You are here

Gastro suveniri i žensko preduzetništvo

22/02/2017

Privredna komora Crne Gore, u okviru IPA projekta „Inovacija preduzetništva u turizmu kroz proizvodnju gastro suvenira zasnovanih na lokalnim inputima-GAS2GO“, u saradnji sa Univerzitetom Mediteran i preduzećem Frutiera realizuje aktivnosti koje doprinose razvoju ženskog preduzetništva. Cilj projekta je da se kompanije ojačaju inovativnim pristupom, i da sarađuju sa naučno-obrazovnim sektorom. 

Na sastanku „Gastro suveniri i žensko preduzetništvo”, održanom u EU Info centru 22. februara 2017. godine, govoreno je o tome kako se projekat sprovodi i o narednim aktivnostima. Skup je organizovan sa ciljem da doprinese razvoju tržišta gastro suvenira, proširenju i povezivanju postojećih biznisa, inovacija te jačanju konkurentnosti.

Nada Drobnjak, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore i članica Odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore ocijenila je da će realizacija ovog projekta doprinijeti da veći broj žena uđe u sfere preduzetništva.

Ona je potom govorila na temu "Politika rodne ravnopravnosti­-mogućnosti i perspektive".

Konstatovala je da je Crna Gora stvorila dobar pravni okvir, da je urađena i Strategija za razvoj ženskog preduzetništva, te da država vodi politiku jednakih mogućnosti.

- Međutim, mi još uvijek nijesmo stvorili ambijent u kome žene i muškarci imaju jednaka prava i mogućnosti. Nije to tako što želimo, već što još uvijek nijesmo dovoljno svjesni koliko je važno da i žene, jednako kao muškarci, daju doprinos razvoju društva, da iskoristimo njihove vrijednosti, znanje, potencijal i energiju - navodi ona.

Smatra da, nažalost, nijedna zemlja u svijetu nije potpuno raskrstila sa stereotipima, tradicijom koja ženu dominantno vuče u sferu privatnog, tako ni mi to nijesmo uradili. Za žensko preduzetništvo neophodni su razvijeni servisi, potom da muškarci shvate da moraju podjednako, biti aktivni u sferi privatnog, odnosno da jednako treba da vode brigu o porodici. Na taj način bi žene imale vrijeme za biznis - smatra Drobnjak.

Znamo u kom pravcu treba da idemo, dodaje ona, ali smo svjesni da još mnogo treba da radimo da bi se promijenio ambijent i da bi žene bile ravnopravne sa muškarcima u bisnisu. Neophodno je da 2020. godine, kako to očekuje EU, postignemo mjerljive, održive ciljeve i kažemo da su žene dale doprinos razvoju društva, da su ravnopravne sa muškarcima.

Broj žena u crnogorskom parlamentu sada je najveći u istoriji, imamo 19 poslanica ili 23,47 odsto. Međutim, ne možemo biti zadovoljni jer je potrebna zastupljenost žena od 30 odsto kako bi mogle da nametnu za njih važne teme.

Drobnjak je iznijela podatke iz istraživanja koje je pokazalo da su se žene u 19. vijeku borile za pravo glasa, u 20. za ravnopravnost sa muškarcima a da je 21. vijek period u kome se žene bore za svoju egzistenciju i vjerovatno je to razlog da je sve više žena koje same odlučuju da pokrenu svoj biznis.

Sandra Perić, Služba za projekte Privredne komore Crne Gore, predstavila je IPA projekat „Inovacija preduzetništva u turizmu kroz proizvodnju gastro suvenira zasnovanih na lokalnim inputima – GAS2GO”.

Perić je podsjetila da je misija Komore je da podstiče privredni razvoj svih članica pa time i ženskog preduzetništva. Ova poslovna asocijacija prepoznaje značaj rodne ravnopravnosti i to prvenstveno sa ekonomskog aspekta.

- S tim u vezi mi smo izabrali preduzeće Frutiera, koje vodi žena, i akter je ovog projekta koji traje od 1. septembra 2016. do 31. avgusta 2017. godine, a vrijednost mu je 27,760 eura, od čega 87.18% finansira EU iz IPA fondova - rekla je Perić.

Kazala da su svi ciljevi za četvoromjesečni period ispunjeni tj. da je Frutiera je dobila finansijsko-situacionu analizu, potom je izvršeno je istraživanje javnog mnijenja vezano za gastro suvenire: vrste, proizvodnju, kanale prodaje, promociju te urađene su pripreme za komunikacionu strategiju, vizuelni identitet i mali pilot projekat vezan za novo pakovanje proizvoda.

Aktivnosti koje predstoje odnose se na vizuelni identitet za Frutieru, pripremu marketing plana, posjetu Mediteranskom sajmu zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva u Dubrovniku, pripremu seminara “Osnove preduzetništva”, te izradu Komunikacione strategije.

