You are here

Akreditacija i Direktive novog pristupa

01/03/2013

Uspostavljanje jedinstvenog pravnog okvira, određenim zakonskim i podzakonskim rješenjima, koji će obezbijediti usklađenost sistema akreditacije i ocjenjivanja usaglašenosti u prvom redu sa evropskim sistemom od izuzetne je važnosti, ocijenjeno je na okruglom stolu „Akreditacija, Direktive novog pristupa, ovlašćenja“, organizovanom 1. marta 2013. godine u Privrenoj komori Crne Gore.

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković kazao je da se kroz akreditaciju uspostavlja odnos povjerenja na tržištu, zahvaljujući tome što se korišćenjem usluga kompetentnih i tehnički osposobljenih laboratorija, kontrolnih i sertifikacionih tijela, obezbjeđuje povjerenje u obavljena ispitivanja, kontrolisanja i sertifikaciju. Dokazivanje usaglašenosti proizvoda, procesa i usluga sa zahtjevima propisa i standarda, dodaje on, jedna je od glavnih pretpostavki za ostvarivanje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu.
- Sve veći broj organizacija u našoj zemlji prepoznaje značaj akreditacije u dostizanju visokog nivoa konkurentnosti na tržištu, povećanju kvaliteta i bezbjednosti proizvoda, olakšavajući kretanje roba i usluga između država. Značaj akreditacije je višestruk, prije svega za potrošače, kroz zaštitu njihovog zdravlja, bezbjednosti i zaštitu životne sredine, a za privredu, jer se konkurentnost podiže na jedan potpuno viši nivo. Može se reći da je krajnji cilj akreditacije, da kroz utvrđivanje kompetentnosti tijela za ocjenjivanje usaglašenosti, krajnjim korisnicima omogući izbor kvalitetnih proizvoda i usluga koji će u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe – rekao je Mijušković.
Prema njegovom mišljenju, mora se kontinuirano i intenzivno raditi na daljem podizanju svijesti kako institucija, tako i privrede i građana da akreditaciju shvate kao jedan od instrumenata unapređenja života i poslovanja. Prioritet iz ugla poslovne zajednice predsjednik vidi u čalnstvu Akreditacionog tijela Crne Gore u međunarodnim organizacijama za akreditaciju, što podrazumijeva međusobno priznavanje sertifikata u prometu roba na međunarodnom tržištu. To znači da proizvodi i usluge koji se proizvode i isporučuju na tržište ne moraju više da budu ispitivani, kontrolisani i sertifikovani u svakoj zemlji gdje se prodaju.
- Time se smanjuju troškovi sertifikacije, skraćuje vrijeme isporuke i otklanja faktor netransparentnosti testiranja naših proizvoda. Često se smatra da sporazumi koje nacionalna tijela za akreditaciju potpisuju sa međunarodnim organizacijama za industrijske izvoznike s jedne strane mogu da se uporede sa viznom liberalizacijom, jer to je potvrda da je sistem akreditacije ustanovljen u zemlji ekvivalentan sa sistemima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU i šire. To je veoma važno i za potrošače, jer se na taj način dobija veća sigurnost u kvalitet i bezbjednost proizvoda i usluga koje posjeduju sertifikat domaćih akreditovanih laboratorija, a što sve na kraju doprinosi ukupnom privrednom razvoju. – rekao je Mijušković.
Privredna komora Crne Gore, koja je u značajnom kapacitetu uključena u proces pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, nastoji da na najbolji mogući način crnogorskoj privredi predstavi sve mogućnosti i obaveze koje se postavljaju pred nju, kako na putu integracija, tako i nakon ulaska u ovu zajednicu.
- Na bazi toga, a i brojnih drugih aktivnosti poznata nam je činjenica da su doneseni mnogi zakoni, koji su manje ili više usaglašeni sa Direktivama novog pristupa. Ipak, mnogi od tih propisa ne mogu biti implementirani na način koji je predviđen iz razloga što u velikom broju slučajeva podzakonska akta nijesu pratila njihovo donošenje. Za pojedine od tih zakona nije donesen ni jedan podzakonski akt.
Dodao je da neke oblasti uređene zakonima kojima se zahtijeva da usluge ocjenjivanja usaglašenosti vrše akreditaciona tijela u skladu sa tehničkim propisom ili drugom tehničkom specifikacijom, dok je u nekim oblastima ovo ocjenjivanje zasnovano na principu dobrovoljne primjene, što je protivno pozitivnom pravu Evropske unije. Podsjetio je na obaveze iz Uredbe EU 765/2008 Evropskog parlamenta i Savjeta, koja se podnosi na akreditaciju i nadzor nad tržištem. Njene odredbe impliciraju na izuzetnu važnost da se određenim zakonskim i podzakonskim rješenjima uspostavi jedinstven pravni okvir koji će obezbijediti usklađenost sistema akreditacije i ocjenjivanja usaglašenosti, u prvom redu sa evropskim sistemom.
