You are here

Banke da otvore vrata za investicije u agrar

04/07/2019

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije razmotrio je na sjednici održanoj 4. jula 2019. godine Izvještaj o relizaciji prvog i drugog javnog poziva za IPARD II. Prezentovani su dualni sistem obrazovanja, projekat „Domaći ukusi”, te Informacija o sajamskim aktivnostima.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnik Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Blagota Radulović, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Sanja Marković, direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković, te Ivana Parača, savjetnica u Sektoru za međunarodnu saradnju.

IPARD

Generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanja Blagota Radulović kazao je da se u Crnoj Gori ovaj projekat implementira preko  godinu dana.. IPARD, naglašava on, nije fleksibilan i karakteriše ga ozbiljan sistem kontrola podnijetih zahtjeva koji se moraju poštovati. Zato je u fokusu Ministarstva smanjenje rizika da Evropska komisija povuče novac zbog neusaglašenosti sa zahtjevima projekta, naveo je Radulović.

On je prezentovao SWOT analizu IPARD projekta – snage, slabosti, prilike i prijetnje koje se odnose na naš agrar u ovom projektu.

- Poljoprivrednici su ti koji nose proces IPARD-a uz podršku nadležnih. Sama činjenica da je tokom prva dva poziva za IPARD, za mjeru 1 i 3, bilo više od 400 zahtjeva  u vrijednosti od  preko 50 miliona eura potražnje investicija, dovoljno govori o tome gdje se naš sektor poljoprivrede i prerade nalazi u ovom momentu – kazao je Radulović.

On je izrazio zadovoljstvo zbog iskazane volje poljoprivrednika da učestvuju u pozivima za IPARD, uz ocjenu da će se vremenom povećati procenat uspješnosti njihovih aplikacija.

Konstatovao je da su vidljiva ulaganja u stočarstvo, ali da postoji još mnogo prostora da se investira u biljnu proizvodnju i preradu. Ukazao je da je potrebno implementirati međunarodne standarde u agraru, raditi na edukaciji, te iskoristi priliku i što bolje se pozicionirati na rastućem tržištu u ovoj oblasti.

- U ovom momentu u okviru IPARD-a imamo 205 ugovora za 19,3 miliona eura investicija. Od tih 205 ugovora, 75 korisnika je počelo sa investiranjem a  vrijednosttih projekata iznosi 9,1 milion eura. Riječ je o velikom investicionom talasu u sektoru poljoprivrede. Nadam se da će ovih 9,1 milion eura privući pažnju banaka, prema agraru. Apelujem na banke da otvore vrata za poljoprivrednike i aplikante koji su stvorili uslove da investiraju u primarnu proizvodnju – rekao je Radulović.

On je najavio da da će treći IPARD javni poziv za mjeru 3- „Investicije u fizički kapital za preradu i marketnig poljoprivrednih i ribljih proizvoda“ Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objaviti do kraja  ovog mjeseca, kao i da će do kraja godine biti raspisan i novi javni poziv  za mjeru 1 -„Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava“

- Poručujem svima koji planiraju da se prijave po javnom pozivu za mjeru 3 - počnite odmah da pribavljate potrebnu dokumentaciju, izradu glavnih revidovanih projekata ako je investicija građevina, kao i biznis planova – riječi su predstavnika Ministarstva.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović je ocijenio da IPARD nudi brojne prednosti, ali da je prije svega neophodno da ulaganja budu opravdana i održiva sa aspekta profita, jer kredite treba vraćati.

Sekretarka Lidija Rmuš ocijenila je da je potrebno promovisati potrebu većih ulaganja u voćarstvo, gdje postoji značajna mogućnost supstitucije uvoza domaćom proizvodnjom.

Predstavnik Ministarstva je odgovorio da je razumljivo što poljoprivrednici ulažu najviše u oblasti koje imaju brži povrat ulaganja. Voćarstvo, prema njegovim riječima, može biti interesantno velikim kompanijama i naveo je primjer novog velikog voćnjaka jabuka u Župi nikšićkoj, kao i zasade dunja te maslina.

Dualno obrazovanje

Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković ocijenio je da su Ministarstvo prosvjete, institucija kojom rukovodi i Privredna komora Crne Gore postigli „odlične pomake u reformi stručnog obrazovanja“.

- Novi modularizovani obrazovni programi su upravo ono što privredi treba i što preduzetnici traže – smatra Rajković.

