You are here

Smanjenja poreskog opterećenja na zarade

21/02/2020

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem pravnika, organizovala je 21. februara 2020. godine okrugli sto na temu „Mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja na zarade (posebno u dijelu doprinosa) i efekti istog na ostvarenje budžetskih prihoda i stepen poštovanja poreskih propisa”.

Uvodničari su bili predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović i predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović. Centralni dio okruglog stola bio je posvećen izlaganju profesora dr Dejana Popovića, eminentnog eksperta i jednog od najvećih autoriteta u oblasti poreskog prava u Regionu.

U radu skupa učestvovali su predstavnici vlade, poslovne i  akademske zajednice.

Moderatorka skupa bila je dr Nina Drakić, savjetnica predsjednika Privredne komore.

Uvodne riječi

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović cijeni da je danas  pravi trenutak za otvaranje pitanja mogućnosti smanjenja fiskalnog opterećenja zarada, s obzirom na to da se Crna Gora nalazi na putu stabilnog ekonomskog rasta i sprovodi uspješnu fiskalnu konsolidaciju.

Naglašava da je ovo pitanje sastavni dio mjera za podsticanje i afirmaciju privrednih aktivnosti, jer je poreski sistem važan činilac poslovnog i investicionog ambijenta.

- Niže oporezivanje zarada rezultira pozitivnim kretanjima na tržištu rada koji se ogledaju u višoj stopi aktivnosti stanovništva, nižem obimu sive ekonomije i prelivanju zarada iz neformalnih u legalne tokove, dok istovremeno podstiče zapošljavanje, preduzetništvo i investicije – rekao je Golubović.

Porezi i doprinosi na zarade, prema mišljenju privrednika, predstavljaju jedan od najznačajnijih troškova poslovanja. Predsjednik ističe kako analize nedvosmisleno pokazuju da je fiskalno opterećenje rada u Crnoj Gori još visoko.

- Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada, takozvani poreski klin, iznosi 39%, dok prosječno opterećenje zarada u razvijenim zemljama OECD-a koje karakteriše znatno veća produktivnost rada, iznosi 36,1%. I u odnosu na zemlje Regiona, naročito ako se posmatraju minimalne i prosječne zarade, fiskalno opterećenje u Crnoj Gori je znatno veće. Ovo je posledica činjenice da većina zemalja Regiona primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza na dio zarade – kazao je Golubović.

Podsjeća da oporezivanje rada predstavlja najvažniji prihod države, pa svaka promjena mora biti pažljivo odmjerena, kako bi zaista proizvela efekte u korist privrede, smanjenja odliva radne snage i bržeg ekonomskog razvoja.

- Podaci za Crnu Goru ukazuju da smanjenje poreskog opterećenja za jedan procentni poen utiče na pad stope nezaposlenosti za 0,72 procentna poena. Smanjenje poreskog opterećenja za pet procentnih poena snizilo bi stopu nezaposlenosti za 3,6 procentnih poena. Kratkoročni pad budžetskih prihoda, uzrokovan smanjenjem doprinosa na zarade, neutralisao bi se na srednji i duži rok i prešao u rast, kroz povećanje zaposlenosti i proširenja poreske baze – rekao je predsjednik Komore.

Pojašnjava da niže stope oporezivanja troškova rada ostavljaju više novca na raspolaganju zaposlenima i poslodavcima, što se pozitivno odražava na tražnju za potrošnim dobrima i podstiče ekonomsku aktivnost. Smanjenje opterećenja po osnovu rada treba da ubrza investicionu aktivnost prvenstveno u sektorima turizma, energetike i poljoprivrede koji su dugoročni pokretači rasta, ali i podstakne ulaganje u informaciono-komunikacione tehnologije koje se nalaze u središtu četvrte industrijske revolucije, dodaje on.

- Potrebno je razmotriti mogućnosti uvođenja poreskih olakšica za novoosnovane inovativne kompanije, kao i one koje reinvestiraju profit u proizvodne kapacitete. Pojedine zemlje regiona podstiču rast određenih sektora s najvišim razvojnim potencijalom putem refundacije dijela obračunatih poreza i doprinosa – ocjenjuje Golubović.

