You are here

U vinu je šansa za biznis

08/08/2015

Crna Gora je zemlja grožđa i ima prirodne prednosti za proizvodnju vina koje nijesu dovoljno iskorišćene. Veliki problem malih proizvođača su usitnjeni vinogradarski posjedi, što znatno povećava cijenu proizvodnje. U julu 2007. je usvojen Zakon o vinu i tada smo imali samo jednog privatnog proizvođača vina, a sad ih imamo preko 50, što je značajan napredak. Sada Crnogorci radije piju inostrana vina, nedostaje ekonomski patriotizam. Smatram da Crna Gora može biti prepoznata po autohtonim sortama grožđa i vinima na probirljivom stranom tržištu, kaže za Glasnik Rade Rajković, predsjednik Udruženja vinara Crne Gore.

Glasnik: Predstavite Udruženje crnogorskih vinogradara i vinara. Koliko Vam ovakav oblik udruživanja pomaže u radu? Koliko se ljudi bavi proizvodnjom vina?

R. Rajković: Nacionalno udruženje vinogradara i vinara Crne Gore (NUVIV CG) je osnovano krajem 2007. godine., a od 2008. do danas je učlanjeno oko 500 vinogradara. Shodno Statutu, zastupamo interese crnogorskih vinogradara i vinara na nacionalnom i internacionalnom nivou.

Tokom prethodnih godina, naši članovi su učestvovali na puno radionica i predavanja sa temama od značaja za vinogradarstvo i vinarstvo.

Crna Gora je u julu 2007. usvojila zakon o vinu i tada smo imali samo jednog privatnog proizvođača vina, a sad ih imamo preko 50, što je značajan napredak. Imamo i nekoliko vinarija koje imaju savremenu opremu i proizvode značajne količine vina (Vučinić, Radević, Krgović, Milović, Brković, Rajković...). Tokom prethodnih godina, naši vinari su imali zapažen nastup na brojnim sajmovima i vinskim manifestacijama, kao što su: Beograd, Split, Novi Sad, Sarajevo, Mostar, Budva, Zagreb, Prag, na kojima su naši vinari osvojili veliki broj zlatnih i srebrnih medalja i promovisali vino kao crnogorski brend.

Glasnik: Crna Gora ima prirodne prednosti za proizvodnju vina. Da li ih koristimo i koliko?

R. Rajković: Crna Gora je zemlja grožđa i ima prirodne prednosti za proizvodnju vina koje nijesu dovoljno iskorišćene. Veliki problem malih proizvođača su usitnjeni vinogradarski posjedi, što znatno povećava cijenu proizvodnje.

Uz podršku MPRR je godinama vršena nabavka sadnog materijala autohtonih sorti (vranac, kratošija) i uvećani naši vinogradi za nekoliko hektara.

U saradnji sa GTZ-om, rađen je projekat Vinski putevi Crne Gore i urađena turističko-saobraćajna signalizacija za vinogradarska područja i regione Crne Gore.

Glasnik: Šta je najbitnije za proizvodnju dobrog vina?

R. Rajković: Najbitnije za proizvodnju dobrog vina je dobra sirovina, pa tek znanje proizvođača. Iza nas je 2014., jedna od najtežih vinskih godina i nadamo se da se neće  ponoviti.

Gajenje vinove loze, proizvodnja grožđa i pravljenje vina je nešto što je tradicija Crnogoraca, imamo naše autohtone sorte vranac i kratošiju od kojih se proizvodi crveno (crno) vino više vjekova. I danas se po obodima mnogih imanja u Crnoj Gori mogu naći izuzetno stari čokoti vinove loze.

Prije dvije godine, Institut iz Riohe u saradnji sa stručnjacima iz kompanije Plantaže, obilazili su vinogradarske krajeve u Crnoj Gori i uzimali uzorke starih čokota, tako da očekujem da ćemo uskoro biti u saznanju o starosti naših vinograda. Imamo puno proizvođača koji proizvode vino na tradicionalni način, a isto tako i mladih vinarija koje su uložile značajna sredstva u proizvodnju vina i koji u tome vide značajnu šansu za biznis.

Glasnik: Koliko ova zahtjevna djelatnost zahtijeva posvećenosti, ljubavi, rada...?

