You are here

Zaštita prava intelektualne svojine

04/11/2019

Privredna komora Crne Gore organizovala je 4. novembra 2019. godine info dan „Zaštita prava intelektualne svojine kao neodvojivi dio rada na inovacijama i transferu tehnologija“. Komora je partner na realizaciji međunarodnog projekta ShipmenTT čiji je cilj uspostavljanje ekosistema inovacija u oblasti plavog rasta i zelene mobilnosti u regionu ADRIONA.

Uvodno obraćanje imala je Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore dok je Sandra Perić, PKCG, predstavila projekat ShipmenTT, čija je koordinatorka, a Dragana Ranitović načelnica Direkcije za intelektualnu svojinu, govorila je o zaštiti prava intelektualne svojine.

Tanja Radusinović je navela da ovu aktivnost Privredna komora organizuje u sklopu projekta ShipmenTT, a koji se finansira iz evropskih fondova kroz program ADRION.

- Pružanje podrške MSP na poljima poboljšanja saradnje sa istraživačkim institucijama i privlačenje finansija, omogućavanje saradnje privrede i naučno-obrazovnih institucija i definisanje sveobuhvatne strategije za razvoj regionalnog eko sistema inovacija potrebnog plavim tehnologijama u oblasti zelene mobilnosti su u fokusu ovog projekta - rekla je Radusinović.

Ona je podsjetila da je Komora već organizovala radionicu o pristupu sredstvima finansiranja za MSP na temu inovacija, a sada se bavimo veoma važnim pitanjem prava intelektualne svojine.

Sandra Perić je kazala da je u projektu deset partnera iz osam država: četiri su članice EU - Grčka, Italija, Hrvatska i Slovenija i četiri zemlje koje nijesu u Uniji - Crna Gora, Srbija, BiH i Albanija. Po planu, projekat je trebalo da traje dvije godine ali je traženo odobrenje za produžetak od pola godine, do 30. juna 2019. Budžet projekta je 1. 324,655 eura.

- Cilj projekta je da se uspostavi ekosistem inovacija usmjeren na sektor zelene mobilnosti u cijelom regionu ADRIONA kroz prekograničnu saradnju svih učesnika projekta - kazala je Perić.

Očekuje se na nivou projekta podrška za 250 MSP u vezi sa upravljanjem intelektualnom svojinom i pristupom finansijama, omogućavanje saradnje industrije i naučnoobrazovnih institucija za 50 MSP, te sveobuhvatna strategija za razvoj regionalnog ekosistema inovacija pokretanog plavim tehnologijama u oblasti zelene mobilnosti.

Dragana Ranitović je konstatovala da se nova ekonomija 21. vijeka zasniva na znanju tj. podizanju intelektualnog resursa koji je postao prvi preduslov za povećanje efikasnosti rada i najvažniji potencijal svake savremene organizacije.

- U skladu sa novim trendovima uspješna budućnost i rast i razvoj svake zemlje, samim tim i Crne Gore, jeste privreda koja zavisi od intelektualnog potencijala i utemeljena je na zaštićenim intelektualnim znanjima. Kvalitet i kvantitet intelektualne svojine u tijesnoj je vezi sa društenim rastom, posebno kod zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji, kao što je Crna Gora, jer vrlo često specifično znanje može predstavljati jedinu prednost koju "mali" imaju u odnosu na "velike" - rekla je Ranitović.

Dodala je da adekvatno zaštićena intelektualna svojina omogućava vlasnicima da imaju korist od svojih znanja i naučnog stvaralaštva. Najsigurniji način zaštite ovih vrijednosti je registracija kod Ministarsta ekonomije. U Crnoj Gori postoje i druge institucije koje se bave ovom oblašću jer to ne može biti posao samo jedne institucije. Jedino njihovo koordinirano djelovanje garantuje pozitivne rezultate.

U fokusu izlaganja Mladena Koprivice, samostalnog savjetnika 1 pri Direkciji za intelektualnu svojinu, bilo je pitanje pronalazašvta i njegove pravne zaštite.

- Pronalazak je novo rješenje tehničkog prolema, a pravni oblik zaštite pronalaska, dakle, novog rješenja, uređaja, postupka, procedure, štiti se patentom. Patent je pravni oblik zaštite pronalaska. Patent može da bude metod obrade podataka i tako je u zemljama anglosaksonskog pravnog sistema, a kod nas je to autorsko pravno djelo-naveo je on.

Prema njegovim riječima kada je riječ o nacionalnom pravnom okviru koji reguliše patente, odnosno pravnu zaštitu pronalaska, govori se prije svega o Zakonu o patentima u koji su ugrađena sva rješenja sugerisana od Evropske patentne organizacije.

