You are here

Iskorjenjivanje korupcije u poslovnoj zajednici

27/11/2012

Korupcija u privatnom sektoru sputava privredni rast, narušava tržišnu konkurentnost i nosi ozbiljne rizike u pogledu zakonitosti i ugleda.

Iskorjenjivanje korupcije treba da bude najviši prioritet u poslovnoj zajednici, rečeno je na na okruglom stolu „Uticaj Etičkog kodeksa na smanjenje korupcije u privatnom sektoru“, koji su 27. novembra 2012. godine organizovali Privredna komora Crne Gore i Uprava za antikorupcijsku inicijativu.
Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković je rekao da se Crna Gora nalazi na 66. mjestu u svijetu po percepciji korupcije u javnom sektoru, sa indeksom četiri, što je „zabrinjavajuće imajući u vidu da se smatra da indeksi ispod pet ugrožavaju privredu i društvo u cjelini“.

Jačanje poslovne etike
Mijušković smatra da saradnja države i Komore treba da bude usmjerena na jačanje poslovne etike.
- Time će se dodatno naglasiti važnost saradnje poslovnih subjekata u sprovođenju ekonomske politike i donošenju kvalitetnijeg zakonodavstva kojim će poslovni subjekti biti zadovoljni, a čime će se direktno djelovati na smanjivanje interesa privatnog sektora za korupciju – kazao je Mijušković.
Govorio je i o posvećenosti komora i komorskih asocijacija u borbi protiv korupcije, te podsjetio da je Privredna komora Crne Gore usvojila Kodeks poslovne etike u aprilu 2011. Članice Komore prihvatile obavezu djelovanja u skladu sa načelima odgovornosti, istinitosti, transparentnosti, kvaliteta i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju kao i zaposlenima.
- Kodeks poslovne etike je izraz principa i temeljnih vrijednosti Privredne komore Crne Gore. Njime se osiguravaju smjernice za djelovanje poslovnih subjekata u praksi i u ponašanju. Poslovni subjekti dužni su da poštuju principe i odredbe zapisane u Kodeksu, tj. moraju biti uzor drugima u dokazivanju da je poštovanje Etičkog kodeksa osnova svakodnevnog rada, a da je poslovni uspjeh usko povezan sa poštovanjem principa sadržanih u njemu – smatra predsjednik Komore i dodaje da se poštovanjem  Kodeksa štite interesi poslovnih subjekata i zaposlenih, a unapređuje konkurentnost privrednih društava.
Predsjednik je govorio i o Sudu časti koji djeluje u Komori u cilju zaštite dobrih poslovnih običaja.
 - Budući da je pitanje korupcije i etičko poslovanje poslovnih subjekata u Crnoj Gori aktuelna tema, Privredna komora Crne Gore može biti pouzdan partner Upravi za antikorupcijsku inicijativu u zajedničkom djelovanju u borbi protiv korupcije - zaključio je Mijušković.
Uprava za antikorupcijsku iniciajtivu organizovala je brojne aktivnosti, u saradnji sa državnim organima i nevladinim organizacijama, sa ciljem jačanja svijesti državnih službenika o značaju borbe protiv korupcije, ali i podsticanja efikasnijeg učešća građana i institucija u suprostavljanju toj pojavi.
Direktorica Uprave dr Vesna Ratković je konstatovala da je iako je pod pažnjom javnosti uglavnom javni sektor, jednako bitna prevencija u suzbijanju korupcije u privatnom. Poboljšanje antikorupcijskog ambijenta je jedan od prioriteta, a stim u vezi je izuzetno važno dosljedno sprovođenje zakona i efikasna primjena etičkih kodeksa, u svim oblastima, u državnom kao i u prvatnom sektoru.
- Efikasno obavljanje posla u skladu sa etičkim standardima doprinosi većem integritetu i jačanju saradnje javnog i privatnog sektora, ali i smanjenju mogućnosti za pojavu zloupotreba, pa i korupcije, što sve treba da doprinese ukupnom društveno-ekonomskom napretku Crne Gore - zaključila je Ratković.
Ona je kazala da Crna Gora već deceniju gradi antikorupcijski okvir, koji čine krivični zakonik te zakoni o državnim službenicima, sprečavanju sukoba interesa i pranja novca, te o javnim nabavkama.
Naglasila je i značaj planova integriteta – savremene preventivne metode za uspostavljanje legalnog i etičkog kvaliteta rada vladinih i drugih institucija.
- Planovi integriteta su od 1. januara 2013. godine obaveza za državne organe, a smjernice za njihovo donošenje biće objavljene uskoro – najavila je Ratković.
Problemom korupcije teško se baviti ukoliko se ne odgovori na pitanje šta su njeni izvori u društvima u tranziciji, a za koju javnost smatra da je veoma rasprostranjena, ocijenio je dekan Ekonomskog fakulteta dr Dragan Lajović.
On je konstatovao da je konkretan napredak na polju borbe protiv korupcije veoma važan za napredovanje na putu ka evropskim integracijama. Posljednjih godina EU je značajno proširila antikorupcijske standarde, postavljajući pitanje borbe protiv korupcije u središte pažnje, kao jedno od pitanja koje je od krucijalnog značaja za evro-integracione procese. U tom smislu od suštinske važnosti za unapređenje transparentnosti rada je i odgovornost javnih institucija, zatim unapređenje i zaštita građanskih i političkih prava kao i adekvatno obezbjeđivanje pristupa informacijama.
