You are here

Realni sektor i saradnja sa Svjetskom bankom

26/06/2014

Saradnja Crne Gore i Svjetske banke ubuduće bi trebalo da bude fokusirana na jačanje privatnog sektora u turizmu, poljoprivredi, energetici i prerađivačkoj industriji, rečeno je na sastanku održanom 26. juna 2014. u podgoričkom hotelu Premier, u okviru posjete izvršnog direktora Svjetske banke Franka Hemskerka našoj zemlji.

Učesnici sastanka su bili predstavnici Vlade, Svjetske banke, Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA), Međunarodne finansijske korporacije (IFC), Multilateralne agencije za garantovanje investicija (MIGA), Agencije Crne Gore za promociju stranih investicija, Privredne komore Crne Gore i Savjeta stranih investitora. U radu ovog skupa učestovala je potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.

Unaprijediti partnerstvo
- Crna Gora i Svjetska banka u narednom periodu treba da unaprijede saradnju, posebno u projektima koji podržavaju realni sektor, u kojem se ogleda okosnica razvoja crnogorske ekonomije – istakao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujica Lazović.
Prema njegovim riječima, naša država je opredijeljena da aktivno učestvuje u stvaranju održive ekonomske strategije.
- Vremena koja su iza nas nijesu laka, ali mnogo toga je postignuto u prethodnoj deceniji. Održali smo makroekonomsku stabilnost i imamo viziju budućnosti koja se, između ostalog, ogleda u članstvu u EU. Kolege iz Svjetske banke dijele sa nama tu viziju koja ima za cij ubrzanje ekonomskog rasta kroz povećanje izvoza, produktivnosti, unaprijeđenje infrastrukture u cilju obezbjeđivanja boljeg standarda stanovništva -kazao je Lazović.
On je dodao da se moraju donositi i bolne mjere, da bi se govorilo o održivom razvoju, kao što je smanjivanje javne potrošnje.
Izvršni direktor Svjetske banke Frank Hemskerk je rekao da ta institucija želi da unaprijedi partnerstvo sa našom zemljom, te da smo jasno postavili prioritete za koje ćemo imati neophodnu podršku
- Nova faza partnerstva Crne Gore i Svjetske banke usredsrediće se na razvoj privatnog sektora, ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Nadam se da će narednih godina fokus saradnje biti na jačanju privatnog sektora, u turizmu, poljoprivredi, energetici i prerađivačkoj industriji - kazao je Heemskerk.
Prema njegovim riječima, snažan razvoj privatnog sektora ne može da se ostvari bez snažne Vlade koja obezbjeđuje uslove u tom smislu.
- Svjetska banka i Crna Gora usmjeravaju se na ciljane investicije u razvoj privatnog sektora. Takva ekonomija ide u pravcu smanjenja siromaštva i podsticanja zajedničkog prosperiteta - ocijenio je Heemskerk.
Zoran Martinovski koji vodi kancelariju Međunarodne finansijske korporacije (IFC) u Crnoj Gori, objasnio je da je riječ o dijelu grupacije Svjetske banke koji pomaže razvoj privatnog sektora, kroz direktno finansiranje privatnih kompanija i banaka. IFC, prema njegovim riječima nudi kredite sa dužim rokovima otplate nego komercijalne banke, ulaganje u kapital preduzeća, uz podsjećanje da je već godinama zastupljen u regionu, pomažući realizaciju projekata navodeći kao primjer izgradnju Mall of Montenegro u Podgorici.
- Kada je riječ o Crnoj Gori naši prioriteti se poklapaju sa državnim, a to su razvoj turizma, infrstrukture, energetike i prerađivačkog sektora sa akcentom na poljoprivredu – kazao je Matrinovski.
Menadžerka Svjetske banke u Crnoj Gori Anabela Abreu objasnila je da u saradnji sa vladama definišu prioritete za podršku.
- Sad imamo strategiju partnerstva koja je definisana 2011. godine i važiće do 2015. godine. Podržali smo zemlju sa preko 300 miliona dolara podrškom pristupanju EU kroz jačanje institucija i povećanje konkurentnosti, kao i kroz upravljanje životnom sredinom - rekla je Abreu.
Regionalni menadžer MIGA Olivier Lambert kazao je da će ta institucija Svjetske banke pomoći da strane investicije stignu u Crnu Goru.
- Pomažemo tako što ćemo obezbijediti garancije za nekomercijalne rizike. Makrostabilnost, politički rizik, pristup kvalifikovanim zaposlenim, da li mogu lda zaposlim prave ljude, da budu efikasni. kakav je pristup finansijskim sredstvima, status bankarskog sektora – to su rizici koji zanimaju strane investitore - kazao je Lambert.

