You are here

Unapređenje inspekcijskog nadzora

25/02/2015

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, organizovala je 25. februara 2015. godine okrugli sto posvećen mogućnostima za unapređenje poslovanja i efikasnosti u sprovođenju inspekcijskog nadzora.

Tema skupa bila je primjena zakona kojima su regulisani inspekcijski nadzor, zaštita potrošača, bezbjednost hrane, te upravni postupak.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je da je u brojnim istraživanjima i analizama koje je ova asocijacija privrednika prepremalada bi doprinijela unapređenju poslovnog ambijenta i olakšanju poslovanja članica, iskazana potreba dosljedne primjene zakona.U cilju unapređenja poslovnog ambijenta potrebno je nastaviti suzbijanje nelegalnog rada i trgovine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen podjednako na sve učesnike, uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih prihoda. Preduzete mjere na suzbijanju  sive ekonomije daju rezultate, ali još puno prostora postoji za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina.

- Privredni subjekti ukazuju da se u praksi nedovoljno primjenjuju načela inspekcijskog nadzora koje propisuje Zakon, kao što su načela preventivnosti, srazmjernosti i istine. Takođe ukazuju na probleme sa kojima se susreću u poslovanju, a koji se odnose na nejasnoće, odnosno, nejednako tumačenje propisa i izricanje neprimjereno visokih kazni u pojedinim slučajevima – rekla je Filipović.

Navela je da privrednici smatraju da je pojedinačne propuste u svakodnevnom radu potrebno odvojiti od namjernog kršenja i ugrožavanja bezbjednosti hrane, kako ih inspekcija često kvalifikuje.Oni ukazuju i na nemogućnost da se u skladu sa načelima inspekcijskog nadzora utiče na to da u slučajevima formalnih propusta inspekcija makar prvim zapisnikom ukaže na propust i dozvoli određeni rok za korekciju, bez izricanja novčane kazne.

Filipović je istakla da postoji prostor za unapređenje relacija trgovac-inspektor u skladu sa načelima dobre poslovne prakse.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanovićkazao je da je opredjeljenje ove institucije da u otvorenom odnosu sa privrednicima doprinese rastu nivoa svijesti o potrebi poštovanja propisa, pravila, procedura i standarda, kao i razvijanja sistema upravljanja kvalitetom, sistema sigurnosti i zdravlja na radu.

- Jačanjem svijesti diskreditovaće se argumenti onih koji isključivo u ime profita, na crnogorsko tržište stavljaju nebezbjedne proizvode - kazao je Vuksanović.

On je dodao da su Zakonom o inspekcijskom nadzoru utvrđena načela inspekcijskog nadzora, među kojima i načelo preventivnosti, koje se ne može ekstenzivno tumačiti. To načelo se, kako smatra, mora posmatrati u kontekstu činjenice da li se radi o prekršaju zbog kojeg je neophodno preduzimanje neke od propisanih privremenih mjera, kao što je oduzimanje robe ili zabrana prometa ili obavljanja djelatnosti i oduzimanje imovinske koristi, ili je u pitanju prekršaj kojim se ugrožava javni i interes građana i preduzeća.

Vuksanović je naveo da je Uprava za inspekcijske poslove za primjenu načela preventivnosti, ali ne ukoliko će to biti faktor koji će se koristiti za razne manipulativne radnje.

On je saopštio da je Uprava u prošloj godini obavila preko 133 hiljade kontrola, od kojih se nešto više od 69 hiljada odnosi na unutrašnje tržište, u kojima je utvrđeno preko 11,7 hiljada nepravilnosti, kod koji se preventivno djelovalo u skoro 40 odsto slučajeva.

Glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić je kazala da Tržišna inspekcija veoma često primjenjuje načelo preventivnosti, što potvrđuje podatak da mjere ukazivanja čine 44 odsto ukupno izrečenih.

Inspektori se, prema njenim riječima, uglavnom opredjeljuju na izricanje minimalnih kazni, kako bi primorali privrednike da poslovanje usaglase sa propisima. 

- Pokušajte da na početku nadzora otklonite nepravilnosti koje inspektori utvrde, jer kako se dublje ide u postupak, mjere postaju sve represivnije - navela je Đurđić.

Glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković saopštila je da primjena načela preventivnosti treba da spriječi sve negativne posljedice do kojih bi moglo da dođe, ali Veterinarska inspekcija nije uspjela da minimalnim kaznama obezbijedi poštovanje pravila u pravcu zaštite zdravlja potrošača. Ona je navela primjer nepoštovanja propisa predviđenih za usitnjeno i oblikovano meso, za koje se često koriste aditivi, iako se svježe prodaje.

Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban kazala je da ova inspekcija rijetko primjenjuje preventivne mjere jer, kako je istakla, pokriva visokorizičnu oblast.

