno ako se žele smanjiti troškovi rada – mišljenja je ekspert, navodeći da se one u zemljama Regiona kreću od 28 odsto u Sjevernoj Makedoniji do 41 u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Crnoj Gori ova ukupna stopa doprinosa iznosi 32,50 odsto.

Smatra da ne bi bilo dobro za ekonomiju nadoknaditi nedostajuća sredstva za fond PIO i zdravstvo povećanjem PDV-a i akciza, čije su stope već visoke.

- Da bi se nadomjestio efekat smanjenja stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za npr. 10% (sa 32,3% na 29,1%), potrebno bi bilo povećati stopu PDV za 9,5% (sa 21% na 23%). Tada bi na 100 eura neto zarade dolazilo 59,18 EUR poreza, doprinosa i drugih dažbina – rekao je Popović.

Zaključuje da prostor za smanjenje poreskog opterećenja treba tražiti na terenu suzbijanja sive ekonomije u zapošljavanju.

- Osim neprijavljivanju zaposlenih („rad na crno“), potrebno je suprotstavljati se praksi isplate samo dijela zarade u zakonom predviđenoj formi. U crnogorsko poresko pravo potrebno je uvesti GAAR (General Anti-abusive Rule), koji omogućuje da se spriječi izbegavanje poreza i npr. poklonjena dividenda prekvalifikuje kao zarada, sa svim poreskim posljedicama – decidan je on.

Riječ je o pravilu koje proizilazi iz Direktive Savjeta EU 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbegavanja poreza kojima se neposredno utiče na funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.

Nakon profesorovog izlaganja uslijedila diskusija tokom koje su učesnici okruglog stola između ostalog saglasili da je za Crnu Goru bolji proporcionalni od progresivnog metoda oporezivanja zarada. Privrednici smatraju da bi uvođenje neoporezivog dijela zarade uključilo veći broj zaposlenih u poresku osnovu, povećalo tražnju i potrošnju, te omogućilo smanjenje pomenutih doprinosa bez negativnih posljedica po socijalna davanja. Nepodijeljeni su u ocjeni da je neformalna ekonomija glavni izazov koji se mora u kontinuitetu i sinergijski rješavati.

Posebno su ukazali na visoko opterećenje poslovanja akcizama. Istaknute su akcize na voćne rakije koje su u posljednjih 20 godina uvećane 15 puta što je Plantažama sedam puta umanjilo prodaju, a tri puta prihode države po tom osnovu. Takođe je apostrofirano pitanje koje se tiče zaposlenih na porodiljskom odsustvu. Ocijenjeno je da država treba da refundira ne samo njihove plate, već i doprinose na zarade koje sada plaćaju poslodavci.

Montenegro
Fotografije: 
Smanjenja poreskog opterećenja na zarade
Smanjenja poreskog opterećenja na zarade
Smanjenja poreskog opterećenja na zarade
Kratak opis: 

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika, organizovala je 21. februara 2020. godine okrugli sto na temu „Mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja na zarade (posebno u dijelu doprinosa) i efekti istog na ostvarenje budžetskih prihoda i stepen poštovanja poreskih propisa”.

Kategorija članka: 

Kontrolisanje stresa na radnom mjestu

Učesnici su upoznati o tome kako stres utiče na psiho-fizicko zdravlje i radne performance, te sa praktičnim metodama za poboljšanje učinka na radu.

Skup su pozdravili potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović i regionalni direktor projekta Excellent SME, direktor COFACE za Srbiju i Crnu Goru Đorđe Živanović.

Potpredsjednica Filipović je pojasnila da je seminar prvenstveno namijenjen preduzećima nosiocima Excellent SME sertifikata, te onim koja će to uskoro postati. Excellent SME sertifikatom promoviše se izvrsnost malih i srednjih preduzeća, povećava transparentnost funkcionisanja tržišta, omogućava bolja vidljivost kompanija sa dobrom poslovnom praksom i sigurnije poslovanje. Stranke i poslovni partneri vlasnika sertifikata Excellent SME Montenegro, koji izdaje Privredna komora Crne Gore, dobijaju veću bezbjednost poslovanja, lakše i brže poslovno odlučivanje sa manje rizika, a vlasnik - jasno označen dobar bonitet preduzeća, veću kredibilnost u očima stranki i poslovnih partnera.

- Deset zemalja je u ovom lancu uspješnih malih i srednjih preduzeća. Trenutno u Crnoj Gori imamo 309 preduzeća sa Excellent SME sertifikatom, u Srbiji ih je 957, Sloveniji 438, Rumuniji 337 – navela je Filipović.