Lajović smatra da sistemski pristup borbi protiv korupcije treba da se sprovodi u više pravaca, pominjući, prije svega, legislativni nivo tj. neophodnost sprovođenja zakona, ali i institucionalni plan koji pretpostavlja jačanje kapaciteta institucija u smislu nezavisnosti i apolitičnosti.
Po njegovom mišljenju obrazovanje predstavlja ključni faktor u prevenciji korupcije jer ni zakoni ni institucije neće spriječiti korupciju ukoliko građani ne zahtijevaju odgovornost od vlasti i institucija.
- Iz tog razloga obrazovanje mladih ljudi o etici i korupciji može pomoći u prekidanju kruga korupcije jer upravo obrazovani mladi ljudi predstavljaju buduće lidere kompanija koji će biti u mogućnosti da unesu promjene – rekao je Lajović.
On je postavio pitanje da li je etički prodavati robu sa isteklim rokom upotrebe, neuplaćivati porez i doprinose, osnovati novo preduzeće a da postojeće zbog nesolventnosti i nelikvidnosti nije likvidirano ili izbjegavanje izdavanja fiskalnih računa.
- Odgovor je ne, ali mali broj građana je koji će se odlučiti da konkretne primjere prijavi - ocijenio je Lajović.
Dekan Ekonomskog fakulteta smatra da se pojava raznih oblika korupcije i neetičko ponašanje prvenstveno objašnjavaju kao posljedice nedostatka demokratske reputacije, što je danas odlika država u razvoju. Poslovna etika je važan faktor u razvoju biznisa i element konkurentske prednosti na tržištu. Ipak, smatra Lajović, etičko ponašanje, bez sinergije sa ostalim faktorima neće donijeti uspjeh, ali bez etičkog ponašanja nema poslovnog uspjeha.
Danas je, kaže, teško zamisliti uspješno preduzeće koje u svom poslovanju nema etički kodeks.
- Etički kodeks, kao instrument savremenog ponašanja stejkholdera, nerijetko sa prepoznatljivim konfliktom ciljeva i interesa, ima smisla ako se permanentno primjenjuje u životu i biznisu. Zato nam svima nasušno trebaju edukacija i etička spoznaja pojava procesa i stvarnosti, posebno u kriznim vremenima kada biznis i etika ne pokazuju visok stepen korelacije – zaključio je Lajović.
Etički kodeksi
Profesorica sociologije Branka Tanasijević je ocijenila da sve uspješne organizacije posvećuju pažnju stvaranju dobrog poslovnog ambijenta, te da etički standardi preporučuju ponašanje na radnom mjestu ne ukidajući individualnost zaposlenih.
- Da bi se stvorio dobar poslovni ambijent i spriječile koruptivne radnje vrlo je bitno poštovati standarde etičkog kodeksa koji moraju da zažive i u praksi – smatra Tanasijević.
Ona je istakla značaj komunikacije u poslovnom ambijentu.
- Dobra komunikacija je osnov poslovne etike i značajan faktor blokiranja koruptivnih elemenata u poslovnom sektoru – kazala je Tanasijević.
Rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslove u Privrednoj komori Crne Gore Aleksandar Mitrović ocijenio je da se pozitivno i autonomno pravo moraju staviti u borbu protiv korupcije koja uništava privredu i društvenu zajednicu.
On je predstavio Kodeks poslovne etike Privredne komore Crne Gore.
- Cilj kodeksa poslovne etike je da doprinese obavljanju poslovnih aktivnosti u duhu dobrih poslovnih običaja i da se unaprijedi poslovni milje – rekao je Mitrović.
Sve članice Komore obavezne su da poštuju pravila kodeksa, a Sud časti je nadležan u slučaju njegovih povreda, objasnio je on.
Etički kodeks koji se primjenjuje u Upravi carina predstavio je predsjednik Etičkog odbora Radivoje Pejović.
- Svaki službenik Uprave carina dužan je da teži najvećim etičkim standardima. Etički odbor vodi računa o primjeni etičkog kodeksa. To je organ prevencije koji promocijom etičkog kodeksa djeluje na službenike – objasnio je Pejović.
Iskustvo preduzeća Siemens u primjeni Etičkog kodeksa  prenio je predstavnik te kompanije Marko Petrović.
Taj gigant iz oblasti elektrotehnike je, kako je kazao Petrović, učestvovao u jednom od najvećih skandala tokom 2006. i 2007. godine zbog korupcije, nakon čega bio prinuđen da plati kaznu od dvije milijarde eura. Od tada počinje nova era u poslovanju Siemensa koji danas donira ukupno 100 miliona eura za kolektivne akcije protiv korupcije širom svijeta, od čega je 60 miliona još nepotrošeno.
- Možda u nekoj budućoj saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i Upravom za antikorupcijsku inicijativu dođemo do nekih sredstava kojima bismo podržali kolektivne akcije u tom pravcu – kazao je Petrović.
Generalni sekretar Instituta sertifikovanih računovođa Igor Pavićević zatražio je podršku Privredne komore, Uprave za antikorupcijsku inicijativu i Siemensa da bi se promijenile odredbe Zakona o računovodstvu i reviziji, prema kojima, kako je rekao, svako može da potpiše finansijski izvještaj u jednoj organizaciji.
- Finansijske izvještaje trebalo bi da mogu potpisivati samo sertifikovane računovođe koje poštuju obavezni IFAK-ov etički kodeks – smatra Pavićević.
Predstavnik Siemensa mu je odgovorio da praksa te kompanije nije da utiče na vlade, pa ni u pravcu promjene legislative.