You are here

„Zeleni dani“: Ključ oporavka Crne Gore je u inovacijama

29/06/2020

Ekonomski uticaj COVID-19 mora se iskoristiti da se ubrza zelena tranzicija i prelazak na cirkularnu ekonomiju. Ključ oporavka Crne Gore je u inovacijama, ocijenjeno je tokom druge Međunarodne konferencije „Zeleni dani – Redefinisanje razvoja“, koja se održava 29. i 30. juna 2020. godine.

Organizatori Konferencije su Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Vlada Crne Gore i Privredna komora“.

Usljed pandemije COVID-19, skup se održava online.

Konferenciju su otvorili potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu Mirjana Špoljarić Eger i potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Danilo Gvozdenović.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović podsjetio je na prošlogodišnju ocjenu da ne smijemo imati samo zelene dane, već zeleni i prosperitetan život.

- Ova poruka mora imati još veću dozu imperativnosti, jer zdravstvena i ekonomska kriza ne ostavljaju pravo na izbor i odugovlačenje. Mi moramo redefinisati naš razvoj, biti efikasni, konkretniji i odgovorniji prema resursima – smatra on.

Pandemija je sve zemlje uputila na snažnije oslanjanje na sopstvene resurse, proizvodne kapacitete i potrebu njihove nadogradnje, u cilju dostizanja što većeg stepena samodovoljnosti i smanjenja uvozne zavisnosti, kako bi se negativni efekti budućih kriza sveli na minimum.

- Da bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva ekonomskog razvoja i omogućavanje prosperiteta za rastuće stanovništvo, moramo pronaći modele za efikasnije korišćenje resursa – kazao je Simović.

Vlada u saradnji sa UNDP i Privrednom komorom razvija Nacionalnu strategiju za uspostavljanje cirkularne ekonomije.

- Jasno je da linearni pristup baziran na modelu uzmi-iskoristi-baci više nije moguć, jer ne obezbjeđuje opstanak, a kamoli prosperitet društva – smatra Simović.

Za razvoj temeljen na mnogostruko efikasnijem korišćenju resursa neophodne su inovacije u svim oblastima, dodatne investicije i plodovi na tom polju, ocjenjuje potpredsjednik Vlade. Crna Gora je izradila Strategiju pametne specijalizacije 2019-2024 kojom potvrđuje da se modernizovana i konkurentna država bazira na zdravoj, održivoj i digitalizovanoj Crnoj Gori.

- Na ova tri strateška pravca baziramo razvoj zasnovan na znanju, očuvanju životne sredine, visokom nivou zaposlenosti, produktivnosti i socijalnoj koheziji, fokusirajući se na pametnom, održivom i inkluzivnom rastu – kazao je Simović.

Zaključuje da korona kriza mora biti odlučujući okidač za mnogo veće domete, koji će ne samo očuvati radna mjesta, već i ubrzano otvarati nova.

- U Agendi 2030 se ističe da možemo biti prva generacija koja će iskorijeniti siromaštvo. Ne odričemo se tog, ni svih ostalih ciljeva postavljenih u Agendi, pod izgovorom posljedica pandemije. Alati kojim ćemo ostvariti ciljeve su zeleni i održivi razvoj, digitalizacija, inovacije, ulaganja u istraživanje, resursna efikasnost, stvaranje društva znanja, razvoj preduzetničkih vještina, posebno kod mladih ljudi, uz nezaobilazni široki društveni konsenzus o potrebi brze promjene obrasca razmišljanja i djelovanja – kazao je potpredsjednik Vlade Milutin Simović.

Potpredsjednik Komore Danilo Gvozdenović očekuje da će konferencija doprinijeti drugačijoj percepciji budućnosti Crne Gore. Ovo posebno iz razloga što je pandemija za samo nekoliko mjeseci, prouzrokovala privredni zastoj i promjenu prioriteta na svim nivoima - od lokalnog do globalnog.

- U ovim okolnostima, svijet postaje svjestan da se mora brzo napraviti balans između potrošačkog društva i brige o prirodi, resursima i načinu upravljanja – rekao je Gvozdenović.

Podsjetio je da su Vlada Crne Gore, UNDP i Privredna komora u proteklim mjesecima realizovali niz aktivnosti, zahvaljujući kojima su postavljeni temelji za izradu Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji.

- Nadam se da će učesnici Konferencije, nakon održanih prezentacija i panela, biti u prilici da bolje sagledaju prednosti cirkularne ekonomije i pruže doprinos budućem radu na kreiranju i implementaciji Mape puta u Crnoj Gori – naveo je potpredsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, razgovori na ovu temu su veoma aktuelni i moraju u osnovi imati efikasno upravljanje resursima i procese koji ne štete životnoj sredini.

- To od nas zahtijeva da unaprijedimo vezu između naučne i poslovne zajednice, te inovativnost stavimo u funkciju ekonomskog napretka i održivog rasta i razvoja – naglašava Gvozdenović.