Predstavnik COFACE Đorđe Živanović zahvalio je Privrednoj komori na pet godina uspješnog partnerstva u realizaciji projekta Excellent SME, koje će se nastaviti i ubuduće.

- U poređenju sa prethodnom godinom, broj nosilaca sertifikata Excellent SME je porastao 20 odsto. U odnosu na veličinu ekonomije, Crna Gora je lider po broju nosilaca ovog sertifikata. Cilj nam je da i ove godine nastavimo u tom duhu – rekao je Živanović.

COFACE je kompanija koja osigurava potraživanja širom svijeta, u ukupnoj vrijednosti od 550 milijardi eura. Živanović najavljuje da će osiguranje potraživanja uskoro biti u fokusu njihovih aktivnosti i u Crnoj Gori, pa će tim povodom, u Podgorici 10. aprila, organizovati promotivni događaj kojim će ozvaničiti partnerstvo sa Sava osiguranjem na ovom projektu.

Predavačica je bila doktorica psihologije Jelena Goranović koja dugi niz godina radi kao konsultant u oblasti kontrolisanja stresa i pospješenja dobrobiti zaposlenih u Velikoj Britaniji.

Jedna od osnivača i programska direktorica Sussex Wellbeing kompanije sa sjedištem u Brajtonu, Goranović primjenjuje bogato akademsko iskustvo pomažući organizacijama da umanje stres na radnom mjestu i stvore stimulativnu, 'wellbeing' kulturu u kojoj zaposleni mogu da se razvijaju i dosegnu maksimalan učinak u skladu sa svojim sposobnostima. Koristeći naučno dokazane metode, ona pomaže organizacijama da započnu i implementiraju programe za unapređenje dobrobiti zaposlenih i razvoj timskog rada, a takođe mjeri i njihovu efektivnost, omogućavajući tako klijentima iz različitih privrednih sektora da steknu jasan uvid u povrat svog ulaganja.

- Stres je neizbježna činjenica života u 21. vijeku. Sve ga je više i neće stati dok smo živi. Najvažniji korak u borbi protiv stresa je odlučiti da nešto uradite povodom toga – kazala je Goranović.

Prema njenim riječima, borba protiv stresa je vrlo važna tema za biznis sektor.

- Više od milion radnih dana izgubljeno je zbog bolovanja u Crnoj Gori tokom 2018. godine, što je koštalo privredu skoro šest miliona eura. Ako primijenimo iskustvo Engleske, gdje je blizu 50 odsto radnih dana izgubljeno u bolovanjima zbog fizičkih i psihičkih problema koji su posljedica stresa, to bi značilo da je domaća privreda na gubitku od oko 2,5 miliona eura zbog ovog uzroka – rekla je ona.

U projektu koji su realizovali Balkan OSH i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore navodi se da 90.000 zaposlenih ima rizik od psiho-fizičkih oboljenja - posljedica stresa, od čega 40.000 čine kancelarijski radnici.

- Svjetska zdravstvena organizacija je prošle godine priznala dijagnozu „izgaranja“ (burn out), koja će u medicini rada biti u upotrebi od 2022. godine, u svim zemljama, pa i u Crnoj Gori. Zato očekujte „poplavu“ zaposlenih koji će tražiti bolovanje po osnovu te dijagnoze – riječi su predavačice.

Tokom seminara, Goranović je govorila o prepoznavanju stresa i sindromu izgaranja, hroničnom stresu i uticaju na psiho-fizičko zdravlje, uspostavljanju kontrole nad „bori se ili bježi“ reakcijom.

U njenom fokusu bili su i preventivne mjere – značaj kvalitetnog sna, redovnih pauza i hidratacije, te načini da se spriječi osjećaj preplavljenosti obavezama i poboljša raspolaganje vremenom.

Montenegro
Fotografije: 
Kontrolisanje stresa na radnom mjestu
Kontrolisanje stresa na radnom mjestu
Kontrolisanje stresa na radnom mjestu
Kratak opis: 

Privredna komora Crne Gore organizovala je 20. februara 2020. godine, u saradnji sa agencijom COFACE, seminar „Kontrolisanje stresa na radnom mjestu i efektivno raspolaganje vremenom“.

Prvi sastanak BLUEfasma projekta u Patri

BLUEfasma projekat se realizuje u okviru prioritetne ose 1 – promovisanje inovativnih kapaciteta na prostoru Mediterana za razvoj pametnog i održivog rasta, a finansira ga EU kroz Interreg Mediteranski program transnacionalne saradnje (MED). Pridruženi partner Privrednoj komori Crne Gore ovom projektu je Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora.

