You are here

Crnogorski privrednici uspješni u Novom Sadu

18/05/2018

Crnogorski privrednici uspješno su se predstavili na 85. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu,  na zajedničkom štandu koji je organizovala Privredna komora Crne Gore u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvom ekonomije i Investiciono-razvojnim fondom.

Jedan od najvećih sajmova u jugoistočnoj Evropi okupio je od 15. do 21. maja 2018. godine više od 1.500 izlagača iz 30 država i preko 300.000 posjetilaca. Manifestaciju su obilježile brojne izložbe - stoke, poljoprivredne mehanizacije, organske hrane i proizvoda sa oznakom geografskog porijekla, deset kolektivnih izložbi, te više do 50 stručnih i poslovnih skupova, među kojima i poslovni forum Crne Gore i Vojvodine.

Zemlja partner sajma je bila Francuska.

Gosti sajma su pokazali veliko interesovanje za proizvode i usluge kompanija „Mesopromet“, „Plantaže“, „Martex“, MI „Goranović“, „Interprodukt“, „Eko Per voda Diva“, „Crnagoracoop“, „Wolf-Pakomonte“, „Drijen doo“, „Zetafish“ i Luke Bar, a sajam je bio i prilika za uspostavljanje inicijalnih kontakata za buduću poslovnu saradnju.

Crnogorski štand 16. maja su obišli potpredsjednik Vlade Milutin Simović i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, te brojni zvaničnici iz Srbije i Regiona.

- Crna Gora, poslije šest godina, ponovo nastupa na Novosadskom sajmu sa objedinjenom ponudom. Jedanaest privrednih društava ovdje prezentuje rezultate koje smo ostvarili u tom periodu a kojih zaista ima mnogo u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru. Postignuti su uz značajna sredstva koja smo koristili iz Evropske unije i punu saradnju naših privrednika i resornih ministarstava i ogledaju se u značajnom iskoraku u proizvodnji i dostizanju standarda koji su vezani za hranu – rekla je sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Lidija Rmuš.

Ona ističe da su očekivanja izlagača da se poveća izvoz crnogorskih proizvoda na srpsko tržište.

- Tokom prethodna tri mjeseca bilježi se porast izvoza u Srbiju tako da očekujemo da će se taj pozitivan trend nastaviti. Srbija je naše glavno izvozno tržište za poljoprivredno prehrambene proizvode, uz Kosovo te Bosnu i Hercegovinu, i očekujemo značajno bolje rezultate u ovoj godini. Nadam se da će ovaj i budući sajmovi gdje će Crna Gora nastupati takođe sa objedinjenom ponudom, omogućiti znatno bolji plasman na druga tržišta, pogotovo CEFTA regiona – zaključila je Rmuš.

Hilmija Franca, vlasnik Mesoprometa, fabrike nedavno stradale u velikom požaru, ističe da njihovo učešće na sajmu ima veliki značaj.

- Samim učestvovanjem na ovom sajmu želimo da kažemo da se Mesopromet konsoliduje i da ćemo se uskoro vratiti stopostotno na tržište kako Crne Gore tako i zemalja okruženja. Mi imamo plasman u Republici Srbiji i s obzirom da su kupci zadovoljni našim proizvodima održaćemo kontinuitet i nikako nećemo dopustiti da se stvori veliki vakuum, jer u poslu kada se jednom izađe, teško se vratiti na tržište. Ovdje smo i da kupimo opremu, mašine i da ih ovih dana povezemo u Crnu Goru da bismo nastavili proizvodnju – rekao je Franca.

Neđo Vujačić, Zetafish Golubovci, ističe važnost premijernog učestvovanja ove kompanije na Novosadskom sajmu.

- Predstavili smo naše proizvode: mariniranog šarana, pastrmku i karaša- proizvode kojih trenutno nema u Regionu. Veliko je interesovanje posjetilaca našeg štanda da li mogu da kupe naše proizvode u Srbiji.Nažalost, nijesmo prisutni na ovom tržištu i nadamo se da ćemo naći distributera koji bi nas podržao i  koji bi nam pomogao u plasmanu – rekao je Vujačić.

Ovaj privrednik ističe da su uključeni u kampanju „Kupujmo domaće“ i da se nada da će ona u budućnosti biti još intenzivnija.

Milica Raković, direktorica fabrike vode Diva iz Bukovice, kazala je da ova kompanija posluje u Crnoj Gori od 2009. godine, te da je tržište Srbije već otvoreno za njihove proizvode.

