You are here

Infrastruktura u funkciji privrednog razvoja

05/03/2013

Moderna, razvijena infrastruktura pretpostavka je integracije u evropske i svjetske prostore. Loša saobraćajna infrastruktura predstavlja jednu od najvećih prepreka ekonomskog razvoja Crne Gore i direktno utiče na konkurentnost privrede, ocijenjeno je na okruglom stolu „Infrastruktura u funkciji privrednog razvoja“, koji je 5. marta 2013. godine organizovala Privredna komora Crne Gore uz podršku UN sistema u našoj zemlji.

Okrugli sto je dio nacionalnih konsultacija na temu postmilenijumskih razvojnih ciljeva čije će rezultate Sistem UN u Crnoj Gori uputiti generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Kancelarija UN u Crnoj Gori prepoznala je Privrednu komoru kao važnog aktera dijela konsultacija koje se odnose na infrastrukturu, kao i mjesto za prezentovanje do sada realizovanih aktivnosti na ovom polju.

Unaprijediti saobraćajnu mrežu

Nedovoljan fizički pristup tržištima smanjuje prilike za razvoj za najmanje trećinu, tako da poseban značaj dobija razvoj infrastrukture u oblasti energetike, saobraćaja i telekomunikacija. Pristup infrastrukturi je i glavni sadržaj reformi koje moramo sprovesti, kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.
Smatra da će, ukoliko se ne uloži više u poboljšanje saobraćajne mreže, interesovanje stranih investitora u značajnom stepenu opadati i biti limitirajući faktori i za razvoj turizma u Crnoj Gori.
- U prioritete svakako moramo uvrstiti kako projekte drumske, tako i željezničke infrastrukture. Željezničku mrežu je potrebno razvijati kako unutar Crne Gore, tako i njenu povezanost sa svim zemljama u regionu. Na taj način bi se postojeći poslovni sistemi željeznice i Luke Bar stavili u punu operativnost, čime bi se značajno snizili transportni troškovi mnogih proizvođača, što bi uslovilo i povoljniju cijenu proizvoda – rekao je Mijušković.
Budući da je Crna Gora definisala turizam kao jedan od razvojnih prioriteta, on smatra da vazdušni saobraćaj, odnosno izgradnja infrastrukturnih kapaciteta koji ga prate, moraju biti visoko na listi nacionalnih prioriteta.
- Turizam je visoko zavistan od razvijene saobraćajne infrastrukture, i ne možemo očekivati rast broja turističkih posjeta ukoliko nam zemlja nije odlično saobraćajno povezana, tj. dostupna destinacija – smatra Mijušković.
Utisak predsjednika Komore je da se nedovoljno radi na izgradnji prateće infrastrukture za proizvodne energetske pogone iz obnovljivih/novih izvora. Na to dosta utiče takođe nedovoljno dobra saobraćajna mreža, kao i ne baš zadovoljavajući stepen uređenosti komunalne infrastrukture i vodosnadbijevanja.
Podsjetio je da su infrastruktura koja doprinosi očuvanju životne sredine, te zelena i na klimatske promjene otporna infrastruktura među 10 prioritetnih oblasti za investiranje u zelenu ekonomiju u narednih 10 godina, definisanih na Samitu UN o održivom razvoju Rio +20. Zato, dodaje, treba imati na umu da je unaprijeđena komunalna infrastruktura, koja podrazumijeva upravljanje otpadom na visokom nivou, osnov i za otvaranje zelenih novih radnih mjesta u svim sektorima.
Razvoj infrastrukturnih sistema, dodaje, podrazumijeva saradnju sa partnerima iz regiona.
On smatra da je potrebno posvetiti pažnju problemu stepena iskorišćenja postojeće infrastrukture, koji ukazuje na problem u upravljanju njome. Neki djelovi infrastrukture, ocjenjuje, nijesu funkcionalni, u nekim nema upravljanja potrošnjom i korišćenja, što ukazuje na veliki disbalans.
Razvoj infrastrukture se može tretirati kao jedna od temeljnih poluga razvoja sela i poljoprivrede, te unošenja urbanog načina života u ruralna područja.
- Naša generacija odgovorna je da osigura solidne temelje razvoja, vodeći računa i o ravnomjernom regionalnom razvoju i ostavi generacijama koje dolaze daleko veće mogućnosti nego što smo ih mi naslijedili. Ako želimo ostvariti načelo da smo uz vlastiti boljitak i drugima potrebni i korisni (što će govoriti o tome koliko vrijedimo) znajmo da to ne možemo postići bez razvijenog infrastrukturnog sistema – bez saobraćajnog uključivanja u zajednički život – zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Globalna kampanja