Glavni ciljevi projekta su:

  • Povećanje inovativnih kapaciteta MSP i pomorskih klastera i mreža kroz:
    • Transfer znanja,
    • Zabilježavanje njihovog nivoa cirkularnosti,
    • Pružanje podrške pri finansiranju;
  • Povećanje transnacionalne saradnje i umreživanja među partnerima, MSP-ima, pomorskim klasterima i mrežama kako bi se potspješio prenos ponovljivih rezultata i praksi koje je moguće primijeniti na lokalnom nivou u zemlji;
  • Korišćenje rezultata faza testiranja i prenosa i drugih dostignuća u BLUEfasma projektu kako bi postojeće politike u oblasti ribarstva i akvakulture bile u skladu sa modelom cirkularne ekonomije.

Konkretni rezultati projekta su:

  • Kreiranje indeksa cirkularne ekonomije, kroz koji će se mjeriti trenutni nivo cirkularnosti i spremnost za uvođenje CE praksi u oblasti ribarstva i akvakulture;
  • Kreiranje baze znanja kroz BLUEfasma online platformu, gdje će biti  sistematizovane najbolje prakse, alati, rješenja i metode u ribarstvu i akvakulturi;
  • Osnivanje Plavih životnih laboratorija (Blue Living Labs), u kojima će se integrisati istraživanje i inovacije kreiranjem otvorenih ekosistema fokusiranih na povećanje cirkularnosti u ribarstvu i akvakulturi;
  • Povećanje saradnje među preduzećima, organizacijama, istraživačkim centrima i državnim institucijama;
  • Kreiranje BLUEfasma instrumenta za izgradnju kapaciteta, koji će integrisati prilike za finansiranje, mentorstvo i obuku za istraživanje i inovacije u ribarstvu i akvakulturi.
Montenegro
Fotografije: 
Prvi sastanak BLUEfasma projekta u Patri
Prvi sastanak BLUEfasma projekta u Patri
Prvi sastanak BLUEfasma projekta u Patri
Kratak opis: 

Prvi sastanak svih partnera na projektu BLUEfasma (Osnaživanje inovativnih kapaciteta MSP-a, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim područjima kako bi se podržala cirkularna ekonomiji i plavi rast u ribarstvu/akvakulturi) održan je u prostorijama Univerziteta Patras u Patri, Grčka od 18. do 19. februara 2020. godine.

Kategorija članka: 

Efikasno vođenje sastanaka

Predavačica je bila Jelena Vuletić, iskusna bankarka, ekspertkinja za finansijski rizik, poslovni konsalting i trening, a uvodničari prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore i Kemal Grbović, sekretar za preduzetništvo Glavnog grada.

- Dobro vođeni sastanci mogu pomoći kompaniji pri rješavanju problema, razvoju ideja i određivanju mogućnosti. Sastanci su takođe odličan vid izgradnje tima kroz stvaranje iskustva društvene interakcije. Oni njeguju odnose i osiguravaju pravilnu razmjenu informacija – rekao je predstavnik Komore Perazić.

Sekretar Grbovića se posebno fokusirao na komponente uspješnog sastanka.

- Priprema je vrlo bitna za uspješnu realizaciju sastanka, zatim precizna agenda, kao i jasno definisanje zaključaka – kazao je predstavnik Glavnog grada.

Predavačica Jelena Vuletić je istakla statistiku da se u svijetu 37 miliona dolara godišnje troši na neefikasne sastanke, koji su postali su duži i češći tokom poslednjih 50 godina, te da rukovodioci provode u njima prosječno 23 sata nedjeljno.

- Sastanci su ključan oblik njegovanja poslovnih odnosa i osiguravaju pravilnu razmjenu informacija. Međutim, ako se taj alat ne koristi ispravno i efikasno uvijek će oduzimati vrijeme za individualni rad koji je podjednako važan za kreativnost i efikasnost. Upravo u tome leži poruka današnje teme, kako da se izgubljeno vrijeme na sastancima svede na minimum – rekla je Vuletić.

Sastanci su, prema njenim riječima, ključni i u radu crnogorskih privrednika.

- Posebno, jer mi ne koristimo neke napredne zapadnjačke metode timskog rada i dijeljenja informacija poput Skype for Business ili Microsoft Teamsa. Ukoliko mi i dalje nijesmo spremni da napravimo taj korak ka naprednijim metodama kolegijalne komunikacije, moramo barem znati kako da najbolje iskoristimo to vrijeme. Često se dešava, da su ljudi stalno na nekim sastancima iz kojih izađu zbunjeni, te se zapitaju zbog čega je zapravo sastanak organizovan. To se ne smije dešavati. Svi učesnici sastanka moraju imati ulogu i svrhu prisustvovanja, kao i jasne ishode po završetku sastanka – naglasila je ekspertkinja.