Ova tema veoma je važna u času kada Crna Gora postavlja nove ciljeve razvoja ekonomije. Vlada Crne Gore je u posljednjih nekoliko mjeseci donijela dvije veoma značajne odluke - o izradi prostornog i Plana generalne regulacije Crne Gore. Ovi dokumenti su sublimat svih strategija razvoja Crne Gore, te se očekuje da rad na njima bude osnova za otvaranje novih perspektiva zemlje.

- Kroz ova dva dokumenta i njihovo usaglašavanje, na nivou svih ministarstava Vlade, lokalnih samouprava, civilnog sektora i privrede, odrediće se razvoj Crne Gore u narednih 20 godina. Ni izazovnijeg, ni težeg posla za jednu državu – rekao je Gvozdenović.

Izrazio je uvjerenje da će poruke Konferencije biti inspiracija da i ova važna dokumenta za budući razvoj Crne Gore, budu rađena u potpunosti na fonu cirkularne ekonomije, što će značiti obnovu ekosistema, dominantan uticaj nauke i inovacija na svim poljima privrede.

Pandemija COVID-19 nije samo zdravstvena već i kriza razvoja koja je u fokus stavila brojne neriješene izazove, smatra direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu Mirjana Špoljarić Eger. Među njima se ističe visok stepen neformalne ekonomije koji neproporcionalno pogađa marginalizovane i ranjive kategorije.

- Svjetska banka projektuje da je tokom tri mjeseca Crna Gora moguće izgubila pet do sedam godina svog razvoja – kazala je ona.

Špoljarić Eger ocjenjuje da, pored izazova, kriza nudi prilike da se bolje radi u budućnosti.

- Zemlje se mogu vratiti starom modusu operacija, da ponovo uspostave funkcionalna ekonomska i socijalna okruženja, te ojačaju slabe tačke razvoja prepoznate prije pandemije. Ili zemlje modernizuju sisteme, prigrle ekonomsku perspektivu koja komibnuje socijalno ekonomski oporavak sa transformacijom ka zelenoj ekonomiji, energetskoj efikasnosti i prilagođavanju klimatskim promjenama – naglasila je predstavnica UNDP.

Ističe da se mora iskoristiti trenutak za reprogramiranje razvoja u pravcu investiranja u obnovljive izvore energije, pametnog stanovanja, zelenih javnih nabavki, pri čemu bi se vodili principima i standardima održive proizvodnje i potrošnje.

Prema njenim riječima, Crna Gora treba da obezbijedi postepenu tranziciju ka krajnjem usklađivanju ekonomskog rasta, upotrebe resursa i uticaja na životnu sredinu.

- Drugim riječima da ispuni obećanje o Crnoj Gori kao ekološkoj državi – naglasila je Špoljarić Eger.

Upravo zbog toga UNDP snažno podržava uvođenje principa energetske demokratije i raduje što je pojam prosumera prepoznat u novom Zakonu o energetici.

Takođe, u našoj zemlji je, prema riječima predstavnice UNDP, neophodna brza digitalizacija koja mora funkcionisati u svim djelovima društva.

- Svjetska banka procjenjuje da bi BDP u zemljama Zapadnog Balkana mogao biti 20 odsto veći ukoliko bi žene učestvovale na formalnom tržištu rada na istom nivou kao i muškarci. To je dovoljan razlog da se ukloni rodni jaz i podrži ekonomsko osnaživanje žena – poruka je UNDP-a.

Ekonomski oporavak treba da bude pametan i inovativan.

- Strane direktne investicije bile su i ostaće pokretač ekonomskog razvoja, ali ključ oporavka Crne Gore je u inovacijama – naglasila je Špoljarić Eger.

Dodaje da Strategija pametne specijalizacije može biti vodilja za ubrzavanje razvoja Crne Gore.

- Ekonomski uticaj COVID-19 mora se iskoristiti da se ubrza zelena tranzicija i prelazak na cirkularnu ekonomiju – zaključila je ona.

Uvodno izlaganje na temu cirkularne ekonomije kao novog modela razvoja i resursne efikasnosti, imao je Janez Potočnik, kopredsjedavajući Međunarodne ekspertske grupe za resurse UN i bivši evropski komesar za životnu sredinu.

Prema njegovim riječima, sredinom vijeka će na Zemlji biti sedam milijardi stanovnika. To znači da će se svaka tri dana stanovništvo Planete uvećavati za broj žitelja Crne Gore. Istovremeno, 22 najbogatija čovjeka na svijetu imaju više bogatstva nego svih 326 miliona žena u Africi.

On je istakao da, u srednjem roku, nedostatak resursa neće biti osnovni izazov ekonomskog razvoja, već posljedice njihovog prekomjernog i neodgovornog korišćenja, a to su klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, zagađenje -koji ugrožavaju kako životnu sredinu, tako i zdravlje.

- Ukoliko ne prepolovimo emisiju gasova do 2030. godine možemo da zaboravimo na ostvarivanje cilja -povećanja temperature do 1,5 stepeni Celzijusa. Ako želite da razmišljate o razvoju ekonomija, to ne možete činiti bez efikasnog i odgovornog korišćenja prirodnih resursa, kako ne bi došlo do gubitka biodiverziteta i klimatskih promjena – rekao je Potočnik.

