You are here

Izmjene zakona iz oblasti obrazovanja

09/05/2017

Privredna komora Crne Gore je 9. maja 2017. godine, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, organizovala okrugli sto na temu „Izmjene zakona iz oblasti obrazovanja“.

U fokusu su bile izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Zakona o stručnom obrazovanju, Zakona o obrazovanju odraslih i Zakona o visokom obrazovanju. Na izradi nacrta ovih zakona radile su radne grupe Ministarstva prosvjete, u kojima su učestvovali i predstavnici privrede, odnosno Privredne komore Crne Gore.

Cilj izmjena zakona je unapređenje obrazovnog sistema u pravcu usklađivanja sa potrebama tržišta rada i stvaranje uslova za sticanje i praktičnu primjenu teorijskih znanja i vještina.

Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović navela je da se izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju između ostalog predviđa osnivanje Fonda za kvalitet i talente, za nagrađivanje najboljih učenika i studenata, odnosno njihovih nastavnika i profesora.

Zakonom o visokom obrazovanju na Univerzitetu Crne Gore prvi put su predviđene besplatne osnovne i master studije, a takođe je planirano osnivanje Agencije za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja u cilju njegove kontrole, kao i obavezna praktična nastava u ustanovama visokog obrazovanja.

Generalni direktor Direktorata za opšte srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih Veljko Tomić kazao je između ostalog da se pored opštih uvode specijalističke gimnazije -matematičke, filološke, sportske i druge i da će se utvrditi bodovni limit za upis u gimnaziju. Predviđen je po novom konceptu maturskog ispita eksterno polažu tri predmeta (do sada četiri). Matura se polaže od školske 2020/2021. po novom konceptu. Prema njegovim riječima, u stručnom obrazovanju je ograničena dužina trajanja profesionalne prakse za učenike na 15 dana, kako bi se akcenat stavio na praktično obrazovanje tokom nastavne godine.

U izmjenama Zakona o obrazovanju odraslih definisano je andragoško osposobljavanje koje je uslov za licenciranje organizatora obrazovanja odraslih. Andragoško osposobljavanje sprovodi Centar za stručno obrazovanje koji najmanje dva puta godišnje organizuje osposobljavanje zainteresovanih kandidata.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da ova poslovna asocijacija godinama ukazuje da je privredi neophodna nova kadrovska struktura sa znanjima potrebnim za brzo uključivanje u posao. Time bi se smanjila nezaposlenost ali i prestala potreba da se uvozi radna snaga. On je pomenuo konkretne predloge ICT sektora da se infromatika u većoj mjeri izučava u osnovnim školama i te prenio njihovu spremnost da se u ovim kompanijama obavlja praktična nastava.

Rukovodilac za obrazovanje u Privrednoj komori dr Mladen Perazić, koji je učestvovao u Radnoj grupi, ocijenio je izmjene Zakona o stručnom obrazovanju kao napredak, ali smatra da je potrebno omogućiti veću prohodnost upisnika trećeg stepena ka daljem školovanju. Kada je riječ o visokom obrazovanju, on se usprotivio rješenjima iz prelaznih i završnih odredbi koje izjednačavaju studente koji su završili četvorogodišnje studije sa onima koji imaju master, jer se time, smatra, obesmišljavaju definisani ishodi učenja za različite nivoe obrazovanja, kao i nacionalni okvir kvalifikacija referenciran sa evropskim okvirom kvalifikacija. Predstavnici Ministarstva su na to odgovorili da su za koncipiranje ovakvog rješenja korišćena uporedna iskustva iz okruženja.

Savjetnica predsjednika Privredne komore Tanja Radusinović učestvovala je u Radnoj grupi za izmjene Zakona o obrazovanju odraslih. Ona je istakla da je potreban novi zakon koji će urediti ovu oblast. Ukazala je na činjenicu da neformalno obrazovanje treba adekvatnije regulisati, ostavljajući mu širinu koju ovaj vid obrazovanja sam po sebi predviđa.

Kao biznis barijeru, ona ali i privrednici koji su učestvovali u raspravi, okarakterisali su to što je definisano andragoško osposobljavanje kao uslov za izvođenje programa obrazovanja odraslih, odnosno neformalnog obrazovanja. S obzirom na to da se veliki broj ovih obuka sprovodi kod poslodavca, riječ je o dodatnom nametu za njih jer moraju da prođu edukaciju i steknu potvrdu o andragoškoj osposobljenosti. O potrebi mijenjanja ovog člana govorili su i Zdenko Janković iz Tehnokontrola, Veselin Mijajlović iz RCUD-a, a o potrebi unapređenja predloženih izmjena godvorila je Ana Maraš iz Unije poslodavaca. Snežana Kaluđerović iz CGO, ukazala je da bi se predložena rješenja negativno odrazila na njihovo poslovanje, odnosno organizovanje obuka koje sprovode.

Vukašin Zogović predsjednik Sindikata Univerziteta Crne Gore kazao je da cilj reformi treba da bude podizanje kvaliteta obrazovanja kako bi zadovoljilo potrebe privrede, da školuje ljude koji će sjutra otvarati nove biznise. On se založio za produženje javne rasprave o izmjenama pomenutih zakona. Nada Medenica iz CETI-a ukazala je da se suočavaju sa deficitom kadra ali i konstatovala da predložena rješenja o trajanju praktične nastave nijesu dovoljna da bi se situacija unaprijedila, već smatra da je potrebno da traje, idealno, šest mjeseci. Predložila je bodovanje praktične nastave da bi se studenti motivisali za njeno pohađanje. Predrag Bulajić, Winsoft, smatra da je potrebno razmotriti odlaganje usvajanja ovih zakona da bi se rješenja koja propisuju još jednom sagledala sa aspekta prilagođenosti pojedinačnim granskim strategijama. 

Izdvajamo