Privredna komora Crne Gore, prema riječima Mijuškovića, svjesna je da izgradnja tržišne privrede i zadovoljenje tehničkih propisa Evropske unije, koji važe za sve učesnike na uređenom unutrašnjem tržištu EU, sa veoma jakom konkurencijom predstavlja najveći izazov za svaku novu članicu. Bitan uslov za uspjeh je izgradnja nacionalne infrastrukture kvaliteta koju, smatra, mora da obezbijedi država. Najveći posao očekuje privredna društva koja moraju da primijene zahtjeve tržišta EU na svojim proizvodima – uz odgovarajuće dokaze o sprovedenim ocjenjivanjima usaglašenosti. Izazov u budućnosti ostaje dalja harmonizacija tehničke regulative, kao i dalji razvoj infrastrukture kvaliteta u cilju podizanja kapaciteta nacionalne ekonomije.
- Propusti i inertnost u procesu razvoja infrastrukture kvaliteta predstavljaju limitirajući faktor privrednog razvoja – rekao je Mijušković.
Novi pristup
Novi pristup, uveden prije 28 godina, pokazao se kao izuzetno efikasan instrument za obezbijeđivanje slobodnog kretanja roba na unutrašnjem tržištu Evropske unije, kazao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasador Mitja Drobnič. Najveća prednost Novog pristupa je sprječavanje tehničkih barijera za trgovinu unutar EU. Novi pristup se, prema riječima Drobniča, ograničava na usaglašavanje zakonodavstva sa osnovnim zahtjevima: zdravlje i bezbjednost, odnosno da se proizvod može koristiti bez neposredne opasnost po ćivot i zdravlje ljudi, te zaštita životne sredine i javni interes, to jest da li je upotreba nekih proizvoda bezbjedna za našu sredinu.
- Ukoliko je proizvod koji se nalazi na tržištu jedne zemlje usklađen sa osnovnim zahtjevima onda može da se slobodno kreće širom EU, bez potrebe da prolazi kroz brojne nacionalne procjene i čekanje na dozvole u drugim zemljama članicama – objasnio je Drobnič.
Kako bi se pomoglo usaglašavanje sa Novim pristupom i osnovnim zahtjevima, prema riječima ambasadora, proizvođačima je ponuđen mehanizam podrške u vidu harmonizovanih standarda koje je propisala Evropska komisija, razvila evropska tijela za standardizaciju i bave se ključnim zahtjevima prethodno normiranim specifičnim direktivama Novog pristupa.
-Upotreba harmonizovanog standarda podrazumijeva pretpostavku usaglašenosti. Pretpostavlja se da je proizvođač, koristeći harmonizovani standard u dizajnu i/ili proizvodnji, uskladio proizvod sa osnovnim zahtjevima direktive. Proizvođač je odgovoran za plasiranje proizvoda na tržište. On je taj koji mora da razumije kako se osnovni zahtjevi odnose na njegove proizvode, i da identifikuje sve relevantne i za proizvod prikladne standarde. Kada to učini, odlučuje koji će standard koristiti za dokazivanje usklađenosti proizvoda sa osnovnim zahtjevima i kako će to postići. Nakon toga slijedi procjena o usaglašenosti, postupak koji je proizvođač dužan da isprati kako bi njegovi proizvodni mogli dobiti oznaku CE i time bili plasirani na tržište EU – objasnio je Drobnič.
Naglasio je da je oznaka CE, koju dodaje proizvođač, evropski pasoš proizvoda, te da je njegovo plasiranje na tržište EU bez tog znaka krivično djelo.
Drobnič je ocijenio da je u Crnoj Gori donošenjem novog Zakona o tehničkim zahtjevima proizvoda i ocjenjivanju usaglašenosti, te podzakonskih akata krajem 2012. godine ostvaren napredak na ovom polju. Četiri direktive Novog pristupa prenijete su u crnogorsko zakonodavstvo, međutim, naglašava on, 14 drugih direktiva je blokirano u Sekretarijatu za zakonodavstvo. Kako bi se pomoglo uključivanje drugih pet direktiva Novog pristupa u crnogorsko zakonodavstvo, u martu počinje novi IPA projekat, najavljuje šef Delegacije EU.
- Ova situacija nije baš ohrabrujuća. Proces je spor i nema prave pokretačke snage, a njegove vrijednosti teško vide i poslovni ljudi i država. Međutim, čak i ako vam to zvuči komplikovano, iskustva EU su jasno pokazala da što ste više uključeni stvari vam postaju jasnije. Što prije počnete da se pripremate bićete uspješniji jednom kada uđete na unutrašnje tržište EU. Stoga, preporučujem – usaglasite zakonodavstvo u ovoj oblasti sa evropskim što je prije moguće. Tako ćete imati vremena da pripremite crnogorske proizvođače da nastupe na tržištu EU i brže i bolje – zaključio je Mitja Drobnič.
Akreditaciono tijelo
Direktor Akreditacionog tijela Crne Gore Ranko Nikolić naveo je da se šest godina nakon osnivanja te institucije može govoriti o utemeljenom novom sistemu akreditacije, koji je usklađen sa međunarodnim standardima i praksom.