- Naš brend postaje sve prepoznatljiviji i u Srbiji je mnogo više zastupljen nego prethodnih godina. Prvi put učestvujemo na Novosadskom sajmu i nadamo se da će to doprinijeti da proširimo našu zastupljenost na ovom tržištu – rekla je Raković. 

Kvalitet crnogorskih proizvoda ni ove godine nije ostao nezapažen od strane stručnog žirija Novosadskog sajma poljoprivrede. Velike šampionske pehare ponijeli su Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore i Podrum Delić, a pehare sajma vinarije „Castel Savina“, „Ceka“ (čija vina „savina rose“ i „taraš barique“ su šampioni kvaliteta) i „Klisić“. Medalje su ponijela vina Biotehničkog fakulteta, Podruma „Delić SPG“, vinarija „Bekov krš“, „Bona Mente“, „Brajović“, „Buk“, „“Castel Savina“, „Ceka“, „Čelobrdo“, „Ćetković“, „Dabović“, „Đuković“, „Klisić“, „Ukšanović Ivo“, „Ukšanović Tomo“, „Vuković“, „Živković“, „Vukićević Company“ (dobili medalju i za rakiju). U kategoriji likera, voćne i lozove rakije pehar sajma zlatnu i pet srebrnih medalja je ponio Dragan Turčinović iz Nikšića, a rakija Trnovača je dobila zlatnu medalju. Lozova rakija ekstra vinarije Đukić ponijela je srebrnu medalju, a zlatnu prepečenica Vujice Vukovića iz Lozne, Bijelo Polje.

Pehar sajma je osvojila Mianja DOO za vrhunski kvalitet suhomesnatih proizvoda, a šampioni kvaliteta su za crnogorsku pečenicu, te dobitnici četiri velike zlatne i sedam zlatnih medalja. Monstate je dobio dvije zlatne medalje za pršutu i pančetu u komadu, dok je Martex ovjenčan sa dvije velike zlatne medalje za njeguški pršut u listu i suvu pančetu u vakuumu.

Kompanija Interproduct Cetinje dobitnica je pehara Novosadskog sajma za vrhunski kvalitet suhomesnatih proizvoda, šampioni su kvaliteta za suvi crnogorski pršut u komadu, dok su proizvodi Interproducta BGD ovjenčani sa četiri zlatne i osam velikih zlatnih medalja.

Darko Borozan, predstavnik firme Interproduct u Beogradu, zahvalio je Privrednoj komori Crne Gore na prilici da se predstave na sajmu.

- Preko deset godina smo prisutni na srpskom tržištu i svake godine bilježimo rast prodaje naših proizvoda na ovom prostoru. Ove godine je na sajmu ocjenjivano 12 naših proizvoda i dobili smo brojne nagrade, uključujući i priznanje da je naš pršut najkvalitetniji od svih koji su bili u selekciji – rekao je Borozan.

Radoslav Zečević iz Pljevalja dobio je dvije medalje za poliflorni vrcani med i čisti matični mleč, Crnogorska matica DOO iz Danilovgrada dobitnik j je velikih zlatnih medalja za pogače i invertovani sirup za prehranu pčela, a šampion kvaliteta je Borislav Čabarkapa iz Podgorice za propolis kapi.

Veliki šampionski pehar pripao je Mljekari Srna iz Nikšića za prikazani kvalitet programa fermentisanih i ostalih mlječnih proizvoda, a ova kompanija nagrađena je sa još dvije velike zlatne, četiri zlatne, te sa po tri srebrne i bronzane medalje. Povelju sajma za kvalitet je dobila sirara „Katunjanka“ za visok kvalitet ocijenjenog programa sireva, kao i veliku zlatnu medalju za dimljeni sir, te zlatne medalje za sir sa koprivom odnosno sa začinskim biljem. Mirjana Beljkaš dobila je veliku zlatnu medalju za pljevaljski sir, farma „Dačević“ iz Nikšića bronzu za proizvodni program punomasnih sireva,  a kooperativa „Cijevna“ srebro za crnogorski prirodno sušeni sir.

Razgovor sa pokrajinskim premijerom

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović razgovarali su 16. maja 2018. godine, uoči poslovnog foruma sa Vojvodinom, sa predsjednikom Pokrajinske vlade Igorom Mirovićem.

Sagovornici su se saglasili da postoji prostor za intenziviranje saradnje između Crne Gore i Vojvodine prije svega u oblastima poljoprivrede i IT sektora, u okviru kojih je, kako je navedeno, moguće realizovati značajne projekte.

