You are here

Pristup finansijama u cilju podsticanja inovacija i transfera tehnologija

16/04/2019

Privredna komora Crne Gore organizovala je 16. aprila 2019. godine radionicu za posredničke organizacije na temu „Pristup finansijama u cilju podsticanja inovacija i transfera tehnologija“, u okviru projekta Jačanje intelektualne svojine i procesa transfera tehnologija u sektorima zelene mobilnosti – ShipmenTT.

Na skupu su govorili, u ime Privredne komore Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte i Sandra Perić, koordinatorka projekta ShipmenTT, zatim Ljiljana Belada, Načelnica Direkcije za jačanje preduzetništva kroz EU projekte Ministarstva ekonomije, Marijeta Barjaktarović Lanzardi, načelnica Direkcije za inovacije i infastrukturu Ministrastva nauke, Spasoje Vujošević, IRF i Marko Lekić, kompanija Fleka doo.

Direktorica Sektora za projekte u Komori Tanja Radusinović je pojasnila da se ShipmenTT finansira IPA sredstvima, kroz program ADRIOn i uključuje partnere iz Grčke, Italije, Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Republike Srpske i Slovenije.

- Riječ je o složenom projektu, budući da se njime tretiraju oblasti plavog rasta i zelene mobilnosti, o kojima se na ovim prostorima tek počinje govoriti. Zbog veličine naše zemlje i njene ekonomije, veoma je kompleksno postići targete date projektnom aplikacijom. Ipak, na tim zadacima marljivo radi tim zaposlenih u Komori i za sada uspijeva da ispuni sve što se od nas kao partenra očekuje – rekla je Radusinović.

Dodala je da je u sklopu projekta izvršeno mapiranje potreba tzv. posredničkih organizacija/institucija čije su aktivnosti u službi sektora MSP. Pokazalo se da je jedna od najvažnijih potreba poboljšanje pristupa finansijama, posebno kada su u pitanju aktivnosti vezane za inovacije i transfer tehnologija.

Radusinović je izrazila uvjerenje da će radionica pomoći da se objedine informacije o programima dostupnim za mala i srednja preduzeća.

Sandra Perić je predstavila projekat ShipmenTT koji koordinira. Projekat se sprovodi u okviru programa ADRION i Strategije EU za jadranski i jonski region (EUSAIR). Realizuje ga 10 partnera iz osam država: Grčke, Italije, Hrvatske, Slovenija, Crne Gore, Srbije, BiH i Albanije. Projekat traje do 31. decembra ove godine.

Cilj projekta ShipmenTT je da se uspostavi ekosistem inovacija usmjeren na sektor zelene mobilnosti u cijelom regionu ADRIONA kroz prekograničnu saradnju svih učesnika projekta. Njegov budžet 1.324.655 eura.

- U fokusu ovog projekta su plave tehnologije sa jakim referencama ka sektoru zelene mobilnosti. Plavi rast je sveprožimajući cilj inicijative EU koja je objavljena 2012. Njen glavni fokus je na plavoj energiji, akvakulturi, pomorstvu, obalskom turizmu i kruzerima, morskim mineralnim resursima i plavoj biotehnologiji. Međutim, u ovom projektu akcenat je dat na: logistici, energiji, zaštiti životne sredine i bezbjednosti – rekla je Perić.

Zelena mobilnost se odnosi na istraživačku platformu za nove materijale i senzorne tehnologije radi smanjenja troškova popravki i uštede energije, kroz razvoj novog načina podsticanja i upotrebe obnovljive energije. To uključuje razvoj klastera za zelenu brodogradnju i nove materijale.

Glavni rezultati projekta biće direktna podrška upravljanju intelektualnom svojinom i pristup finansijama za 250 malih i srednjih preduzeća da poboljšaju saradnju sa istraživačkim institucijama i privuku finansijske resurse, omogućavanje saradnje industrije i naučnoobrazovnih institucija za 50 MSP preko platforme ShipmenTT i sveobuhvatna strategija za razvoj regionalnog ekosistema inovacija pokretanog plavim tehnologijama u oblasti zelene mobilnosti.

- Region ima veoma mali broj patentnih prijava, slabu zaštitu intelektualne svojine, malo aktivnosti vezanih za transfer tehnologija, ograničeni pristup finansijama i ograničenu saradnju naučnih i tehnoloških parkova, inkubatora i klastera. Nedovoljno se radi u sektoru zelene mobilnosti, (npr. materijali za gradnju i struganje brodova, novi izvori energije, otpadne/balastne vode i integrisani vodni sistemi, monitoring potrošnje, pumpni sistemi i čiste tehnologije, logistika) – rekla je Perić.