R. Rajković: Proizvodnja vina je vrlo zahtjevan i skup posao koji zahtijeva veliku posvećenost i veliki rad. Vino se proizvodi iz ljubavi i ne poznajem ni jednog vinara koji je prestao da se bavi vinarstvom i danas mnogi vinari žive za vino, a ne od vina.

Mali proizvođači proizvode izuzetno kvalitetna crvena vina dok u proizvodnji bijelih vina zaostajemo za zemljama regiona.

Produkcije privatnih vinarija su relativno male, a da bi imali značajne količine za izvoz, treba povećati proizvodnju, što, smatram da možemo postići samo udruženi.

Glasnik: Koliko su naša vina konkurentna vinima iz regiona i šire? Kolijko vina izvozimo i na kojim tržištima?

R. Rajković: Samo par vinarija izvozi manju količinu vina, a ostalo se prodaje u Crnoj Gori.

Obzirom da je Crna Gora turistička destinacija, smatram da puno vina možemo prodati kroz vinski turizam, što je takođe, na neki nači, izvoz.

Značajan broj vinara uređuje svoje objekte za vinski turizam i tu je šansa malih vinara da prodaju vino u svojoj vinariji, kako rade i zemlje u okruženju.

Imali smo prilike da vidimo da pojedine vinarije u Sloveniji, 30-40% svoje proizvodnje prodaju u vinariji.

Svakako da je zadnjih godina hiperprodukcija u proizvodnji vina ali ipak svako vino »ima svoje mjesto pod suncem«.

Glasnik: Koja vina Crnogorci radije piju - domaća ili strana?

R. Rajković: Naše tržište je prilično preplavljeno vinima iz cijelog svijeta, a Crnogorci vole da probaju i piju strana vina, a naša sa zadrškom, možda nam nedostaje malo ekonomskog patriotizma.

Glasnik: Prvo ste poljoprivredno udruženje koje je postalo član prestižne evropske asocijacije vinogradara i vinara?

R. Rajković: Prije dvije godine, bili smo gosti Međunarodne organizacije za vino i vinovu lozu OIV u Parizu, to je bila prilika da predstavimo crnogorska vina na tako značajnom mjestu. To je bila prilika da dobijemo poziv CEVI (evropsko udruženje nezavisnih vinogradara i vinara) i u novembru 2013. smo postali članovi, a ove godine u aprilu bili i domaćini Skupštine CEVI kod nas u Crnoj Gori.

Želim napomenuti da smo prvo poljoprivredno udruženje u Crnoj Gori koje je član neke evropske asocijacije.

Smatram da je ovo u perspektivi vrlo značajno jer ćemo posredstvom CEVI-a pratiti evropsku regulativu i moći da plasiramo naša vina na probirljivo EU tržište.

Glasnik: Koliko država Crna Gora stvara ambijent za veću i bolju proizvodnju vina?

R. Rajković: Poslednjih godina, vinogradari i vinari su mogli koristiti subvencije MPRR za nabavku sadnog materijala i vinogradarske opreme, opreme za vinarstvo i adaptiranje vinskih podruma konkurišući na jevne pozive, MIDAS projekte i trenutno aktueleni IPARD like.

U toku je izrada novog Zakona o vinu i izrada nove rejonizacije vinogradarskih područja u Crnoj Gori, što je bitno za zaštitu geografskog porijekla vina.

Koliko ćemo mi biti značajni u proizvodnji vina, zavisi od strategije i podrške države.

Glasnik: Koliko su naši vinari edukovani za ovu delikatnu proizvodnju i da li poštuju savremene standarne u proizvodnji vina?

R. Rajković: I sam pripadam porodici koja se generacijski bavi pravljenjem vina. Sa članovima naše porodice činimo puno na osavremenjavanju proizvodnje vina. Naša proizvodnja je spoj tradicije i savremene tehnolgije, a takvih je među članovima Udruženja najviše. Svakako će nam i članstvo u evropskoj asocijaciji vinogradara i vinara itekako koristiti u praćenju i primjeni savremenih standarda u ovoj delikatnoj proizvodnji što će nam pomoći da nađemo mjesto na novim tržištima i povećamo proizvodnju.

S tim u vezi, a s obzirom da smo mala zemlja možemo biti prepoznati po autohtonim sortama i vinima na probirljivom tržištu.