Ocijenjeno je da, u prilog čvršćem povezivanju, govori i realizacija i gradnja drumskog Koridora 11, kao i rekonstrukcija železničke pruge od Beograda do Bara.

Saradnja Crne Gore i Vojvodine je okarakterisana kao veoma značajna, u prilog čemu govori i obim robne razmjene. Naša zemlja i Vojvodina baštine dobre i prijateljske odnose, i važno je da privredna saradnja bude dvosmjerna i usmjerena na dobrobit oba naroda, zaključeno je na sastanku.

Poslovni forum Crna Gora-Vojvodina

U okviru Novosadskog sajma, 16. maja 2018. godine organizovan je forum privrednika Crne Gore i Vojvodine, u čijem radu su učestvovali i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, potpredsjednik Vlade Milutin Simović, predsjednici Privredne komore Srbije Marko Čadež i Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević, potpredsjednik pokrajinske Vlade Đorđe Milićević kao i članovi diplomatskog kora. Razgovarano je o mogućnostima unapređenja privredne saradnje, a predstavljeni su potencijali Crne Gore, rad IT klastera Vojvodine i instituta BioSense.

U bilateralnim razgovorima učestvovali su predstavnici oko 80 crnogorskih i vojvođanskih kompanija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, ICT sektora, građevinarstva, logistike,trgovine, komunalnih preduzeća.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović zahvalio je na toploj dobrodošlici i prijemu koji tradicionalno prati svaku posjetu crnogorske delegacije Vojvodini. Forum i učešće na Novosadskom sajmu, prema njegovim riječima, predstavlja još jednu inicijativu za unapređenje ekonomske saradnje Crne Gore i Vojvodine, još jedan impuls usmjeren na snažniji privredni napredak regiona i izraz opredjeljenja da se Crna Gora i Srbija međusobno podržavaju na evropskom putu.

- Saradnja sa zemljama regiona predstavlja bitnu komponentu daljeg napretka, pa u tom smislu privredne komore Crne Gore i Vojvodine zajedno rade na stvaranju ambijenta koji će iskazati poseban senzibilitet prema preduzetništvu i investicijama – rekao je Golubović.

Naglašava da poljoprivreda i prehrambena industrija zaslužuju posebnu pažnju sa aspekta mogućnosti saradnje i obostranih ulaganja. Uspješna poljoprivreda garantuje sigurne prihode, pa se putem povezivanja proizvodnje, dijeljenjem znanja i tehnologija, korišćenjem evropskih fondova može podići konkurentnost i zajedno izaći na treća tržišta.

- Naša obaveza je da niz pojedinačnih impulsa za saradnju koji postoje u ovoj oblasti integrišemo u ozbiljne projekte koje bi Evropa bila spremna da finansijski podrži – rekao je predsjednik crnogorske Komore. 

Turizam će, dodaje on, kao strateška grana i generator krupnih investicija i prihoda nastaviti trend ekspanzije u Crnoj Gori, uz dalju izgradnju i proširenje turističkih kapaciteta, od kojih su neki u vlasništvu subjekata iz Srbije.

- Nalaženje modela za punu valorizaciju tih turističkih objekata koje država Srbija posjeduje na crnogorskom primorju mora biti naš zajednički cilj u budućem periodu – rekao je Golubović.

Potencijal za unapređenje saradnje postoji i u oblasti izgradnje saobraćajne infrastrukture, s obzirom na to da se na ovim prostorima ukrštaju važni saobraćajni koridori. Završetak auto-puta Bar-Boljare, korišćenje punih kapaciteta Luke Bar i obnova željeznice Beograd-Bar će donijeti neophodno ubrzanje robnog prometa i pojačati izvoznu aktivnost.

On je najavio da će tokom razgovora u Novom Sadu jedna od tema biti mogućnost transporta žita iz Vojvodine ka Italiji preko Luke Bar.

- Različiti razlozi su u prethodnom periodu uticali da se transport žita sa ovog područja odvija značajno dužim i zahtjevnijim koridorima, pa će ovaj sastanak biti prilika da transport ove robe usmjerimo na ekonomski logičnu trasu. Nadam se da će ovo biti jedan od pozitivnih rezultata boravka crnogorske delegacije u Vojvodini. Navedeni sastanak je prilika da sa predsjednikom Privredne komore Srbije kod nadležnih organa pokrenem inicijativu za stavljanje u funkciju dijela željeznice koja ide preko teritorije Kosova, kako bi Luka Bar, prevashodno kada se radi o pretovaru ruda, mogla da stavi svoje kapacitete u punu funkciju – rekao je Golubović.

