You are here

Međunarodni sajam privrede u Mostaru

10/04/2013

U Mostaru se od 9. do 16. aprila 2013. godine održava 16. Međunarodni sajam privrede, čiji je partner Evropska unija. Učestvuje 700 izlagača iz 35 zemalja.

Na svečanom otvaranju sajma učestvovali su predsjednik Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić i predsjednik Vlade Hrvatske Zoran Milanović.
Predsjednik Vlade Milo Đukanović, poručio je na ceremoniji otvaranja mostarskog sajma, da zemlje regiona treba da ojačaju saradnju u oblasti infrastrukturnih projekata, energetici, turizmu i zajedničkim nastupima na trećim tržištima.
- Veoma je dobro da se kroz ovakve skupove region integriše unutar sebe, i da na bolji način prepoznamo, iskoristimo svoje potencijale i, rekao bih, definišemo svoju poziciju u budućim procesima evropskih i evro atlantskih integracija - naglasio je premijer Đukanović.
Organizovane su dvije velike konferencije na temu korištenja pretpristupnih IPA fondova EU-a i prekogranične saradnje, te prilagođavanje tržišta i roba Hrvatske i BiH nakon ulaska Hrvatske u EU.
Organizovan je i sastanak predsjednika privrednih komora Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Teme sastanka su bile Regionalna saradnja i zajednički izlazak na treća tržišta i Implikacije ulaska Republike Hrvatske u EU na privredu naših država.
Privredna komora Crne Gore je organizovala informativno predstavljanje crnogorske privrede. Na štandu Komore predstavili su se crnogorski proizvođači I pružaoci usluga.
Implikacije ulaska Hrvatske u EU
Trgovinski odnosi Hrvatske sa CEFTA potpisnicama će se sa ulaskom u EU 1. jula  2013. odvijati  na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje su pojedinačno zemlje zaključile sa EU.

Trgovinu Crne Gore sa Hrvatskom od jula 2011. godine karakteriše asimetrični pristup u korist Crne Gore -potpuna liberalizacija za plasman crnogorskih proizvoda na hrvatsko tržište, a za plasman hrvatskih proizvoda na snazi su ograničenja za veoma mali broj proizvoda. Radi se o proizvodima za koje ni u trgovini sa EU nije dogovorena potpuna liberalizacija.

Ulaskom Hrvatske u EU, očekuju se nepovoljniju uslovi za izvoz crnogorskih proizvoda u Hrvatsku, jer su važećim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju za izvoz vina, mlade junetine i nekih vrsta riba i ribljih proizvoda definisane kvote, dok je u okviru CEFTA tržište Hrvatske i za ove proizvode bilo potpuno liberalizovano. Crna Gora ni do sada nije izvozila meso i ribu na hrvatsko tržište, dok je i količina vina koja se izvozila na hrvatsko tržište znatno manja od kvote koja je i inače odobrena za bescarinski izvoz u zemlje EU. S druge strane, prikom uvoza hrvatskih roba na naše tržište situacija je povoljnija za Crnu Goru, jer je sa EU na snazi veći nivo zaštite domaćih proizvoda nego što je slučaj sa Hrvatskom.
Zbog promjene režima trgovine koji će pratiti ulazak Hrvatske u EU i koji će se negativno odraziti na trgovinu Hrvatske sa članicama CEFTA, Evropska komisija je pokrenula pregovore sa svim članicama CEFTA o izmjeni SSP-a i pratećim aneksima sa ciljem da se za Hrvatsku zadrže isti uslovi izvoza na tržište članica CEFTA. To je i inače praksa EU, koja je takve izmjene Sporazuma pregovarala i kod pridruživanja drugih zemalja EU.
Sa predstavnicima Crne Gore održana su do sada dva tehnička sastanka na zahtjev Evropske Komisije na kojima je evropska strana predložila izmjenu aneksa kroz odobravanje dodatnih koncesija od strane Crne Gore za jedan broj proizvoda za koje će Hrvatska ulaskom u EU imati nepovoljniji tretman nego što ga trenutno ima.
Zahtjev o davanju koncesija je baziran na  trogodišnjem prosjeku količina roba koje je Hrvatska izvozila u Crnu Goru uz već definisane carinske stope kroz CEFTA sporazum. Radi se uglavnom o osetljivim proizvodima za koje Hrvatska i inače nije imala slobodan pristup, ali su koncesije bile povoljnije nego koncesije date EU. U pitanju su grupe prizvoda: sir, maslinovo ulje, suhomesnati proizvodi, voda i voda sa dodatkom šećera i konzervirane sardine.
Može se očekivati da će u realizaciji regionalne trgovine sličan prilaz imati Evropska komisija prilikom redefinisanja trgovinskih odnosa usled promjena koje će nastati sa punopravnim članstvo Hrvatske u EU.