On je saopštio da ovlašćena tijela, odnosno laboratorije, kontrolna i sertifikovana tijela, obavljaju zadatke vezane za procedure ocjene usaglašenosti koje se odnose na primjenljive direktive Novog pristupa kada se zahtijeva angažovanje treće strane.

- Svi smo na zajedničkom zadatku jačanja infrastrukture kvaliteta u našoj državi, s jedne strane kroz intenzivniji rad reosrnih ministarstava na donošenju tehničkih propisa za proizvode, harmonizovanih standarda, sektorskih zakona i podzakonskih propisa u kojima će akreditacija  biti prepoznata kao preduslov za ovlašćivanje i s druge strane kroz jačanje sistema akreditacije, nove aplikacije za akreditaciju i proširivanje obima postojećih akreditovanih organizacija prema transponovanim tehničkim regulativama - zaključio je Nikolić.
Diskusija
U diskusiji koja je uslijedila Rada Marković iz Uprave za inspekcijske poslove ocijenila je da ključni zadatak pred Crnom Gorom primjena zakona usklađenih sa standardima EU. Nada Đurđić iz Tržišne inspekcije smatra da je potrebno podići svijest privrednika da na tržište moraju plasirati bezbjedan proizvod. Predraga Boljevića iz Centra za zaštitu potrošača interesovalo je u kojoj mjeri je zakonska regulativa vezana za akreditaciju povezana sa krivičnim zakonom, jer smatra da će bolje biti implementirana ako uključuje i sankcije za neprimjenjivanje. On se založio za izmjenu Zakona o javnim nabavkama u dijelu koji se odnosi na reagense za laboratorije u kojima se ispituje ispravnost proizvoda, da bi se obezbijedilo da kvalitet bude opredjeljujuća stavka, a ne cijena. Predstavnica Delegacije EU Donka Prodanova odgovorila je da je Zakon o javnim nabavkama 95 odsto usaglašen sa EU zakonodavstvom, te da on već omogućava da se akcenat prilikom nabavke stavi na kvalitet proizvoda a u manjoj mjeri na cijenu.

Izdvajamo