Izrazio je očekivanje da će susreti i razmjena iskustava i dobre prakse predstavnika ICT sektora rezultirati nizom korisnih inicijativa u narednom periodu.

- Koncept sektorskog povezivanja mora biti model ponašanja u budućnosti zbog potrebe dijeljenja iskustava u primjeni evropskih standarda poslovanja, pa će privredne komore Crne Gore i Vojvodine u narednom periodu redovno organizovati susrete privrednika, kako bi definisali zajedničke projekte i formirali konzorcijume i klastere radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima – naveo je Golubović.

Saradnja na definisanju i realizaciji zajedničkih projekata uz mogućnost njihovog finansiranja sredstvima fondova Europske unije je  zajednički interes, a mogućnost daljeg širenja međusobne privredne saradnje, ne samo po obimu, već i po kvalitetu, mora biti naš prioritet u budućem periodu, zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović saopštio je da je po obimu robne razmjene Srbija prvi i najznačajniji partner Crne Gore, da je to rezultat dobrih političkih i ukupnih bilateralnih odnosa i pozvao privrednike i preduzetnike da kao stubovi daljeg razvoja ekonomije dviju država budu hrabri, kreativni i inovativni.

- Ovako dobri međukomorski i privredni odnosi svakako su rezultat veoma dobrih političkih i ukupnih bilateralnih odnosa Crne Gore i Republike Srbije. Dvije prijateljske zemlje i naše vlade su kreirale pozitivan politički okvir, zasnovan na međusobnom poštovanju i uvažavanju sopstvenih interesa, okvir koji je stvorio povoljan ambijent za ekonomsko povezivanje i ukupnu regionalnu saradnju. Po obimu robne razmjene Srbija je prvi i najznačajniji partner Crne Gore. U 2017. godini ostvarena robna razmjena iznosila je 561,7 miliona eura, odnosno 21% ukupne crnogorske razmjene, što je za 4,1% više u odnosu na godinu ranije. Robna razmjena sa Vojvodinom je u godini za nama bila do sada rekordna i njena vrijednost se procjenjuje na oko 174 miliona eura – rekao je Simović.

Vicepremijer je pozvao privredne komore Crne Gore, Srbije i Vojvodine da inače odličnu saradnju intenziviraju na implementaciji zajedničkih projekata, a kompanije iz Vojvodine i Republike Srbije da nastave da ulažu i pokreću poslove i projekte u Crnoj Gori.

- Prema podacima Centralne banke Crne Gore, vrijednost direktnih investicija srpskih kompanija u periodu od 2006. do novembra 2017. godine iznosila je 436 miliona eura, što ih ukupno svrstava među 10 najvećih od preko 110 zemalja koje su investirale do sada u Crnu Goru. U 2017. godini priliv investicija iz Srbije iznosio je 30,6 miliona eura. U prošloj, rekordnoj godini za crnogorski turizam, u kojoj je ostvaren rekordan broj posjetilaca (preko 2 miliona) i rekordan prihod od turizma (blizu jedne milijarde eura), Crnu Goru je posjetilo preko 405 hiljada turista iz Srbije, koji su ostvarili blizu tri miliona noćenja. U odnosu na mogućnosti i potencijal koji Crna Gora ima i ove brojke takođe mogu biti značajno veće, na obostranu korist. Zato vas i pozivam da u još većem broju iskoristite priliku za predstavljanje na sajmovima i poslovnim forumuma u Crnoj Gori, koji su uvijek prilika za povezivanje privrednika i upoznavanje sa atraktivnim poslovnim i investicionim ambijentom u Crnoj Gori – rekao je potpredsjednik Vlade, dodajući da je za Crnu Goru ohrabrujuće što je u prvom kvartalu ove godine na tržite Srbije izvezla proizvoda u vrijednosti od 21,2 miliona eura, 43,2% u odnosu na isti period prošle godine.

Posebno je potencirao značaj budućeg autoputa Bar-Boljare koji će privrednicima omogućiti bolje povezivanje, skratiti putovanje, omogućiti siguran prevoz roba, omogućiti kvalitetnu konekciju sa strateškom Lukom Bar i pružiti nove, do sada neiskorišćene mogućnosti saradnje, uključujući moguće zajedničke nastupe na trećim tržištima upravo preko ove luke.

Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore, Vlada Republike Srbije i Pokrajinska vlada su najodgovornije za stvaranje političkog i ekonomskog okvira za nesmetano tržišno poslovanje.

- To je okvir u kome ćete moći da realizujete vaše preduzetničke vizije, jer ste vi stubovi razvoja ekonomije naših država. Zato, budite kreativni, hrabri i prije svega inovativni. Razmjenjujte iskustva i konstantno otkrivajte nova polja moguće saradnje, pratite komunikacione i tehnološke trendove 21. vijeka, prezentujte vaše proizvode i usluge i uvijek stremite da budete najbolji – rekao je Simović i izrazio zadovoljstvo politikom Srbije koja crnogorsku zajednicu podstiče na očuvanje samobitnosti i identitetske različitosti.

Predsjednik Prvredne komore Vojvodine Boško Vučurević potencirao je uspješnu saradnju sa kolegama iz Crne Gore.

- Izuzetno je važno razvijati međuregionalne odnose jer time unapređujemo razvoj poslovanja i privrede. Organizovanjem ovog poslovnog foruma vjerujem da ćemo intenzivirati odnose naših komora i učvrstiti veze naših privrednika – rekao je Vučurević.

Potpredsjednik Pokrajninske vlade Vojvodine Đorđe Milićević izrazio je uvjerenje da će se uzlazni trend ekonomske saradnje ove autonomne pokrajine i Crne Gore dodatno intenzivirati, a da je zadatak koji predstoji formiranje zajedničkih brendova za treća tržišta, pogotovo zajedničkog turističkog proizvoda.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež je ocijenio da su digitalizacija i logistika dva ključna stuba razvoja privreda dvije zemlje.

- Tu smo da nađemo rješenje kako da spojimo velike izvoznike žita sa Lukom Bar koja bi tako postala izvozna hab destinacija. Rješavanje tog pitanja direktno će uticati na robnu razmjenu između naše dvije zemlje. Drugi značajan stub je digitalizacija. Pozivam vas da sa kolegama iz Crne Gore dođete do još inovativnijih rješenja u sektoru informacionih tehnologija jer od inovativnosti IT-a danas zavisi svaka tradicionalna industrija – rekao je Čadež.

Prezentacije na forumu su imali predstavnik Biosensa Oskar Marko, Smiljana Krajinović iz IT klastera Vojvodine. Željko Baltić, rukovodilac Sektora za međunarodnu saradnju Privredne komore Crne Gore, prezentovao je investicioni i poslovni ambijent naše zemlje.

Poslovni forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika.

Izvoz žita iz Srbije preko Luke Bar

Žito iz Vojvodine već od ove godine izvoziće se na treća tržišta preko Luke Bar. Ovo je rezultat sastanka predsjednika privrednih komora Crne Gore i Srbije sa predstavnicima kompanija Srbijacargo, Montecargo i Luka Bar, kao i izvoznicima žitarica MK grupom i Agro globom iz Novog Sada, koji je održan 16. maja 2018. godine, na marginama poslovnog foruma Crna Gora-Vojvodina u pokrajinskoj Privrednoj komori.

- Sa zadovoljstvom mogu da saopštim crnogorskoj javnosti da su na današnjem sastanku usaglašene cijene prevoza i da će prve količine žita iz Vojvodine preko Luke Bar na treća tržišta krenuti već u ovoj godini – kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

Prema njegovim riječima, ovim su stvoreni uslovi za dugoročni posao izvoza žita preko pomenute crnogorske luke.

- Ovaj posao će u značajnoj mjeri uticati na jačanje ekonomskih veza Crne Gore i Srbije i povećanje obima robne razmjene. Procjena je da bi već u naredne  dvije godine moglo da dođe do izvoza 300.000 tona žitarica preko Luke Bar. No, nije riječ samo o jednosmjernom izvozu već i o uvozu sirovina i repromaterijala za potrebe proizvođača i izvoznika iz Vojvodine - rekao je Golubović.

Direktor Luke Bar Zarija Franović zahvalio je na podršci vladi i privrednim komorama Crne Gore i Vojvodine.

