You are here

Odbor za energetiku i rudarstvo

09/09/2014

Predstavnici crnogorskih kompanija traže da novi Zakon o energetici jasno i pravično propiše uslove i postupak preuzimanja infrastrukture (trafo-stanica, energetskih kablova i drugih objekata) od strane operatora na tržištu električne enegrije, a koja je finansirana i građena sredstvima privrede.

Ovo je suština rasprave koja je vođena 9. septembra 2014. godine na sjednici Odbora energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore o Nacrtu zakona o energetici.

Generalni direktor Direktorata za energetiku Miodrag Čanović je pojasnio da se novim zakonom dalje usklađuje zakonodavstvo Crne Gore sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti.
 - Nacrt zakona o energetici je vrlo obiman i kompleksan i sastoji se od 25 poglavlja i 234 člana. Njime se određuju energetske djelatnosti i uređuju uslovi i način njihovog obavljanja radi kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja krajnjih kupaca energijom, zatim javne usluge i druge djelatnosti u energetici od interesa za Crnu Goru, način organizovanja upravljanja i funkcionisanja tržišta električne energije i gasa, način uslovi i podsticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, energetska efikasnost u sektoru proizvodnje, prenosa i distribucije energije i druga pitanja od značaja za energetiku – rekao je Čanović.
Takođe je predviđeno da Vlada donosi mjere za postizanje obaveznog udjela biogoriva u saobraćaju. Čanović je kazao da od 2015. godine neće biti javnog snabdijevača energijom za domaćinstva, već samo za ugrožene osobe, dok će za ostale važiti tržišni princip.
S tim u vezi, mr Marko Senčar, konsultant u izradi Nacrta zakona o energetici i vođa stručnog tima obrađivača važećeg zakona, istakao je da se njime omogućava ulazak na crnogorsko tržište novih snabdijevača energijom. Postupna promjena cijena energije će se obezbijediti uz značajnu ulogu regulatorne agencije koja će trajati dok se ne stvore uslovi slobodne konkurencije. Senčar je napomenuo da je za EU najbitnije da unutar energetskog tržišta sve institucije rade dobro, stručno i nezavisno.
Vlasnik kompanije Zetagradnja Blagota Radović je istakao da novi zakon, poput važećeg, ne propisuje obavezu Elektroprivrede Crne Gore da u određenom roku isplati investitorima naknadu za prenos svojine nad energetskom infrastrukturom izgrađenom u okviru njihovih investicija.
- Ovo sve pri činjenici da Elektroprivreda tu istu infrastrukturu odmah nakon izgradnje i bez zaključenog ugovora sa investitorom stavlja u funkciju i sa iste ubira prihod putem fakturisanja utrošene električne energije krajnjim kupcima. Ovakva pravna situacija je u Zakonu o obligacionim odnosima definisana kao neosnovano bogaćenje na tuđi račun, koje za sobom izvjesno povlači sudske sporove, nepotrebne troškove postupka i prije svega pravnu nesigurnost investitora, što pretpostavljamo nije cilj predlagača ovog zakona – rekao je Radović.
On je naveo da će predstavnici sektora dostaviti primjedbe i sugestije na Nacrt zakona i izrazio nadu da će njegov tekst biti unaprijeđen čime će se omogućiti, kako je kazao, jednak položaj svih učesnika u postupcima preuzimanja izgrađene infrastrukture, te ostvarivanje svih pripadajućih prava i obaveza kako to Ustav Crne Gore garantuje.

Direktor Elektrodistribucije Podgorica Jagoš Pupović, je u svom izlaganju o obavezi izgradnje objekata energetske infrastrukture, kazao  da je suštinski problem u tome što operatori distributivnog sistema ne mogu proceduralno da isprate potrebe investitora za tim objektima.
- U roku od dvije godine imali smo preko 200 zahtjeva za izgradnju trafo-stanica. Tačno je da mi unaprijed dobijamo detaljne urbanističke planove, ali u njima nije iskazana dinamika izgradnje zgrada. Takođe, upitno je u kojoj mjeri mi možemo ispratiti trend mijenjanja DUP-ova – rekao je Pupović.
Rukovodilac Sektora za pravne, finansijske i opšte poslove Privredne komore Crne Gore Aleksandar Mitrović rekao je da je neophodno da se svaki zakon, prilikom pripreme za usvajanje analizira i uskladi sa interesima privrede, jer u suprotnom neće biti primjenljivi.
Takođe je istakao zahtjeve privrednika da treba izbjeći preuranjene i nepotpuno sagledane regulatorne promjene uslova poslovanja koje su prethodnom periodu dovele do negativnih efekata po ekonomiju.
Mitrović je istakao značaj preiznog formulisanja i razrade člana 162 Nacrta zakona o energetici, u smislu poštovanja ustavne obaveze na pravično obeštećenje privrednih subjekata čija se imovina namjerava preuzeti od strane operatora sistema snadbijevanja, na osnovu ovog Zakona koji se priprema.
- Privredna komora će objediniti sve primjedbe privrednika na Nacrt zakona o energetici i proslijediti ih obrađivaču – rekao je Mitrović. Nacrt zakona o energetici je na javnoj raspravi do 15. septembra 2014.