Zaključuje da će nakon okončanja projekta MSP pojačati svoje vještine, kao i konkurentnost i potencijal na globalnom tržištu, posrednici će poboljšati kvalitet i opseg svog posla, a donosioci politika će bolje razumjeti uloge i biće u mogućnosti da osmisle dugoročnu preciznu strategiju regiona.

Ministarstvo ekonomije je pripremilo Program podsticanja konkurentnosti privrede u 2019. godini, objedinjavajući neke programe podsticaja razvoja usmjerene na MSP koji su do sada postojali u ovom Ministarstvu i Sekreatarijatu za razvojne projekte. Riječ je o obuhvatnom Programu koji ima više komponenti i čijim je objedinjavanjem napravljen kvalitativan iskorak, zahvaljujući kojem se razumijevanje postupaka za apliciranje za ova sredstva čini jednostavnijim za MSP, tj. one kojima je namijenjeno.

Ljiljana Belada, načelnica Direkcije za jačanje preduzetništva kroz EU projekte kazala je da je predviđeno šest programskih linija finansijske podrške. Riječ je o linijama za unapređenje inovativnosti (ukupan budžet 50.000 eura), uvođenje međunarodnih standarda (140.000 eura), modernizaciju prerađivačke industrije (150.000 eura), razvoj klastera (150.000 eura) i zanatstva (50.000 eura), te podsticanje direktnih investicija (1,05 miliona eura). Među nefinansijskim linijama podrške su pružanje mentoring usluga (u vrijednosti 35.000 eura) i razvoj preduzetništva (15.000 eura), a tu su i one koje se odnose na Uredbu o biznis zonama i promocija povećanja konkurentske sposobnosti proizvoda i usluga. Ukupan budžet za Program je 1,64 miliona eura.

MInistarstvo nauke već dvije godine dodjeljuje grantove za inovativne projekte. Za ova sredstva vlada veliko interesovanje kompanija koje se bave inovacijama, unapređuju proizvode i usluge, razumijući to nužnom potrebom svog opstanka i daljeg tržišnog razvoja.

Ona je pozvala privrednike na veliki poslovni forum koji se održava u okviru velikog EUSAIR događaja u Budvi 7. maja 2019. godine.

Najavila je da Ministarstvo planira posebnu kreditnu liniju za podsticanje izvoza u 2020. godini.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi, načelnica Direkcije za inovacije i infastrukturu Ministrastva nauke istakla je ciljeve Programa za dodjelu grantova za inovativne projekte 2018-2020. Riječ je o jačanju konkurentnosti crnogorskih preduzeća kroz sufinansiranje razvoja inovativnih tržišno-orijentisanih proizvoda, usluga i tehnologija, koji imaju veliki potencijal za komercijalizaciju i tržišnu primjenu, podršci prenosu inovativnih ideja iz naučnoistraživačkih ustanova na tržište, kroz saradnju sa partnerima iz privrede ili kroz otvaranje novih preduzeća/spin-off kompanija u Crnoj Gori, te jačanju ljudskih resursa i kreiranje novih radnih mjesta. Pored navedenih opštih, Program ima više posebnih ciljeva.

Program se sprovodi putem Konkursa za dodjelu grantova za inovativne projekte, a opredijeljen je ukupan iznos od miliona eura, odnosno 100.000 eura po grantu. Inovativni projekti treba da se implementiraju u periodu od 12 do 24 mjeseca, odnosno od januara 2019. godine najkasnije do decembra 2020. godine.

Tematski prioriteti Programa su u skladu sa Strategijom inovativne djelatnosti (2016-2020). Riječ je o energiji, poljoprivredi i hrani, održivom razvoju i turizmu, Informaciono-komunikacionim tehnologijama, medicini i zdravlju ljudi, te novim materijalima, proizvodima i servisima. Finansiraju se tehnološke inovacije, nivoi tehnološke spremnosti, faza razvoja tehnologije TRL 4 – TRL 8, razvoj tehnologije u laboratorijskim uslovima i njena demonstracija u realnim uslovima, izrada, testiranje, validacija i demonstracija prototipa te utvrđivanje prvog finalnog proizvoda.

Barjaktarović Lanzardi je predstavila i EUREKA, evropski program međunarodne saradnje privrednih subjekata, naučno istraživačkih centara i univerziteta država članica ovog programa. EUREKA podstiče projekte koji promovišu saradnju privrede i nauke i u tom smislu daje podršku projektima koji za rezultat imaju novi proizvod ili uslugu. Danas ovaj program okuplja i povezuje kompanije i istraživačke institucije u 41 zemalja članica EUREKE, među kojima je od 2012. godine i naša zemlja.

