You are here

Sajam hrane u Budvi

13/03/2015

Ovogodišnji 41. Sajam hrane održava se od 12. do 14. marta 2015. godine na Jadranskom sajmu u Budvi. Privredna komora Crne Gore na ovoj manifestaciji ima organizovan nastup i prezentuje domaće potencijale u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, proizvode u okviru projekta Dobro iz Crne Gore, te med, masline, sir, kajmak, divlji šipak u okviru projekta WELLFOOD. 

Sajam hrane fokusiran je na promociju tradicionalnih i kvalitetnih domaćih proizvoda. Na otvaranju sajma govorili su: Rajko Bujković, direktor Sajma, Danijela Stolica, državna sekretarka za poljoprivredu i ruralni razvoj, Cervan Đerđ, državni sekretar Mađarske i Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore

Pozdravne riječi

Crnogorski proizvođači hrane treba da nastave da rade na poboljšanju kvaliteta svojih proizvoda, sertifikaciji i brendiranju, kako bi postigli konkuretnost na domaćem i inostranim tržištima kazala je otvarajući 41. Sajam hrane u Budvi generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu i ribarstvo Danijela Stolica. Ona je navela da je neophodno da domaći proizvođači hrane turističkom tržištu naše zemlje ponude mnogo više proizvoda.

- Ohrabruje da sve veći broj proizvođača i prerađivača razmišlja u tom pravcu i podiže standarde u proizvodnji hrane, ocijenila je Stolica.

Podsjetila je da su neki od crnogorskih proizvoda prepoznati van granica naše zemlje, kao što je vino, ali i da mnogi drugi imaju tu šansu, na primjer mesni proizvodi, med, šumski proizvodi, ljekovito bilje i drugi, posebno iz organske proizvodnje.

Učesnike manifestacije je pozdravio i Rajko Bujković, izvršni direktor Jadranskog sajma, koji je izrazio zadovoljstvo brojem i kvalitetom proizvoda na štandovima. Posebno je pozdravio prisustvo predstavnika Mađarske trgovinske kuće i Ambasade Mađarske, u čijoj organizaciji se u okviru sajma održava  poslovni forum.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Mađarske Cervan Đerđ istakao je da privredne veze sa Crnom Gorom za njegovu zemlju imaju veliki značaj, te da se mogu upotpuniti i u sektoru proizvodnje hrane. On je kazao da je jedan od najvažnijih zadataka stvaranje uslova za proizvodnju kvalitetne hrane, preradu i prodaju bezbjednih i kvalitetnih proizvoda.

U ime Privredne komore učesnike sajma pozdravila je potpredsjednica Ljiljana Filipović.

Ona je kazala da je Budva, tokom trodnevnog trajanja ove manifestacije, mjesto susreta ključnih aktera u procesu kreiranja državne politike kada je u pitanju hrana, predstavnika nauke i normalno, proizvođača.

- Saradnjom i udruživanjem iskustava, znanja i ostalih resursa, izlagači i svi učesnici u mogu mnogo lakše i cjelovitije ostvariti zajedničke interese i koristi u sve složenijoj i zahtjevnijoj utakmici na  tržištu, ocijenila je potpredsjednica Komore.

Domaći proizvodi - kvalitet više

Privredna komora Crne Gore je organizovala okrugli sto na temu: “Kako da domaći poljoprivredni proizvodi dobiju kvalitet više”. Ovaj skup je dio  sajamske manifestacije, a realizovan je u okviru projekta WELLFOOD.

U uvodnoj riječi Lidija Rmuš, sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske  industrije Privredne komore je navela da na izbirljivom tržištu, sa velikom konkurencijom, ukoliko se želi poslovni uspjeh, akcenat mora biti na kvalitetu i konkurentnosti, odnosno sposobnosti zadovoljavanja interesa i potreba potrošača.

- Okrugli sto  organizujemo u sklopu  projekta  WELLFOOD u koji su, preko različitih institucija (Komora, univerziteti, istraživački centri) uključene sve države regiona, kao i Grčka i Italija. Cilj projekta je jačanje inovacijskih kapaciteta jadranske regije u poljoprivredno prehrambenom sektoru, podsticanjem saradnje i transferom znanja, rekla je Rmuš.