Visoko fiskalno opterećenja zarada jedan je od ključnih generatora sive ekonomije. Plaćanje poreza i doprinosa na zarade se najčešće izbjegava neprijavljivanjem radnika, odnosno isplatom dijela zarade na ruke, pa Golubović smatra da bi niži troškovi po ovom osnovu doprinijeli smanjenju poslovanja u sivoj zoni.

Ukazao je da privrednici, u uslovima otvaranja granica i povećane mobilnosti zaposlenih, moraju povećavati zarade radnika. Ukoliko ne dođe do smanjenja doprinosa po osnovu rada, djelatnosti koje angažuju pretežno nisko i srednje kvalifikovanu radnu snagu će teško konkurisati sličnim u Evropi, jer je poslodavac iz Crne Gore u relativnom iznosu znatno više oporezovan, dok je naš radnik u odnosu na evropskog manje plaćen.

Zaključio je da, uz fiskalno rasterećenje zarada, važan faktor u afirmaciji povoljnog poslovnog ambijenta, predstavlja i obrazovanje, kao bitan preduslov privrednog rasta. Privredna komora prepoznaje obrazovanje kao nosioca konkurentnosti i zapošljavanja, pa kroz pokretanje novih programa, predmeta i obuka, nastoji da osnaži sve segmente obrazovnog sistema, a naročito one u kojima dominira digitalna ekonomija.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović je istakao da je poreski sistem u Crnoj Gori zasnovan na jednostavnim zakonskim rješenjima i izuzetno konkurentnim poreskim stopama.

- Naravno da je neophodan kontinuitet u stvaranju pretpostavki da se naš sistem, posebno u segmentu poreskog opterećenja rada, učini konkurentnijim, s obzirom na slična kretanja i u regionu, odnosno u onim državama koje su nama direktna konkurencija – rekao je Paunović.

Naglasio je da svaka promjena poreskog opterećenja proizvodi kompleksne efekte, direktne i indirektne, na cio sistem.

- Smanjanje poreskog opterećenja zarada imalo bi stimulativan efekat na privredu, ali se mora uzeti u obzir socijalna komponenta i voditi računa o održivosti rješenja – rekao je Paunović.

Podsjetio je da su tokom 1990-ih ukupna poreska opterećenja bruto zarada iznosila 60 odsto, početkom 2000-ih 50 odsto, dok je danas riječ o oko 40 odsto, što je prosjek u EU. Naveo je da je snižena stopa zdravstvenog doprinosa koju plaća poslodavac, da je ukinut krizni porez na zarade.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović istakao je uspješnu saradnju sa Privrednom komorom.

- Oblik saradnje, na koji smo obostrano ponosni, je i organizacija okruglih stolova na kojima su predavači najeminentniji pravnici iz regiona – rekao je Radulović, podsjetivši da je prošle godine u Komori organizovano gostovanje uvaženog akademika dr Jakše Barbića na temu kompanijskog prava.

Predstavljajući predavača, prof. dr Dejana Popovića, on je kazao da je riječ o redovnom profesoru za predmete Javne finansije i finansijsko pravo i Poresko pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U bogatoj karijeri, Popović je, između ostalog, bio dekan pomenutog fakulteta i rektor Univerziteta, predsjednik Konferencije univerziteta Srbije, Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje, zamjenik ministra finansija, član Pravnog savjeta Predsjednika Republike Srbije, ambasador u Velikoj Britaniji. Aktuelni je predsjednik Srpskog fiskalnog društva. Gostujući je profesor na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu u Mariboru, a predavao je i na univerzitetima u Kini (Zhejiang ) i Velikoj Britaniji (Oksfordu, Notingemu, Jorku). Autor je ili koautor 15 knjiga (monografija, sistemskih dela i udžbenika), šest komentara poreskih zakona i oko 100 naučnih članaka iz oblasti javnih finansija, poreskog prava, međunarodnog poreskog prava i prava Evropske unije, objavljenih u zemlji i inostranstvu.