Zaključuje da smo uz dobro definisan cilj, plan rada i uključivanje učesnika u planiranje, pripremu i realizaciju na dobrom putu da organizujemo kvalitetne sastanke, te osiguramo maksimalno zadovoljstvo svih koji njima prisustvuju.

-  Sastanci su uspješni ako je svim učesnicima jasno šta je dogovoreno, koje aktivnosti treba preduzeti i u kom roku, te ko je za šta odgovoran – rekla je Jelena Vuletić.

Montenegro
Fotografije: 
Efikasno vođenje sastanaka
Efikasno vođenje sastanaka
Efikasno vođenje sastanaka
Kratak opis: 

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice, organizovala je 19. februara 2020. godine seminar na temu „Efikasno vođenje sastanaka“.

Kategorija članka: 

Okrugli sto - Mogućnosti smanjenja poreskog optrećenja na zarade (posebno u dijelu doprinosa) i efekti istog na ostvarenje budžetskih prihoda i stepen poštovanja poreskih propisa PRIJAVA

Poresko opterećenje zarada jedan je od osnovnih indikatora prilikom mjerenja i sagledavanja troškova rada, naročito iz razloga jer utiče i na poslodavca i na zaposlenog. Kroz poreski sistem, država direktno utiče na cijenu rada i kapitala, a na ovaj način stimuliše ili destimuliše ekonomski rast, investicije i zapošljavanje. Poresko opterećenje rada bitno utiče na konkurentnost radne snage jedne zemlje, jer što je opterećenje veće rad je skuplji. Visina ovih nameta dovodi se u direktnu vezu sa stopom nezaposlenosti, kao i prisustvom neformalne zaposlenosti. Na okruglom stolu će se razgovarati o fiskalnim mjerama koje mogu uticati na smanjenje troškova rada.

Agenda okruglog stola se nalazi se u prilogu poziva.

U cilju uspješne realizacije događaja i zbog ograničenog broja mjesta, molimo da blagovremeno odredite predstavnike iz vašeg preduzeća, pri čemu će pravo prvenstva učešća biti prema redosljedu prijavljanja.

Cijeneći da ćete prepoznati značaj ove teme, prisustvo možete potvrditi popunjavanjem prijave preko

LINK-a, najkasnije do srijede 19.02.2020. godine. Telefon za informacije je: 020 230 605.

Montenegro
Kratak opis: 

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore, organizuje okrugli sto u petak, 21.02.2020. godine, sa početkom u 11 časova, u prostorijama Privredne komore Crne Gore (Novaka Miloševa 29/II, Podgorica), na temu: Mogućnosti smanjenja poreskog optrećenja na zarade (posebno u dijelu doprinosa) i efekti istog na ostvarenje budžetskih prihoda i stepen poštovanja poreskih propisa.

Kategorija najave: 
Fotografije: 
Fajlovi: 
Vrijeme najave: 
Friday, Februar 21, 2020 - 11:00

Radionica - Finansiranje malih preduzeća

Ovaj događaj ima za cilj da poveća vidljivost šema finansiranja mikro, malih i srednjih preduzeća kroz podršku koje pruža EU u Crnoj Gori i pruži savjete o pristupu ovom vidu finansiranja.

Radionica se realizuje kao dio projekta "Unapređenje poslovnog ambijenta i konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori" (BeSME) kojim se podržava razvoj administrativnih kapaciteta i okvira kako bi se dalje unaprijedio poslovni ambijent u Crnoj Gori, i to kroz:

  1. Razvoj sveobuhvatnog strateškog i operativnog okvira za sprovođenje politike u cilju povećanja konkurentnosti i inovacija;
  2. Institucionalna, tehnička i administrativna izgradnja kapaciteta za sprovođenje politike za konkurentnost i inovacije;
  3. Jačanje konkurentnosti i inovativnih klastera (Udruženje malih i srednjih preduzeća) i poslovnih subjekata.

Projekat je sufinansiran od strane Evropske Unije i Crne Gore, a sprovodi ga Expertise France u saradnji sa Bpifrance i Business France.

REGISTRACIJA

Montenegro
Kratak opis: 

Kancelarija Expertise France u Podgorici, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, organizuje radionicu na temu “Finansiranje malih preduzeća – Finansijski instrumenti EU za pružanje podrške mikro, malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori“. Radionica će se održati u prostorijama EU info centra u srijedu 11. marta od 9h do 15h.