Ona je kazala da je proizvodnja i potrošnja autohtonih prehrambenih proizvoda u stalnom je porastu pa im se iz godine u godinu, posvećuje sve veća pažnja. Ovi proizvodi su na cijeni kod potrošača jer su: prvorazredni, specijalni, drugačiji, pouzdani i s garancijom kvaliteta, porijekla i tradicije.

U Crnoj Gori su, kroz Zakon o geografskim oznakama porijekla, uspostavljene tzv. šeme kvaliteta, odnosno sistem zaštite porijekla, zaštite geografskog porijekla i garantovano tradicionalnih specijaliteta. Na taj način su stvoreni uslovi za postizanje većeg kvaliteta i tržišne vrijednosti proizvoda, kao i mogućnosti za razvoj pojedinih područja prepoznatljivosti, navela je Lidija Rmuš.

Na ovu temu su govorili Branislav Raketić, rukovodilac Grupe za kvalitet, deklarisanje i označavanje hrane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije, Merisa Čekić, samostalna savjetnica za politiku kvaliteta iz Minstarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore i Jovan Nikolić, direktor Monteorganice, zadužene za vršenje kontrole i izdavanje sertifikata u organskoj proizvodnji.

Merisa Čekić, Minstarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, je komentarisala šeme kvaliteta sa posebnim osvrtom na zakonodavni okvir Crne Gore koji pokriva ovu oblast. Takođe je prezentirala korake koje moraju ispuniti poljoprivredni proizvođači kako bi ostvarili prvao na korišćenje određne šeme kvaliteta.

Jovan Nikolić, Monteorganica, je govorio o postupku kontrole i sertifikacije poljoprivrednih proizvoda u okviru šeme kvalteta akcentujući način na koji je to regulisano u zemljma EU. On je ukazao i na šta proizvođači moraju da obrate pažnju u vezi sa ovim postupkom.

Rukovodilac Grupe za kvalitet, deklarisanje i označavanje hrane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Branislav Raketić je predstavio sistem zaštite poljoprivrednih proizvoda u Srbiji i konstatovao da oni imaju 36 zaštićenih proizvoda u različitim kategorijama. Istakao je da kroz projekat koji sprovode sa FAO - Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu i EBRD su započeli projekat razvoja nacionalnih šema kvaliteta i to mesnoj industriji. Cilj je da se kao rezultat ovog projekta dobiju proizvodi mesne industrije koiji će imati kvalitet više.

Osnovni zaključak je da poljoprivredni proizvođači imaju šansu da uvođenjem šema kvaliteta dobiju na vrijednosti svojih proizvoda.

Diskusija

Ova tema zainteresovala je brojne učesnike okruglog stola da komentarišu, pitaju, sugerišu, a sve u cilju postizanja većeg kvaliteta proizvoda.

O problemu gubitka zaštite oznake porijekla za njegušku pršutu koja je bila dobijena u bivšoj državi govorio je Dragan Čavor, Niksen trade. Njemu je nejasno i neprihvatljivo da to mora da se radi iznova. Takođe je ukazao na problem da se njeguška pršuta nalazi u prodaji i u onim objektima koji nemaju osnovne uslove za to.

Nevres Đerić, Školjke Boke, uzgajivač ostriga i mušulja je zatražio odgovor na pitanje zašto njegov proizvod, koji je po prvi put proizveden u Crnoj Gori i u specifičnim uslovima Boke, ne može već duži period da dobije sertifikat za organsku poljorivredu ili da bude dio šeme kvaliteta. Posebno je ukazao na to da se mali značaj daje proizvodima iz mora, kako je rekao naše ''plave njive''.

Tokom drugog dana ove sajamske manifestacije na štandu Komore održana je prezentacija u okviru projekta WELLFOOD, gdje su proizvođači meda, maslina, sira, skorupa, divljeg šipka prezentovali ponudu i realizovali kontakte u cilju unapređivanja proizvodnje i uspješnije prodaje. 

Izdvajamo