Razvojna banka?
Zorica Kalezić, predstavnica Crne Gore u kancelariji Holandske konstituence, kazala je da će naša država naredne godine formirati novu strategiju u kojoj će jedan od prioriteta biti podrška privatnom sektoru, a u što će biti uključene međunarodne finansijske institucije. Ona smatra da su brojna preduzeća zainteresovana za saradnju sa IFC-om, pa je pitala koji su uslovi da se ona realizuje.
Zoran Martinovski je objasnio da je za IFC opredjeljujući kvalitet investitora, istorija njegovog uspješnog poslovanja, te da su im, pored profitabilnosti projekta, bitni i razvojna komponenta, poštovanje standarda zaštite okoline i njegovi socijalni aspekti.
- Mi ne možemo direktno finansirati male projekte,vrijedne ispod nekoliko miliona eura. To su projekti koje treba da finansiraju lokalne banke i ne želimo da im budemo konkurenti, već komplementarni. Takve projekte indirektno podržavamo tako što obezbjeđujemo linije za kreditiranje malih i srednjih preduzeća preko lokalnih banaka – objasnio je on.
To je podstaklo privrednike da predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija ukažu na probleme koje imaju u saradnji sa bankama u Crnoj Gori.
- Vlada bi trebalo da razmotri zašto komercijalne banke u Crnoj Gori nijesu zainteresovane da investiraju u razvojne projekte, naročito one koji su na dugi rok otplate. Predlažem da sredstva za projekte u Crnoj Gori IFC plasira preko Investiciono razvojnog fonda. Crnoj Gori nedostaje razvojna banka, pa smatram da IRF mogao preuzme njenu ulogu u ovim malim projektima - kazao je koncesionar na Murinskoj rijeci Aco Vuković.
Martinovski je odgovorio da su osnovni uslovi da se IFC uključi u finasiranje projekata njihova „bankabilnost i održivost”, te da on može obezbjeđivati sredstva državnim fondovima. Ipak, IFC je uvjeren da će pojedine komercijalne banke htjeti da sa njima uđu finansijske aranžmane, jer su sredstva koja daje, kako je rečeno, primjerena razvojnim projektima, odnosno poravnata sa dužinom otkupnog perioda koje kompanije imaju.
- Mi smo u Vladi izuzetno zabrinuti zbog politike banaka kada je u pitanju podržavanje razvojnih projekata u Crnoj Gori. Sigurni smo da u dugoročnom pogledu ne možemo imati punu stabilnost u finansijskom i bankarskom sektoru, a probleme u realnoj ekonomiji koja generiše rast i razvoj. Pokušavamo raznim mjerama politike, u saradnji sa Centralnom bankom kao regulatorom, da stvorimo uslove kako bi se pospješio ekonomski razvoj Crne Gore. Naša namjera je bila da i formiranjem IRF-a podržimo takve ambicije. Ideja razvojne banke nije stavljena pod sto. Iskustva posljednjih mjeseci i godina nas upozoravaju da možda treba ići u tom pravcu, formirati razvojnu banku koja bi funkcionisala po standardima i principima bankarskog poslovanja ali koja će imati mnogo više osjećaja za razvojne projekte – kazao je potpredsjednik Vlade Lazović.
Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović iznijela je pozitvne utiske saradnje sa Svjetskom bankom. Riječ je o projektu “Regionalna trgovinska logistika” koji Komora realizuje sa IFC-om, a omogućava bolje poslovanje privrednih subjekata i unapređuje saradnju sa državnim organima poput Uprave carina, inspekcijama i drugim. Komora je sa Svjetskom bankom sarađivala i na istraživanju o investicionoj klimi.
- Svjetska banka je povjerila Privrednoj komori Crne Gore da radi to istraživanje i rezultati su pružili podatke koji pokazuju poželjnost zemlje za ulaganja stranih investitora i uopšte za bavljenje biznisom. Kada je u pitanju upravo taj dio bavljenja biznisom, u istraživanju se najčešće navode ograničenja koja su istaknuta i na ovom skupu – skupi izvori finansiranja, nedostatak sredstava, suzbijanje sive ekonomije, na čemu je od tog istraživanja poprilično urađeno, kao i slabosti u plasmanu. Raduje komentar potpredsjednika Vlade da i dalje postoji mogućnost osnivanja razvojne banke i smatram da bi to bilo jako važno za privredu – rekla je Filipović, navodeći da su na poziv Komore sastanku prisustvovali vodeći privrednici iz oblasti prehrambene industrije, saobraćaja, trgovine, metalurgije, građevinarstva i špedicije.