Fotografije: 
Fajlovi: 
Vrijeme najave: 
Wednesday, Mart 11, 2020 - 09:00

Prezentovan softver za kompenzaciju potraživanja

Skupu su prisustvovali brojni predstavnici državnih organa (Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomije, Centralne banke, Poreske uprave) i kompanija. Moderirao je savjetnik predsjednika Privredne komore Mitar Bajčeta, uvodničarka je bila generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija dr Bojana Bošković, a prezenter direktor slovenačke kompanije BeSolutions Tomaž Schara.

- Riječ je o softveru koji može pomoći u „prebijanju“ potraživanja, što je od koristi kako za privredu tako i za državni budžet – rekao je predstavnik Komore Bajčeta.

Dr Bojana Bošković je govorila o statusu Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza.

- U procesu pridruživanja, na osnovu pregovaračkog poglavlja 20, obavezni smo da u potpunosti primijenimo Direktivu o kašnjenjima u plaćanju Evropske unije, koja tangira zakone o obligacionim odnosima, stopi zatezne kamate i rokovima izmirenja novčanih potraživanja – rekla je predstavnica Ministrarstva finansija.

Ona je navela da su Centralna banka i Ministarstvo finansija uradili predlog Zakona o stopi zatezne kamate, dok će novi Zakon rokovima izmirenja novčanih potraživanja biti pred poslanicima do juna 2021.

Tetris Core Technologies je zaokružena softverska platforma usmjerena ka smanjenju međusobnog zaduživanja, usklađena sa mjerama propisanim Direktivom 2011/Evropske unije.

Prezenter Schara je istakao prednosti TETRIS multilateralnog poravnanja uz korišćenje trgovinske kredite za smanjenje duga privrede.

Stvaranje okruženja koje unapređuje sposobnost preduzeća da ulaže u razvoj i zapošljava više ljudi je izazov za svaku vladu. Dug je vrlo često glavni razlog koji ograničava rast i smanjuje likvidnost privrede. TETRIS smanjuje unutrašnji dug pomoću trgovinskih kredita.

Tetris Core Technologies omogućava da se izgradi sistem koji olakšava kompenzaciju međusobnih trgovinskih kredita. On doprinosi efikasnom mehanizmu sanacije kompenzacije komercijalnih kredita.

Rezultati TETRIS multilateralnog poravnanja su: lakši pristup kreditnom tržištu; više novca ostaje kompanijama za finansiranje rasta; ekonomski benefiti ovog rješenja su ravnomjerno raspoređeni.

Smanjeni bilans potraživanja i saldo dospijeća obaveza preduzeća za rezultat imaju niži rizik i poboljšanu likvidnost svih učesnika, pružajući svima bolju mogućnost za nadmetanje i bolji pristup tradicionalnim finansijskim tržištima.

TETRIS multilateralnim poravnanjem u Sloveniji upravlja vladina agencija AJPES. Ona prihvata informacije o dugovima od kompanija u standardizovanom elektronskom formatu. TETRIS poravnanje se obavlja jednom mjesečno na unaprijed određeni datum. Preduzeća dobijaju obavještenje o poravnanju koje sadrži svu knjigovodstvenu evidenciju u vidu standardizovane elektronske poruke. Prvo ovakvo poravnanje iznosa duga iznosilo je pet odsto BDP-a, a u 2012. godini 683 miliona eura što predstavlja 1,89% BDP-a. To znači da je poravnjani iznos uporediv sa izgubljenim BDP-om zbog loše otpisanih dugova, naveo je Schara.

- Prema ciframa koje se odnose na crnogorsku ekonomiju u 2019. godini, procjenjeno poravnjanje kod vas bi iznosilo 230 miliona eura. Taj iznos bi se vratio vašoj ekonomiji – rekao je Schara.

Predstavnike državnih organa i kompanija interesovale su mogućnosti primjene ovog softvera u crnogorskim uslovima.

Organizaciju prezentacije pomogao je ambasador Crne Gore u Sloveniji prof. dr Vujica Lazović.

Montenegro
Fotografije: 
Prezentovan softver za kompenzaciju potraživanja
Prezentovan softver za kompenzaciju potraživanja
Prezentovan softver za kompenzaciju potraživanja
Kratak opis: 

Privredna komora Crne Gore organizovala je 18. februara 2020. godine prezentaciju softverskog rješenja za kompenzaciju potraživanja Tetris Core Technologies.

Kategorija članka: 

Pages