Crna Gora je jedna od 75 zemalja koje su Ujedinjene nacije odabrale za sprovođenje nacionalnih konsultacija o razvojnim prioritetima nakon 2015. godine, u okviru kampanje „Svijet kakav želimo 2015.“, kazao je stalni koordinator Sistema UN u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski. Cilj globalne kampanje je uključivanje građana iz cijelog svijeta u stvaranje razvojnog plana koji će se nadovezati na aktuelne Milenijumske razvojne ciljeve. Prikupljanjem mišljenja građana Crne Gore biće iskristalisana kolektivna vizija o održivoj budućnosti.
- U tom procesu veoma je važan glas privrednika u Crnoj Gori, odnosno njihova vizija razvoja nakon 2015. godine. Uključivanjem u nacionalne konsultacije trasiramo nacionalni, ali i globalni put i velika je privilegija ove generacije što ima šansu da direktno učestvuje u tom procesu. Nacionalne postmilenijumske konsultacije omogućile su da, prvi put u istoriji, u kreiranju razvojne politike, osim vlada, učestvuju i građani – rekao je Vrbenski, ocjenjujući da diskusija o značaju infrastrukture za razvoj privrede doprinosi boljem investiranju u budući razvoj.
Rezultati istraživanja javnog mnjenja urađenog tokom januara 2013. godine na više od 2.000 ispitanika, koje je na okruglom stolu saopštio predstavnik UNDP Crna Gora Tomica Paović, pokazuju da građani smatraju potrebnom izgradnju novih fabrika, puteva, aerodroma, te da se žale na nedostatak osnovne infrastrukture.

Diskusija

Privrednici su, tokom diskusije koja je uslijedila, naglasili značaj unapređenja postojećih lučkih kapaciteta, neophodnost ulaganja u drumske i željezničke saobraćajnice, vodosnabdijevanje, tretman otpadnih voda i odgovornije odlaganje čvrstog otpada. Jačanje privatno-javnog partnerstva i osnaživanje start-up biznisa mogući su dobri modeli za unapređenje infrastrukture.
- Među postmilenijumskim ciljevima treba da bude razvoj lučke infrastrukture, značajnog razvojnog resursa koji treba upodobiti modernim trendovima. U Luci Bar evidentna je potreba izgradnje nove infrastrukture za vezivanje kruzera, da bi na taj način Bar postao destinacija ovih brodova – kazao je direktor Lučke uprave Crne Gore Mladen Lučić.
Za Luku Bar, po mišljenju direktora Sektora za razvoj i tehniku Dede Đelovića, veze su presudne u ostvarenju uloge čvorišta u međunarodnoj razmjeni roba.
- Razvoj infrastukture je preduslov iskorišćenja postojećih i razvoja budućih kapaciteta Luke Bar – kazao je Đelović.
Predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Rešad Nuhodžić smatra da je potreban veći razvoj i u ovoj oblasti.
- Ipak, ni ovakva infrastruktura se ne koristi koliko bi mogla. Prošlu godinu završili smo sa sedam puta manje obima prevoza nego 1990. godine - dodao je Nuhodžić.
Predrag Jelušić iz HTP Primorje je kazao da je teško baviti se turizmom kad postoji limitirana infrastruktura.
- Crna Gora se doživljava kao klasična avio destinacija, što nije tačno, jer ona nije ostrvo. Najveći prioritet je putna infrastruktura, jer gost koji koristi svoj auto najviše i potroši. - smatra Jelušić.
On je ukazao i na potrebu postojanja kvalitetne saobraćajnice kojom bi se spojio jug i sjever, obilaznica i parkirališta u turističkim mjestima. Rješenja nekih problema, smatra on, iziskuju velika ulaganja, a neka dobru volju. Takođe je naglasio ulogu izgradnje i adaptacije skijališta kao infrastrukturnih objekata od značaja za razvoj zimskog turizma.
Predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda Dragan Lajović smatra da bi trebalo više govoriti o preduzetničkoj infrastrukturi koja sa malo novca može dati mnogo efekata.
- Na prostoru Crne Gore mora biti najmanje tri tehnopolisa i 15 preduzetničkih inkubatora – kazao je Lajović navodeći primjer planiranog tehnopolisa u Nikšiću.
On je dodao da je potrebno valorizovati resurse Skadarskog jezera, a da prioritete za postmilenijumske ciljeve valja odrediti po godinama.
Branko Pejović iz preduzeća Zrnožit Cetinje založio se za iskorišćavanje infrastrukture zatvorenih fabrika kako bi se podstakla proizvodnja, te za izgradnju cjevovoda koji bi doveli vodu u bezvodna područja, što bi, po njegovom mišljenju doprinijelo povratku dijela stanovnika koji se odatle iselio u periodu industrijalizacije. On smatra potrebnim ulaganje u infrastrukturu gradova.
- Potrebno je modernizovati postojeće saobraćajnice po uzoru na put Risan – Žabljak, a lokalnu komunalnu infrastrukturu dovesti na nivo da se može povezati na glavne pravce – rekao je Pejović.
Na kraju okruglog stola, rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Nina Drakić kazala je da će Stručna služba Privredne komore Crne Gore sublimirati zaključke okruglog stola i uputiti ih predstavnicima Sistema UN u Crnoj Gori.

Izdvajamo