- Ovo je značajan dan za privredu Crne Gore, posebno za grad i Luku Bar koja je stub privrednog razvoja. Napravljen je veoma značajan korak da se preko Luke Bar obavlja pretovar preko 300.000 tona žitarica i nekoliko stotina hiljada tona roba koje su potrebne tržištu Srbije. Riječ je o rezultatu pregovora koji traju već nekoliko mjeseci, a koji će dovesti do upošljavanja neiskorišćenih kapaciteta Luke i radne snage. Danas smo dogovorili cijenu pretovara preko Luke Bar, kao i prevoza preko Srbija Cargo i MonteCargo za do dva silosa žitarica u ovoj godini, što je 60 hiljada tona, možda čak i više – rekao je Franović.

Prema njegovim riječima, prioritet Luke Bar je dugoročni posao sa žitarima iz Srbije.

- Ovo je priča koja je otvorena i koja predstavlja interes Luke Bar, Države Crne Gore i njene ekonomije, te naravno, Srbije i Vojvodine. Takođe je jako bitno da ovaj posao ide i u drugom smjeru, odnosno da se u Luci Bar obavlja pretovar robe koja ide za Srbiju. O tome smo takođe imali više sastanaka i vjerujem da ćemo se dogovoriti o izgradnji zajedničkih skladišta koji su potrebni Luci Bar a koje će koristiti poslovni partneri iz Srbije – rekao je Franović.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izrazio je zadovoljstvo što je još jedan poslovni forum rezultirao konkretnim benefitima za privrede dvije zemlje.

- Mislim da smo postigli veliki uspjeh u razgovorima koji mogu da obezbjede dugoročnost poslovanja izvoznika žitarica sa Lukom Bar. Sa cijenom koja je ranije postojala železničko lučki koridor nije bio profitabilna maršuta, pa je srpsko žito na treća tržišta išlo preko Konstance. Potreba Srbije za još jednom logističkom platformom za izvoz i uvoz je ogromna.  Ovo što smo danas postigli uliva nadu da ćemo povećati izvoz i uvoz preko Luke i robnu razmjenu izmešu naše dvije države – rekao je Čadež.

Srbija je 2017. godine izvezla oko 500.000 tona pšenice, 1.660.000 tona kukuruza i 500.000 tona drugih žitarica i brašna. Od navedenih količina, prugom Beograd – Bar, preko Luke Bar, prevezeno ukupno 35.000 tona žitarica. Polovina ukupne trgovine, oko 1.100.000 tona odvija se preko Rumunije, odnosno Dunavom, preko Konstance, a ostatak drumskim i željezničkim prevozom preko Rijeke i Kopra. Razlog korišćenja duže rute bila je cijena prevoza, koju formiraju Srbijacargo, Montecargo i Luka Bar. Dogovorom o nižoj cijeni prevoza ruta za izvoz preko Luke Bar postala je ponovo rentabilna za korisnike.

ICT: Ojačati veze nauke, obrazovanja i privrede

Predstavnici Odbora udruženja ICT Privredne komore bili su dio crnogorske privredne delegacije koja je boravila u Novom Sadu povodom Međunarodnog sajma poljoprivrede.

Oni su se u direktnoj komunikaciji sa kolegama iz klastera Informaciono komunikacionih tehnologija Vojvodine upoznali sa prednostima koje nudi ovaj vid udruživanja i projektima koji su na taj način realizovani.

U 2017. godini vojvođanske IT firme su imale izvoz od 300 miliona eura. One izvoze 94 odsto svoje proizvodnje (najvećim dijelom je riječ o razvoju softvera), 47 odsto čini izvoz u EU, a 26 odsto u države ex-YU.

Crnogorski privrednici posjetili su Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, kompanije Schneider Electric DMS, M&I Systems, Alfanum, DunavNet i Prozone. Značajne bilateralne razgovore vodili su i tokom poslovnog foruma Crna Gora i Vojvodina, gdje su se upoznali i sa djelatnošću Instituta Biosense koji kombinuje dva najperspektivnija sektora u Srbiji – poljoprivredu i ICT u pravcu upotrebe najsavremenije tehnologije u razvoju održivog agrara. Najpoznatiji projekat koji je ovaj institut realizovao je Prva digitalna farma u Srbiji i Regionu, na parcelama komercijalnog proizvođača „Krivaja“. 

Aleksandar Radulović, predsjednik OU ICT Komore objasnio je da su upoznati da vojvođanski klaster ICT uspjeh duguje Fakultetu tehničkih nauka koji je prije dvadesetak godina otpočeo cijelu priču.