Koprivica je rekao da oblici intelektualne svojine imaju nacionalno važenje i vremensko ograničenje. Žig ima neograničeno važenje pod uslovom da se svake desete godine plati taksa za njegovu obnovu.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi, načelnica Direkcije za inovacije i infastrukturu pri Ministarstvu nauke, govorila je o zaštiti prava intelektualne svojine kao neodvojivom dijelu rada na inovacijama i tehnološkom transferu. Istakla je da je veoma bitna koordinacija nadležnih institucija u procesu inovacija. Dodala je da ministarstva nauke i ekonomije stimulišu zaštitu i razvoj pronalazaka.

- U cilju podsticanja razvoja pronalazaka sufinansiramo troškove međunarodne prijave patenta kod WIPO do 3.000 eura kao i troškove prijave patenta kod EPO do 5.000 - navela je Lanzardi.

Nada Đurđić, glavna tržišna inspektorka, Odsjek za tržišnu inspekciju pri Upravi za inspekcijske poslove, je saopštila da ova uprava preko Tržišne inspekcije vrši inadzor nad proizvodnjom i prometom robe kojom se povređuju prava industrijske svojine: žig, dizajn, patent, geografske oznake porijekla (neprehrambena roba), topografija, poluprovodnici, kao i promet robe na kojoj postoje autorsko i srodna prava.

- U periodu od 1. januara 2014. do 31. avgusta 2019. godine u oblasti intelektualne svojine, tržišni inspektori su izvršili 2754 kontrola i utvrdili 322 nepravilnosti. U oblasti industriske svojine, u istom periodu izvršeno je 1954 kontrola i utvrđeno je 56 nepravilnosti - rekla je Đurđić.

Ona je saopštila i mjere koje su inspektori preduzeli u zaštiti industrijske svojine. Donijeli su 55 rješenja, u 41 slučaju je privremeno oduzeta roba vrijednosti 28.016,54 eura, izdato je sedam prekršajnih naloga u vrijednosti 7.300 eura i podnijeto 12 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Kod zaštite autorskog i srodnih prava u istom periodu izvršena je 801 kontrola i utvrđeno 266 nepravilnosti.

Akcenat u obraćanju Milanke Strunjaš, načelnice Odsjeka za zaštitu prava intelektualne svojine i praćenje zabrana i ograničenja  pri Upravi carina, bio je na zaštiti prava intelektualne svojine kroz primjere iz prakse.

- Carinski organ može da zadrži robu za koju postoji sumnja da povređuje pravo intelektualne svojine prilikom prijavljivanja za stavljanje u slobodan promet, izvoz ili ponovni izvoz, unošenja ili iznošenja iz carinskog područja Crne Gore, stavljanja u carinski postupak sa odlaganjem ili u slobodnu zonu odnosno slobodno skladište- rekla je ona.

Prava intelektualne svojine ovaj organ štiti radi regulisanja prihoda u budžetu, jer krivotvorena roba ima znatno nižu carinsku vrijednost od originalne robe       , zbog suzbijanja organizovanog kriminala, i sigurnosti i zdravlja potrošača zato što je krivotvorena roba lošeg kvaliteta.

Vukas Radonjić, državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva, rekao je da Državno tužilaštvo ne učestvuje u prevenciji odnosno podizanju svijesti o ovom pravu već je to organ krivičnog gonjenja koji postupa u skladu sa Zakonom. Preduslov za podizanje tužbe je da postoji prijava o tom krivičnom djelu od strane pojedinca, organizacije odnosno institucija i drugih. On objašnjava da Tužilaštvo nema mnogo slučajeva iz ove oblasti, a razlog je dijelom u činjenici što naši zakoni nijesu međusobno usklađeni.

- Preporuka Evropske unije je da se međusobna neusklađenost domaćeg zakonodavstva koriguje u skladu sa evropskom regulativom - naveo je on.

Najviše uživalaca prava intelektualne svojine su stranci koji nemaju ovlašćena lica u Crnoj Gori, koji bi ih zastupala, pa nijesu zainteresovani da učestvuju u postupku. I ovo je razlog zbog kojeg Tužilašto ne procesuira mnogo slučajeva iz ove oblasti.

Borjanka Zogović, sudija Privrednog suda, predstavila je pomenutu temu shodno sudskoj praksi. Kazala je da u ovom Sudu postoji Odjeljenje za zaštitu intelektualne svojine.

- Sporovi se vode po hitnom postupku i ažurnost je maksimalna -saopštila je Zogović.

Navela je, takođe, da sarađujuju sa svim državnim organima i šalju tromjesečni izvještaj Direkciji za intelektualnu svojinu. Najveći broj sporova se vodi zbog povrede autorskih prava i žiga dok nema sporova za zaštitu patenta.

Današnji skup obilježila je, pored diskusije, i komunikacija predstavnika preduzeća i naučno-obrazovnih institucija.