You are here

Nacrt Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030.

22/03/2016

Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, organizovali su 22. marta 2016. godine okrugli sto o Nacrtu Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine. Skup je organizovan u okviru javne rasprave o Nacrtu ovog dokumenta koja traje do 22. aprila 2016. 

U uvodnom obraćanju potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković je istakao da ovaj dokument sveobuhvatno i sistemski povezuje zaštitu životne sredine sa ekonomskim razvojem i socijalnim pitanjima.

- Najveća vrijednost Strategije je što zaštitu životne sredine integriše u razvojno odlučivanje. Usmjerena je na dugoročno djelovanje u ključnim područjima kao što su prirodni resursi, održiva proizvodnja i potrošnja, ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde, rast energetske efikasnosti, povezivanje prostora, obrazovanje i ljudski resursi, zaštita Jadranskog mora i priobalja, smatra potpredsjednik.

Nacionalna Strategija održivog razvoja pruža odgovore na ključna pitanja kako se približiti evropskoj i svjetskoj ekonomiji.

Po riječima potpredsjednika Zlokovića, uključivanje stručne javnosti i poslovnog sektora u promišljanje, sprovođenje i praćenje propisa i planova je izazov koji zahtijeva trud i vrijeme, ali donosi dobre rezultate i štedi novac. Među vodećim kompanijama u našoj zemlji primjetne su promjene koje pokazuju porast zanimanja i odgovornosti za okolinu, zajednicu i sveukupni razvoj, kaže potpredsjednik.

- Privredna komora konstantno radi na jačanju menadžerske svijesti u pogledu značaja usvajanja principa održivog poslovanja. Inicirala je i osnivanje Centra za čistiju proizvodnju u Crnoj Gori. Insistira i na promišljanju potreba za pojedinim deficitarnim zanimanjima u redovnoj komunikaciji sa poslovnim sektorom, te modifikovanju obrazovnih procesa u smjeru potreba tržišta, smatra potpredsjednik Zloković. 

Zloković je ukazao i na to da domaći pravni i finansijski okvir nedovoljno podstiče zalaganje poslovnog sektora za održivi razvoj. Očekuje se da će približavanje EU uticati na poželjne promjene i motivisati poslovne subjekte za usmjeravanje prema održivom razvoju.

- Posebne napore treba ulagati u razvoj onih ekonomskih grana koje su se s aspekta održivog razvoja dokazale kao najproduktivnije: organska poljoprivreda, održivi ekološki turizam i arhitektura, zelena gradnja i saobraćaj, obnovljivi izvori energije, zelene tehnologije u industrijskoj proizvodnji.

Novom Nacionalnom strategijom akcentovani su prioriteti u okviru integracija Crne Gore u EU, kako sa aspekta zaštite životne sredine tako i vođenja sektorskih politika, demokratije i vladavine prava, poručuje ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

Po njegovom mišljenju kvalitetno i sveobuhvatno sprovođenje Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. treba da omogući balans ekoloških, ekonomskih i socijalnih ciljeva razvoja Crne Gore, a za to je potreban dijalog i konsenzus o razvojnim prioritetima.

- Osnovni princip Nacionalne stretegije je da proizvodnja dobara i pružanje usluga ključnih za unapređenje ukupnog blagostanja svake generacije zahtijeva četiri osnovna neophodna resursa: ljudske, društvene, proizvodne i ekonomske. To su ključni nacionalni resursi koji moraju biti održivi, čuvajući "pravo na razvoj" svakoj narednoj generaciji, smatra ministar Gvozdenović.

Vlada Crne Gore je zaključila da apsolutno smanjenje upotrebe resursa za 20 odsto do 2020. godine predstavlja najbolji okvir za donošenje i kreiranje politika u kontekstu unapređenja produktivnosti i upravljanja resursima. Gvozdenović dodaje da Nacrt ovog dokumenta sadrži preporuke čiji je cilj smanjenje materijalne potrošnje i povećanje produktivnosti resursa u građevinarstvu, energetici, poljoprivredi, saobraćaju i turizmu.

Ministar je kazao da je strateški iskorak značajan za reformu sistema uređenja prostora napravljen u Prostornom planu posebne namjene obalnog područja.

- Neodrživi trendovi prostornog razvoja korigovani su tako što je umanjen dio građevinskog područja u površini obalnog za oko 6,8 odsto (sa sadašnjih 15,5 na 10 odsto), smanjeno je građevinsko područje za stanovanje odnosno rezidencijalni turizam, povećana iskorišćenost građevinskog područja na preko 50 odsto i dugo, naveo je on.

Ministar smatra da će strukturu BDP-a Crne Gore i dalje opredjeljivati pretežno usluge - do 75 odsto, uključujući građevinarstvo, zatim industrija sa 15 odsto, a poljoprivreda sa 10.

- Srednjoročne projekcije razvoja gravitiraju prosječnoj realnoj stopi rasta od četiri odsto godišnje. To znači da bi se crnogorski BDP mogao udvostručiti za 18 godina, nakon implementacije pomenute strategije. Mjere Nacionalne strategije posebno se odnose na poljoprivredu, industriju, energetiku, saobraćaj i turizam, smatra ministar.

Novom strategijom predloženo je da se iz budžeta Crne Gore finansira rast održivog razvoja od jedan odsto do 2020. godine, odnosno dva odsto do 2030, zaključio je on.

Prof dr Gordana Đurović, vodeći stručnjak na izradi Nacjonalne strategije, ocijenila je da su ljudski resursi ključni razvojni faktor i obrazložila strateške ciljeve i mjere koje se odnose na njihovo unapređenje. Pomenula je i društvene resurse, kao novi segment u analizi Strategije.

- Ekonomski resursi su za ovaj format sastanka su najinteresantniji. Naš BDP se realno oporavlja od 2007. godine, a sada se nalazimo u postupnom povratku na putanju rasta koji obećava da će se kroz realizaciju planiranih razvojnih projekata i održavanjem stope 3,5 do četiri odsto u srednjem roku kreirati i realno stvoriti prostor u budžetu za povećanje sredstava za održivi razvoj.

Kada su u pitanju ključna razvojna opredjeljenja Strategija je kompatibilna sa smjernicima razvoja Crne Gore koje su usvojene za period do 2018. Što se tiče zelene ekonomije, ambicije su bile vrlo visoke, smatra Đurović i dodjaje da je dokument vrlo obuhvatan i da nije lako odvojiti prirodni od ekonomskog kapitala.

- Kada govorimo o ekonomskog segmentu, bavimo se niskokarbonskim razvojem i energetikom, ali se bavimo i resursnom efikasnošću, upravljanjem otpadom, održivom valorizacijom i očuvanjem resursa mora, plavom ekonomijom i drugim, poručuje Đurović.

U raspravi su učestvovali i Mladen Bajković, ETG Grupa, Milan Marić, S&T Company, Milica Daković E3 Consulting i Eleonora Redžepagić preduzetnica iz Ulcinja.