- Zanimalo nas je kako i mi u Crnoj Gori možemo pokrenuti slične procese. Ne možemo se pohvaliti stepenom razvijenosti IT klastera kod nas, tako da smo bili ovdje da učimo od onih koji su prvi u Regionu. Uvjerili smo se u važnost čvrste veze privrede i nauke, koja je produkovala ovako dobar kadar a oni svjetski poznate proizvode. Jedna od kompanija koje smo posjetili DMS zapošljava više od hiljadu ljudi iz ove branše, što je više nego što mi u ICT sektoru imamo zaposlenih. Znači, oni su 300 miliona eura izvoza postigli sa 6000 zaposlenih u ovoj branši, kao rezultat više decenijskog rada i dobrih relacija između Tehničkog fakulteta i privrede – rekao je Radulović.

Član ovog Odbora Vladan Tabaš iz kompanije „Čikom“ smatra da ključ ovako uspješne priče nijesu pomoć države i njen uticaj na kreiranje tržišta, već nivo organizovane povezanosti privrede i univerziteta. Na Tehničkom fakultetu u Novom Sadu je 14.000 studenata od kojih je polovina na informacionim tehnologijama.

- Oni sa fakulteta generišu startupove, pa je više od 100 ovakvih firmi iznjedreno sa Tehničkog fakulteta i u njima rade, ili su osnivači - profesori i asistenti. Čini mi se da je ovaj trougao obrazovanje, nauka i privreda kod nas već neko vrijeme zapostavljen, pa ćemo po povratku u Crnu Goru razmotriti organizaciju sastanaka sa Ministarstvom nauke, Ministarstvom prosvjete, Univerzitetom da bismo pokušali da napravimo koncept razvoja IT-a na ovaj način – rekao je Tabaš.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović ohrabrio je privrednike da krenu  putem udruživanja u klastere, vođeni iskustvom ICT klastera Vojvodine koji je za deset godina postigao impresivne rezultate.

- Udružujte se i tako udruženi izađite na treća tržišta pa možemo postići rezultate srazmerne vojvođanskim u narednom periodu – rekao je Golubović.

Zajednički projekti sa Vrbasom održaće crnogorsku zajednicu

Crnogorska delegacija privrednika, predstavnika ministarstava i lokalnih samouprava posjetila je 17. maja 2018. godine Vrbas gdje se susrela sa privrednicima ovog mjesta i razgovarala o mogućnostima razvoja saradnje.

Skupu je prethodio sastanak predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića sa predsjednikom Opštine Milanom Glušcem na kojem je razgovarano o položaju brojne crnogorske zajednice u Vrbasu i privrednim pitanjima. U razgovru je učestvovao i konzul Crne Gore u Vojvodini Miodrag Kankaraš.

Posjeta delegacije Crne Gore Vrbasu i Vojvodini uvijek sa sobom nosi posebnu simboliku i obavezu da se izrazi poštovanje i zahvalnost prema svemu što su stvorili i budućim generacijama u nasljedstvo ostavili crnogorski iseljenici, naveo je predsjednik Komore Golubović.

- Unapređenje ekonomske saradnje i zajednički projekti sa privrednicima Vojvodine najbolji su način da održimo crnogorsku zajednicu i podignemo kvalitet života u ovom kraju – rekao je on.

Prema njegovim riječima, privredne komore Crne Gore i Vojvodine aktivno rade na unapređenju ali i identifikovanju te otklanjanju problema koji ograničavaju razvoj privredne saradnje, dodajući da se ona može posebno baštiniti u oblasti poljoprivrede, turizmu, drvne industrije.

- Velika prilika stoji pred našim kompanijama s obzirom na razvijenost poljoprivredne i prehrambene industrije u Vojvodini, ali i kvalitet i atraktivnost proizvoda koji postoje u asortimanima proizvođača iz Crne Gore. Naša obaveza je da niz pojedinačnih impulsa za saradnju koji postoje u ovoj oblasti integrišemo u ozbiljne projekte koje bi Evropa bila sprema da finansijski podrži – kazao je Golubović.

Predsjednik Vrbasa Milan Glušac podsjetio je da je ova opština bila treća po razvijenosti u bivšoj Jugoslaviji te da su opstali veliki poslovni sistemi iz toga perioda do danas, poput Carnexa, Medele i drugih.

- Saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore je tradicionalno veoma dobra kao i sa pojedinim crnogorskim kompanijama, i ovi sastanci su uvijek prilika da se to potvrdi, te da se predstave poslovni subjekti iz obije zemlje koje mogu uspostaviti saradnju što bi dovelo do širenja njihovog tržišta i zapošljavanja dodatnih radnika  - rekao je Glušac.