Dodao je da prelaz ka cirkularnoj ekonomiji mora biti sistematičan, dubinski i transformišući. Evropska komisija je pozvala države da podrže okvirni Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju i njegovo sprovođenje. Očekuje se donošenje nacionalnih strategija za cirkularnu ekonomiju. Komisija će, sa svoje strane, pratiti pripremu i sprovođenje ovih dokumenata.

Prema njegovim riječima, sprovođenje vizije cirkularne ekonomije nudi put ka otpornom i održivom turističkom sektoru. Putovanja i turizam imaju važnu ulogu u tranziciji ka cirkularnoj ekonomji, jer je industrija duboko povezana sa ključnim tokovima resursa i lancima vrijednosti – poljoprivredom i hranom, građevinarstvom i saobraćajnom industrijom. Putovanja i turizam mogu djelovati kao pokretači cirkularnog lanca vrijednosti.

- Evropski Zeleni dogovor je nova strategija rasta koja ima za cilj transformaciju EU u prosperitetno društvo, sa konkurentnom ekonomijom i nultim emisijama gasova sa efektom staklene bašte do 2050 - istakao je Potočnik. Ovaj sveobuhvatni dogovor treba da omogući zaštitu, očuvanje i uvećanje prirodnog kapitala Evropske unije, te zaštitu zdravlja i dobrobiti građana. Kao takav, Dogovor mora biti jednako kvalitetan za sve. 

Posebno je važna usklađenost Evropskog zelenog dogovora sa UN Agendom održivog razvoja. Na taj način se sprovode ciljevi održivog razvoja.

- Evropa mora napustiti istoriju “imperijalizma zasnovanog na posjedovanju resursa” i zakoračiti u budućnost njihovog odgovornog korišćenja i snažne optornosti zajednica i ekosistema -  zaključio je Janez Potočnik. 

Tokom četiri sesije na konferenciji se govori se o ključnim temama današnjice, sa posebnim osvrtom na održivi rast i razvoj, zelene inovacije, oporavak turizma nakon krize izazvane virusom korona i cirkularnu ekonomiju.

Moderatorka prve sesije, koja se bavila prednostima cirkularne ekonomije, bila je izvršna direktorica Cirkularnih promjena i predsjedavajuća Evropske platforme za aktere cirkularne ekonomije Ladeja Godina Košir, a panelisti međunarodni stručnjaci iz Grčke, Velike Britanije i Slovenije – George Tavoularis, ekspert za sisteme upravljanja otpadom, Dejan Mitrović, izvršni direktor Departman 22 i Darja Figelj, izvršna direktorica Interseroh-a. Uvodnu prezentaciju održao je finski stručnjak Juri Arponen – viši specijalista za cirkularnu ekonomiju u kompaniji „Sitra“.

Prije početka druge sesije, uvodno izlaganje imala je Ana Trbović, članica Upravljačkog odbora Evropskog Instituta za inovacije i tehnologiju, dok je moderator bio Dobrivoje Lale Erić iz Centra za promociju nauke u Srbiji. Panelisti tokom ove sesije bili su Alison Kemp, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Sanja Damjanović, ministarka nauke Crne Gore i Viktor Simončić, nezavisni ekolog. Oni su razgovarali o inovacijama za budućnost, te kako se prilagoditi novoj realnosti podstičući inovacije i digitalizaciju ekonomije.

Pradip Kurukulasurija, izvršni koordinator i direktor sektora Globalnog finansiranje za životnu sredinu UNDP-a, održaće uvodnu prezentaciju drugog dana konferencije na panelu posvećenom klimatskim promjenama. Moderator ove sesije, diplomata Goran Svilanović će sa panelisitma – Ivanom Vojinović, generalnom direktoricom za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore, Nikolom Vujovićem, državnim sekretarom u Ministarstvu ekonomije i Hermanom Špicom, šefom Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori – razmatrati ambiciozne klimatske ciljeve za period do 2030. godine.

Posljednju sesiju konferencije, u svojstvu uvodničara otvoriće Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne Gore, dok će svi zainteresovani imati priliku da čuju Matijasa Bejera, iz njemačke konsultantske kuće Mascontur GmBH, Dušana Lukiča, lidera projekta Nova mobilnost iz kompanije Porsche Slovenija i Alesandru Priante iz Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Moderatorka, ove sesije je Ana Marković, šefica Kancelarije za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Opštini Budva, a tema je turizam nakon 2020. godine, i njegov dugoročni oporavak.

Za kraj konferencije, okupljeni će imati priliku da čuju kreativnu poruku Antonija Pušića poznatijeg kao Rambo Amadeus, rok muzičara, kantautora i velikog pobornika zaštite životne sredine.

Događaj Zeleni dani 2020 – Redefinisanje razvoja organizuju se u partnerstvu sa 5. Konferencijom o cirkularnim promjenama i dio je ekonomskog „Karavana o cirkularnim promjenama 2020″.