You are here

Progresivno oporezivanje – korak unazad

23/10/2013

Uvođenje progresivnog oporezivanja u crnogorski poreski sistem imalo bi vrlo ograničene fiskalne efekte, dok bi dugoročni i indirektni bili negativni kako za pojedinca, tako i za poslovanje privrednih subjekata, te ekonomiju u cjelini, mišljenje je Privredne komore Crne GoreEfekti uvođenja progresivnog poreza bili bi vrlo ograničeni posebno kada se ima u vidu mali broj poreskih obveznika u Crnoj Gori, te da ono može uticati na svega 3% zaposlenih.

Polazište je da uvođenje progresivnog oporezivanja ne stimuliše borbu protiv sive ekonomije, jer postoji opasnost da će to podstaći pojedine obveznike da iskazuju manju dobit od realne, kao i manje dohotke kada su u pitanju porezi na zarade, te da zapošljavaju radnu snagu mimo zakonske procedure.

Budući da je jedno od prioritetnih opredjeljenja Vlade Crne Gore stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta za privlačenje stranih investitora, otvaranje novih radnih mjesta, što u krajnjem treba da doprinese rastu crnogorske ekonomije, progresivnim oporezivanjem postiglo bi se upravo suprotno – povećala bi se nezaposlenost, te stvorio nepredvidljiv i neizvijestan poslovni ambijent. Pored toga, kompanije (poreski obveznici) bi imale dodatne troškove prilikom obračuna i naplate poreza – izmjena programa, popunjavanje raznih obrazaca, obuke zaposlenih. Takođe, prelaskom na progresivno oporezivanje, usljed uvođenja komlikovanijeg sistema naplate poreza, povećali bi se troškovi poreske administracije.

Uvođenje progresivnog oporezivanja na dobit, koje bi donijelo ograničen fiskalni efekat od oko milion eura, narušava osnovni princip pravednosti/jednakosti oporezivanja, odnosno favorizuje one koji stvaraju manje u odnosu na vrijedne i uspješne, na koje bi ovakva poreska politika destimulativno djelovala. Zato se predlaže zadržavanje sistema proporcionalnog oporezivanja dobiti pravnih lica, te traži da se razmotri mogućnost uvođenja poreskih olakšica za privredne subjekte koji stvaraju više - da se preduzeća koja iskazuju dobit veću od 100.000 eura opterete manjom poreskom stopom.

Primjena progresivnog oporezivanja nepokretnosti pravnih lica i preduzetnika destimulativno bi djelovala na njihovu spremnost da uvećavaju svoj kapital, proširuju privrednu aktivnost i investiraju u poslovne kapacitete. Zato se predlaže smanjenje raspona stope poreza na nepokretnosti za poslovne objekte koji je sada od 0,1 do 1%, te preduzimanje mjera kako bi se obezbijedio potpuni obuhvat predmeta oporezivanja, bolja naplata, a što bi rezultiralo povećanjem prihoda i smanjenjem iznosa poreskog duga, te sprečavanjem nelojalne konkurencije.

Što se dohotka fizičkih lica tiče, predlaže se primjena proporcionalnog oporezivanja po stopi od 9%, intenziviranje kontrole kako bi privredni subjekti plaćali porez na puni iznos zarada svojih zaposlenih, kao i preduzimanje mjera u pravcu povećavanja stepena naplate javnih prohoda.

S obzirom na to da su efekti koje je dala primjena proporcionalne stope oporezivanja bili veoma dobri, postavlja se pitanje šta je razlog vraćanja na progresivno oporezivanje koje predstavlja samo korak nazad u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta.

Izdvajamo