Zdravstveno-sanitarna inspekcija je prošle godine uzela 3,8 hiljada uzoraka, među kojima je 33 odsto bilo neispravno. Inspekcija je podnijela i dvije krivične prijave, jer je smatrala da je u tim slučajevima bilo ugroženo zdravlje ljudi.

Predstavnica preduzeća Stadion doo Snežana Terzić kazala je da klijenti te firme, prodavci upakovanih proizvoda na malo, često nijesu upoznati sa propisima, zbog čega se dešava da prilikom inspekcijske kontrole potpišu zapisnik koji, kako je kazala, ponekad bude nejasan ili ne daje dovoljno podataka za dalje aktivnosti u pogledu korigovanja nepravilnosti.

Predstavnik nikšićkog Neckoma Žarko Glušica, upozorio je da su propisane kazne prilikom inspekcijskog nadzora veoma visoke, pogotovo u postojećim uslovima poslovanja, zbog čega mogu biti presudne za opstanak brojnih preduzeća. Saopštio je da je privrednicima neophodna pomoć i podrška inspekcijskih organa, kako bi se našao mehanizam da se upoznaju sa novinama u zakonskim propisima prije nego što kazne budu izrečene.

Ivan Mijušković, Interprodukt Cetinje, govorio je o problemu sivog tržišta u proizvodnji tradicionalnih suhomesnatih proizvoda. Apelovao je da se nađe mehanizam da se nelegalni proizvođači uvedu u legalne tokove.

Rukovodilac Pravne službe Privredne komore Aleksandar Mitrović ukazao je na to da u Crnoj Gori još nije izrađen pravilnik o aditivima koji se mogu koristiti u namirnicama, te pitao da li to znači da je ova oblast uređena starim saveznim zakonom koji dozvoljava njihovu upotrebu u mljevenom mesu i kobasicama.

Predstavnik Inpeka Milko Beljkaš je ukazao na potrebu donošenja podzakonska akta kojima će se urediti oblast prerade brašna, te uspostavljanje registra proizvođača u pekarskoj industriji i dosljednu primjenu zakona na sve proizvođače.

Branko Pejović iz Zrnožita smatra da su visoki troškovi analiza robe koja se izvozi i da predstavljaju opterećenje za poslovanje. Ocijenio je da bi umjesto plaćanja mikrobioloških, te analiza kvaliteta i bezbjednosti prilikom svakog izvoza, trebalo uvažiti rezultate onih koje se po HACCP sistemu sprovode tromjesečno.

Prokopije Perić iz kompanije Rokšped ukazao je na opasnost po građane od duvanskih proizvoda sa sivog tržišta, jer oni nijesu prošli kontrolu kvaliteta i ne odgovaraju standardima. On je podržao aktivnosti inspekcija na suzbijanju sivog tržišta, i ocijenio da će njegovo smanjenje motivisati privrednike na uvođenje standarda.

Predstavnici Uprave, kroz odgovore na pitanja privrednika, kazali su da je njihov prioritet suzbijanje sive ekonomije. Tokom 2014. godine oduzeli su robu u vrijednosti od preko 51.000 eura koja nije imala dokaz o porijeklu, najviše duvanskih proizvoda. Istakli su da djeluju preventivno tamo gdje težina propusta to dozvoljava, odnosno u slučajevima gdje se nepravilnost može odmah otkloniti. Kategorizacija pekara biće urađena u narednom periodu. Do dana pristupanja EU svi pekarski objekti moraju biti kategorisani i od toga zavisi da li će moći da nastave poslovanje. Ocijenili su da nedostaje značajan broj podzakonskih akata vezanih za Zakon o bezbjednosti hrane, te da su pitanja poput upotrebe aditiva regulisana starim zakonodavstvom. Naglasili su da su Pravilnikom o aditivima iz nekadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore jasno propisane namirnice koje mogu da sadrže ostatke SO2. Radi se o mesu za hamburgere sa najmanje četiri odsto povrća, te o pojedinim vrstama kobasica. Predstavnici Uprave ističu da tu nije riječ o neupakovanim proizvodima od usitnjenog oblikovanog mesa koji se prodaju sveži i koji mogu da sadrže samo začine. Najavili su brzo donošenje novog pravilnika o kvalitetu proizvoda od mesa koji će decidno urediti pitanje aditiva. Analize kvaliteta su neophodne pri izvozu, rečeno je na skupu, da se pošiljke ne bi vraćale Crnoj Gori zbog, na primjer, previše soli u suhomesnatim proizvodima i sličnog.

Privredna komora i Uprava za inspekcijske poslove pokazale su spremnost da i ubuduće organizuju slične sastanke, kako bi se u dijalogu privrednika sa inspekcijama doprinijelo usklađivanju poslovanja sa propisima i spriječila nelojalna konkurencija koja ih ugrožava.