You are here

Kvalitet usluge dovodi brodove u Jadran

14/06/2017

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Privrednom komorom Trsta i Pomorsko-tehnološkim klasterom Regije Friuli Venecija Đulija, organizovala je 12. juna 2017. godine pilot akciju namijenjenu jačanju saradnje na unapređenju servisnih sistema turističkih luka i pravnom regulisanju poslovanja pomorskih agenata.

Pilot akcija je dio projekta „Saradnja Crne Gore i Italije na osnivanju pomorskog klastera (MaCCIM)”.

Projekat je ukazao na potrebu udruživanja potencijala u nautičkom sektoru, s posebnim akcentom na servisiranje jahti, pri čemu će uz ekspertsku podršku iz Trsta biti definisan redosljed neophodnih koraka da bi jedno takvo efikasno udruženje zaživjelo u punom kapacitetu. Naime, razvoj postojećih i izgradnja novih remontnih centara ne može se posmatrati odvojeno od postojeće nautičke infrastrukture i ukupne ponude, namijenjene nautičarima koja zahtijeva prilagođavanje i marketinško repozicioniranje, kako bi se uhvatio korak s rastućom konkurencijom na Mediteranu i globalnim trendovima.

Stvaranjem prepoznatljive nautičke marke koja bi objedinila tradicionalne zanate izrade malih brodova koji odražavaju autohtone vrijednosti Jadranske obale, sa uslugama gradnje i održavanja, kreirala bi se platforma dugoročno održive nautičke ponude koja bi osigurala kontinuitet i rast prihoda.

Činjenica je da se marine širom Mediterana proširuju, povećavaju kapacitete i osposobljavaju za prijem mega-jahti, dok aktuelni trendovi rasta broja tranzitnih uplovljavanja i dužeg zadržavanja turista u marinama i lučicama koji ostvaruju dodatnu potrošnju i prihod za zemlju domaćina. Podizanje obima i kvaliteta remontnih usluga je uslov da se ponuda unaprijedi, a udruživanje dokazano dobar put za stvaranje efikasnog lanca servisiranja jahti.

Udruživanjem prihod od jahti stiže do svih

Prednosti udruživanja, kao i realizaciju višemilionski vrijednih poslova koje je obavila grupacija preduzeća okupljenih u Remontnom Sistemu Trsta, predstavio njegov direktor Marino Kvajat.

„Kvalitet u djelovanju mreže koja se snažno oslanja na lanac podizvođača obezbijedio nam je međunarodni prestiž i vrijedne ugovore“, rekao je Kvajat. „Da bi jedna jahta krenula potrebno je brzo reagovati i aktivirati sve subjekte u lancu usluga, od snabdjevača rezervnih djelova do dobrih poznavalaca različitih carinskih propisa. Rad svakog od umreženih subjekata se reflektuje na brend koji pažljivo gradimo godinama. Plovilo koje se kreće na relaciji Venecija-Dubrovnik-Kotor-Krf zahtijeva isti kvalitet servisa u svakom od ovih pristaništa. Crna Gora trenutno ima kapacitet da bude dio zajedničkog upravljanja održavanjem manjeg obima i da se sa jednim takvim upitom pojavi na Jadranskoj nautičkoj karti. To bi ojačalo konkurentnost onih  crnogorskih preduzeća čiji kvalitet usluge zbog samostalnog djelovanja nije dovoljno valorizovan.“

Da servis brodova u Crnoj Gori može da se obavlja na najvišem nivou uz oslonac na decenijama stican kvalitet naše brodogradnje, na najbolji način je prezentovao direktor kompanije Navar Božidar Zgradić. Ova kompanija pruža kompletan servis brodovima do 40 metara dužine, ali se susrijeće sa ograničenjima domaćeg tržišta u pogledu nestajanja zanata na kojima se bazira ova industrija.