Ministarstvo će odobriti sufinansiranje projekata po Programu EUREKA u skladu sa sljedećim kriterijumima: partneri moraju biti iz najmanje dvije različite zemlje sa statusom punopravnog članstva u Programu; rezultat projekta mora biti novi proizvod ili tehnologija u proizvodnji; programski sistem; soj; sorta; bitno poboljšanje postojećeg proizvoda i tehnologije, prototip; nove metode; novi genetski materijal i slično; usklađenost programa istraživanja sa Strategijom naučnoistraživačke djelatnosti i Strategijom inovativne djelatnosti i prioritetnim oblastima istraživanja Ministarstva nauke; stepen inovativnosti projekta; kvalitet i originalnost istraživačkog pristupa; mogućnost transfera znanja; i pristup novim tržištima.

Ukupan budžet je 90.000 eura.

Investiciono razvojni fond je među MSP prepoznat po kvalitetnim finansijskim programima usmjerenim na različite kategorije ovih preduzeća.

Spasoje Vujošević, koordinator Službe za kredite i garancije u IRF-u, istakao je da je ova institucija od 2010. godine plasirala u privredu više od 820 miliona eura.

- Ne sumnjam da ćemo do kraja 2019. ukupan plasman pravnim licima i indivuidualnim proizvođačima dostići milijardu eura – rekao je Vujošević.

IRF plasira sredstva kroz 33 kreditne linije. Okrenut je razvoju, otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju nezaposlenosti, uz podršku posebnim ciljnim grupama kao što su mladi i žene u biznisu i tehnološki viškovi. Fokusirani su na rast i razvoj preduzeća, otvaranje novih, podršku projektima, uspješnim i preduzećima iz ICT sektora. Posebno je govorio o kreditima za unapređenje i razvoj ICT infrastrukture. Za njih je ukupno opredijeljeno do milion eura, kamatna stopa iznosi tri odsto, rok otplate je 12 godina, a grejs period do četiri godine. Postoje stimulacije koje kamatu čine još manjom – za poslovanje u nerazvijenim opštinama  stope su 0,5 odsto niže, kao i za uspješne kompanije sa bijele poreske liste.

- Nijesmo zadovoljni brojem projekata u ICT od 2016. godine i nadamo se da će ih biti više ubuduće, s obzirom na obimna sredstva koja su predviđena i laku proceduru za dobijanje kredita. Pozivam vas da posjetite IRF gdje će naš tim ponuditi optimalno rješenje za vaše poslovanje – rekao je Vujošević.

Kompanija Fleka doo, koja je po kvalitetu i savremenom radu već duži niz godina prepoznata ne samo na crnogorskom tržištu već i šire, u 2018. godini dobila je grant Ministrstva nauke za svoj inovativni projekat. Marko Lekić, tehnički direktor ove firme, je govorio o tome šta za uspjeh kompanije znače inovacije, te predstavio njihove aktivnosti. Naime, u septembru su se prijavili za program. Aplikacija djeluje dosta komplikovano i firme nijesu navikle na takvu administraciju, pa je 20-ak dana trajalo ispunjavanje aplikacije. Od početka smo imali jako dobru podršku Ministarstva nauke za sve što je bilo potrebno pojasniti.

- Prijavili smo dva servisa nastala u agenciji Fleka za koje nemamo sredstva unutar firme, pa je ovo bio način da ih dobijemo. Nikad ne bismo sami mogli da ostvarimo ovaj cilj. Imamo jako dobro iskustvo sa ovim programom i zahvaljujući njemu sada intenzivno radimo na pomenutim projektima čiji će rezultati biti servisi za region i globalno tržište – rekao je Lekić.

Jedan od njih je video konferensing servis Talkini, za online razgovore koje je moguće naplatiti. Aplikacija je naročito primjenljiva za psihologe koji rade online, a zainteresovani su profesori jezika i advokati. Ovaj servis je zahvaljujući grantu sada dostupan i Fleka već radi na promovisanju nove verzije.

- Ovaj servis ima mnogo potencijala i s njim direktno „napadamo“ globalno tržište – rekao je Lekić.

Drugi servis je Virtual POS, koji čini skup nekoliko e-commerce proizvoda, a namijenjen je manjim trgovinama u cilju lakše naplate prodaje.

- Ovim projektom se omogućava jednostavnja on line prodaja jer on uključuje fakturu na klik. Ovaj servis će se uskoro pojaviti na lokalnom tržištu - rekao je on.

U okviru programa ShipmenTT, Privredna komora planira nove aktivnosti koje će predstavljati pilot program za MSP a uključivaće: radionice, organizaciju info dana, podrške preduzećima 1:1 (ali ne u vidu klasičnih konsultantskih usluga već u cilju usmjeravanja i podizanja svijesti o neophodnosti inovacija i sa njim povezanom zaštitom intelektualne svojine), kao i promotivne događaje koji mogu poslužiti za povezivanje privrede i nauke.