Riječ eksperta

Poresko opterećenje rada bitno utiče na konkurentnost radne snage jedne zemlje jer što je opterećenje veće, rad je skuplji. Visoki poreski tereti na zarade stimulišu različite vidove djelovanja u „sivoj zoni“ (neprijavljivanje radnika, isplata značajnog dela zarade „na ruke“ i sl.). Time se narušava pravičnost u oporezivanju jer oni koji posluju u skladu sa zakonom prolaze lošije (tj. snose veći teret) od onih koji ga krše, ocijenio je prof. dr Dejan Popović.

- U Crnoj Gori na 100 eura neto zarade dolazi 63,96 eura poreza, doprinosa i drugih dažbina. Sâm porez na dohodak u Crnoj Gori je nizak. Njegova stopa od 9% je među najnižim u Evropi – rekao je Popović.

U Srbiji pomenuta stopa iznosi 10 odsto, kao i u BiH (efektivna), Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, dok je u Hrvatskoj 24 odsto. Međutim ove države imaju standardni odbitak poreza koji ove stope čini efektivno nižim, a nema ga u Crnoj Gori. Standardni odbitak je najveći u Hrvatskoj 537 eura, pa u Republici Srpskoj 256 eura, FBiH 153, Srbiji 139, S. Makedoniji 134.

- Sliku kvare doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Snižavanje stopa doprinosa je neophodno ako se žele smanjiti troškovi rada – mišljenja je ekspert, navodeći da se one u zemljama Regiona kreću od 28 odsto u Sjevernoj Makedoniji do 41 u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Crnoj Gori ova ukupna stopa doprinosa iznosi 32,50 odsto.

Smatra da ne bi bilo dobro za ekonomiju nadoknaditi nedostajuća sredstva za fond PIO i zdravstvo povećanjem PDV-a i akciza, čije su stope već visoke.

- Da bi se nadomjestio efekat smanjenja stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za npr. 10% (sa 32,3% na 29,1%), potrebno bi bilo povećati stopu PDV za 9,5% (sa 21% na 23%). Tada bi na 100 eura neto zarade dolazilo 59,18 EUR poreza, doprinosa i drugih dažbina – rekao je Popović.

Zaključuje da prostor za smanjenje poreskog opterećenja treba tražiti na terenu suzbijanja sive ekonomije u zapošljavanju.

- Osim neprijavljivanju zaposlenih („rad na crno“), potrebno je suprotstavljati se praksi isplate samo dijela zarade u zakonom predviđenoj formi. U crnogorsko poresko pravo potrebno je uvesti GAAR (General Anti-abusive Rule), koji omogućuje da se spriječi izbegavanje poreza i npr. poklonjena dividenda prekvalifikuje kao zarada, sa svim poreskim posljedicama – decidan je on.

Riječ je o pravilu koje proizilazi iz Direktive Savjeta EU 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbegavanja poreza kojima se neposredno utiče na funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.

Nakon profesorovog izlaganja uslijedila diskusija tokom koje su učesnici okruglog stola između ostalog saglasili da je za Crnu Goru bolji proporcionalni od progresivnog metoda oporezivanja zarada. Privrednici smatraju da bi uvođenje neoporezivog dijela zarade uključilo veći broj zaposlenih u poresku osnovu, povećalo tražnju i potrošnju, te omogućilo smanjenje pomenutih doprinosa bez negativnih posljedica po socijalna davanja. Nepodijeljeni su u ocjeni da je neformalna ekonomija glavni izazov koji se mora u kontinuitetu i sinergijski rješavati.

Posebno su ukazali na visoko opterećenje poslovanja akcizama. Istaknute su akcize na voćne rakije koje su u posljednjih 20 godina uvećane 15 puta što je Plantažama sedam puta umanjilo prodaju, a tri puta prihode države po tom osnovu. Takođe je apostrofirano pitanje koje se tiče zaposlenih na porodiljskom odsustvu. Ocijenjeno je da država treba da refundira ne samo njihove plate, već i doprinose na zarade koje sada plaćaju poslodavci.