Na sastanku su među ostalima prisustvovali čelnici kompanija Luka Bar Zarija Franović, Jadroagent Vojo Banović, 13. jula – Plantaže Verica Maraš, Stadion d.o.o Vojin Žugić koji su razgovarali o mogućnostima saradnje sa vrbaškim privrednicima i plasmanu njihovih proizvoda na crnogorsko i treća tržišta, te predstavili svoje visoko kvalitetne asortimane.

Nakon sastanka u Opštini Vrbas, crnogorska delegacija je posjetila Nacionalni savjet crnogorske manjine u Srbiji, gdje se upoznala sa radom ove organizacije te izazovima koji su pred našom dijasporom u Bačkoj.

Obilježen Dan nezavisnosti u Lovćencu

Dan nezavisnosti 21. maj obilježen je u vojvođanskom mjestu Lovćenac, centru naše dijaspore, u prisustvu crnogorske delegacije poslovnih ljudi, predstavnika ministarstava i lokalne samouuprave koju je predvodio predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.

Priređen je bogat umjetnički program u organizaciji Kulturno-prosvjetnog centra „Princeza Ksenija“ na platou ispred bisti Petra II Petrovića Njegoša i kralja Nikole (izrada posljednje je rezultat donacije Privredne komore Crne Gore).

Bila je to prilika se posjetioci i gosti manifestacije podsjete na 5. novembar 1945. godine i prvu grupu crnogorskih kolonista koja je tada krenula ka Vojvodini. Pet i po hiljada porodica, odnosno 32.500 ljudi iz Crne Gore naselilo je prostore Vojvodine.

- Svako ko Crnu Goru nosi u srcu, najveću zahvalnost i dug osjeća prema crnogorskoj zajednici u Vojvodini koja baštini jedinstvenu kulturu sjećanja našeg naroda i genracijama prenosi izvorni crnogorski sistem vrijednosti i način života – rekao je predsjednik Komore Golubović.

On je ocijenio da Crnogorci u Vojvodini identitet ne grade samo na prošlosti, već imaju potencijal i spremnost da bogato nasljeđe pretoče u nove ciljeve koje budućnost zahtijeva.

- Obaveza je Crne Gore je da bude prisutna u Vojvodini, da kroz saradnju i zajedničke projekte ekonomski osnaži crnogorsku zajednicu u Vojvodini i doprinese razvoju ovog kraja. Privredna komora će u saradnji sa partnerskom Komorom Vojvodine i crnogorskim privrednicima ojačati napore na valorizaciji privrednih potencijala ovog kraja i poboljšanju uslova života crnogorske zajednice. Privrednici su saglasni da se i ovoga puta donacijom pomogne kulturni centar u Lovćencu, i to ćemo učiniti iz srca i sa zadovoljstvom  – naglasio je predsjednik Golubović.

Nenad Stevović, publicista i istraživač crnogorske dijaspore bio je među domaćinima skupa.

- Lovćenac je personifikacija crnogorske dijaspore. On danas živi kao što čine brojna vojvođanska mjesta ove veličine, dosta teško, teže nego ranije. Uvijek je važno istaći privrženost stanovnika Lovćenca matičnoj državi i danas kada Udruženje Krstaš i Kulturno-prosvjetno društvo „Princeza Ksenija“ obilježavaju dan obnove nezavisnosti Crne Gore mnogo znači što smo ugostili delegaciju privrednika koja je učestvovala na Međunarodnom sajmu u Novom Sadu. Privredna komora Crne Gore, kao i druge državne institucije, pokazuju visok nivo nacionalne odgovornosti jer posjećuju Lovćenac i vode računa o  crnogorskoj zajednici – kazao je Stevović.

Prvi čovjek Luke Bar Zarija Franović ne krije pozitivne impresije o Lovćencu koje opisuje kao predivno vojvođansko mjesto koja baštini tradiciju Crne Gore, a to je pokazao i priređeni kulturno-umjetnički program.

On naglašava da je 21. maj istorijski datum za sve građane Crne Gore kada smo, kako kaže, na kulturan i demokratski način obnovili državnost poslije dužeg vremena.

- Veoma sam srećan što proslavljamo punih 12 godina od obnove nezavisnosti i očekujem u budućnosti još veći prosperitet za našu zemlju – rekao je Franović, čestitajući svim građanima praznik.