- Neophodno je podstaći češću i tješnju saradnju između poslovnog i naučno- istraživačkog sektora, nastaviti sa identifikacijom novih gastro proizvoda koji bi se ponudili na tržištu, što bi moglo dovesti do proširenja i povezivanja postojećih biznisa i mogućeg zapošljavanja nove radne snage - zaključila je Perić.

Lidija Rmuš, Privredna komora Crne Gore, osvrnula se na projekat iz ugla preduzeća Frutiera. Oni proizvode visoko kvalitetne zdrave i tradicionalne proizvode,  prepoznatljive po izgledu, ukusu koji su zadobili povjerenje i lojalnost potrošača. Frutijera koristi u proizvodnji prirodne sirovine i primjenjuje tradicionalne recepture.

- Posebno je značajno što Frutiera učestvuje u promociji ne samo svojih proizvoda, već obogaćuje ponudu na crnogorskom tržištu, a njen asortiman zdravih domaćih proizvoda doprinosi turističkoj prepoznatljivosti - kazala je Rmuš.

Dr Jelena Žugić, Univerzitet Mediteran govorila je o novom marketinškom pristupu – distributivnim i prodajnim kanalima, odnosno kako primijeniti marketinška znanja i vještine u malim i srednjim preduzećima.

- Mi smo kao osnovni cilj ovog projekta prepoznali mogućnost ne samo da jačamo inovativne kapacitete kroz spoj naučno-obrazovnih aktivnosti i biznisa već i da identifikujemo mogućnosti koje će pomoći malim i srednjim preduzećima da maksimiziraju svoje prednosti kada je u pitanju kvalitet i autentičnost njihovih proizvoda - rekla je Žugić.

Ona je potencirala da većini crnogorskih malih i srednjih preduzeća nedostaje marketing koncept.

- Nedostaje im na početku poslovanja direktan kontakt sa tržištem. Ako na početku ne znate kupce i ciljne grupe, ne znate sa kim ćete da radite pravite grešku - navela je ona.

Pojasnila je da su Frutieri, a time i ostalim kompanijama, kroz projekat, nastojali da objasne da na početku poslovanja treba da znaju ko su kupci, da razumju njihove potrebe, napravite segmentaciju tržišta.

- Potom se pravi izbor između ciljnih segmenata ko su kupci kojima se treba obratiti, koju marketing strategiju da koriste, koja je to kombinacija proizvoda, cijene, kanala prodaje i promotivnog miksa koji će obezbijediti što bolju prodaju i poziciju na tržištu - rekla je Žugić.

Po njenim riječima neophodno je čak predvidjeti i šta su potrebe kupaca u budućnosti. Kod nas je pravilo da ključnu ulogu ima mišnjenje direktora, manadžera, vlasnika.

-  Međutim, mi u marketingu kažemo da je kupac uvijek taj koji može sve njih da otpusti ako odluči da ne kupi njihov proizvod. A da bi ga kupio, osim kvaliteta i autentičnosti, koje imaju naši crnogorski proizvodi, nedostaje marketing koncept kako se predstaviti na tržištu, kako se pozicionirati i dugo vremena zadržati to mjesto.

Žugić je primijetila da se kod nas jako malo radi na pozicioniranosti proizvoda u svijesti potrošača, ali i na tržištu. U prilog tome je navela da nije dobra pozicioniranost Frutierinih proizvoda u maloprodaji.

- Treba puno raditi na spoju kvaliteta brenda i kanala prodaje, raditi na unapređenju prodaje i svim instrumentima marketinga - zaključila je Žugić.

Preporučila je svim preduzećima je da na samom početku poslovanja postave marketinški koncept i jasno identifikuju tržišne mogućnosti, kao i da osluškuju tržište.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović u izjavi za medije je kazala da postoji puno mogućnosti za finansiranje podsticaja razvoja ženskog preduzetništva uz korišćenje domaćih sirovina, zapošljavanje radne snage, te transfera znanja od naučnih institucija prema privredi.

- Krenuli smo u pisanje projekta za malo preduzeće Frutiera koje se bavi zanatskom izradom gastro suvenira. Ovo preduzeće koristi domaće inpute i proizvodi zdravu hranu i tako obogaćuje turističku ponudu i daje doprinos građanima Crne Gore koji njeguju zdrave stilove života. Privredna komora je uradila taj projekat koji je ispunio zahtjevne ciljeve Evropske komisije i on se primjenjuje od septembra 2016. Tokom pola godine njegove realizacije puno je aktivnosti urađeno, rekla je Filipović.

Filipović je zaključila da su naša mala preduzeća spremna da proizvedu kvalitetne proizvode, ali da im ponestaje "snage" kad dođe do plasmana, vizuelnog identiteta i sl. Dodala je da je Privrednoj komori izuzetno važno da preduzeća saopštavaju njihove interese te da će njena Stručna služba nastojati da ona dobiju sredstva i imaju koristi od toga.