Udruživanje je potrebno jer nautički proizvod sačinjava sistem komplementarnih proizvoda i usluga gdje spadaju usluge popravke i održavanja plovila, mogućnost korišćenja servisne i remontne infrastrukture, logističkih sistema snabdijevanja vodom, strujom, plinom, gorivom, te sistema za trajno zbrinjavanje otpadne higijenske vode iz tankova, upotreba sanitarija, parkirališta, usluga prevoza vozila i čuvanja na kopnu, trgovine rezervnim dijelovima i svim potrebnim kategorijama proizvoda. Potrebne su i usluge poput agencija, mjenjačnica, bankarskih usluga, smještaja i ugostiteljstva, sportskih objekata. Otvaranje nautičkih klubova s međunarodnim članstvom, naročito za one koji imaju stalni vez za svoj brod daju mogućnost povećanja prometa raznovrsnom ponudom, na primjer raznim oblicima zabave, gastronomije i ostalim manifestacijama.

Uvažavajući atraktivnost pejzaža, poseban potencijal predstavlja i razvoj ponude nautičkih ruta s naznačenim atrakcijama i odredištima. Gotovi proizvodi takvog tipa omogućavaju ostvarivanje dodatnog profita ukupne umrežene nautičke ponude. Povezivanje ovih ruta s rutama maslinovog ulja, vinove loze, nacionalnih parkova, i drugih atrakcija u priobalju praksa je koja se susrijeće kod lidera nautičke ponude na međunarodnom nivou, ali u ponudi Crne Gore još uvijek nije dovoljno zaživjela.

Zakonsko regulisanje poslovanja pomorskih agenata

Projekat je ukazao i na potrebu zakonskog regulisanja poslovanja pomorskih agenata po uzoru na zakonodavstvo zemalja Evropske Unije, čiji zakoni postavljaju restriktivne uslove za obavljanje ove djelatnosti, ali pružaju zaštitu od rizika i potencijalnih finansijskih gubitaka koja u odnos nalogodavac-agent unosi pravnu izvjesnost i sigurnost na koju agenti u Crnoj Gori ne mogu da računaju. Predstavljanje rješenja iz Zakona o pomorskim agentima Italije, kao i Pomorskih zakonika Slovenije i Hrvatske, pružilo je iskoristive smjernice za usvajanje sličnih zakonskih odredbi u našoj zemlji.

Predstavnik Udruženja pomorskih agenata Regije FVG, Andrea Fois istakao je da preduzeća koja obavljaju ovu djelatnost moraju imati najmanje jednog sertifikovanog pomorskog agenta koji je prethodno položio obavezan ispit pred komisijom sastavljenom od predstavnika privredne komore, lučke kapetanije, sindikata i brodarskih udruženja. Pomorski agent prije ulaska broda u Italiju tamošnjim pomorskim vlastima mora pružiti dokaz da raspolaže dovoljnim finansijskim sredstvima za obavljanje ugovorenog posla, a za obaveze koje je preuzeo odgovara solidarno sa nalogodavcem.

Predstavnica Pomorskog fakulteta u Kotoru Jelena Nikčević rekla je da ovu materiju u Crnoj Gori regulišu Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o agencijama i Zakon o pomorskoj sigurnosti.

Mihajilo Vukić iz kompanije Allegra Montenegro je naglasio da pomenuti zakoni ne sankcionišu uslove za obavljanje poslova pomorskog agenta, te da je teško objasniti da Slovenija u koju godišnje uplovljava 75 kruzera ima Pomorski zakonik, a da takav zakon ne postoji u Crnoj Gori, iako samo u Kotor uplovi oko 500 kruzera.

Ivo Begović iz Boka Adriatica se složio da to predstavlja dovoljno snažan argument za donošenja zakona o pomorskim agentima, ističući da nivo usluga koje pružaju brodovima u Crnoj Gori utiče na međunarodnu reputaciju Crne Gore kao pomorske destinacije, te da zaslužuju da budu zaštićeni zakonskim propisivanjem minimuma standarda za obavljanje ove djelatnosti.

Predstavnici udružennja pomorskih agenta su se saglasili da bi formiranje Odbora za pomorstvo bilo optimalan okvir za njihovo djelovanje i kandidovanje zakonskih inicijativa za unapređenje poslovanja u ovoj oblasti.