U odnosu na prije dvije godine, trogodišnje programe zanimanja upisuje 1000 učenika više, dodaje on. To govori da su stručne škole sve više izbor mladih koji naročito interesovanje pokazuju za dualni sistem obrazovanja.

Rajković je pozvao predstavnike agrara da se uključe u dualno obrazovanje.

- Očekujemo da vaša vrata budu otvorena za tu djecu, jer je to najbolji način da kreirate kadar koji vam je potreban – rekao je direktor Centra.

U dualnom sistemu su 22 od 24 opštine, 26 škola, 577 učenika (plan je da ih u školskoj 2019/2020 bude 800) i 285 poslodavaca.

- Dualno obrazovanje je dobra prilika da dođemo do kvalitetnog kadra u mjeri naših potreba – ocijenio je predsjednik Odbora Milutin Đuranović.

Bekim Hadžalić, Franca, smatra da je sa dualnim obrazovanjem trebalo ranije krenuti imajući u vidu sve veći odlazak stručnog kadra u inostranstvo.

Nadovezujući se na tu temu, Milko Beljkaš iz Inpeka, smatra da je potrebno iznaći mehanizme da se kadar koji se školuje kod poslodavca i zadrži. On smatra da je potrebno bolje informisati građane i tako doprinijeti većem upisu djece na pojedina deficitarna zanimanja.

Domaći ukus

Projekat „Domaći ukusi“ prezentovala je Sanja Marković, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva.

Povezivanje turizma i poljoprivrede od izuzetnog je značaja za crnogorsku ekonomiju. Tradicionalni domaći proizvodi dodaju na vrijednosti turizmu, a pozitivni efekati na ekonomiju ostvaruju se kroz povećanje njihove potrošnje i smanjenje uvoza.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija, Investiciono-razvojni fond i Privredna komora Crne Gore, potpisali su Sporazum o saradnji u cilju promovisanja saradnje proizvođača, distributera i turističke privrede u realizaciji druge faze projekta “Kupujmo domaće” pod nazivom “Domaći ukusi”.

Cilj projekta je supstitucija uvoza i povećanje potrošnje domaćih proizvoda kroz turizam i ugostiteljstvo.

Fokus projekta je na preduzimanju aktivnosti u oblasti plasmana crnogorskih proizvoda na domaćem turističkom tržištu, koje se odnose na: povećanje učešća domaćih proizvoda u turizmu i ugostiteljstvu; jačanje svijesti o značaju povezivanja domaćih proizvođača sa privrednim subjektima iz oblasti turizma i ugostiteljstva u cilju razvoj ukupnog privrednog ambijenta u Crnoj Gori; promovisanje crnogorskih proizvoda na nacionalnom i međunarodnom planu; unapređenje poslovnog ambijenta.

Program ima četiri međusobno povezane komponente implementacije koje objedinjavaju postavljene ciljeve i ciljne grupe. One se odnose na: analizu proizvodnje hrane i potencijala za plasman kroz turizam i ugostiteljstvo; unapređenje kvaliteta i efikasnije povezivanje proizvođača i kompanija iz oblasti turizma i ugostiteljstva; podsticanje razvoja preduzetništva; brendiranja i promocije gastro ponude.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović je kazala da su u ovoj godini opredijeljena značajna sredstva za aktivnosti u okviru projekta “Domaći ukusi” u iznosu 120.000 eura, koje treba da doprinesu boljoj pozicioniranosti domaćih proizvoda i njihovoj većoj potrošnji u turizmu.

Sekretarka Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije Lidija Rmuš ocijenila je da je u svijetu nezamisliva turistička bez gastro-ponude, te da se mora raditi na njihovom povezivanju.

Tadija Šljukić, mljekara Nika, ukazao je na nedovoljnu zastupljenost crnogorskih mliječnih proizvoda u hotelima. Prema njegovim riječima, hoteli prilikom nabavke najviše uzimaju u obzir cijenu, a crnogorski mlječni proizvodi nastaju od sirovine koja je do 30 osto skuplja nego u pojedinim zemljama okruženja.

Sanja Marković je kazala da će se tokom realizacije projekta naći način kako da crnogorski proizvodi budu istaknuti u hotelima,  kao I da se osoblje edukuje da najprije preporuči gostima domaću hranu.

Informacija o sajmovima

Ivana Parača, savjetnica u Sektoru za međunarodnu saradnju, predstavila je Program sajamskih aktivnosti za 2019. godinu koji će Komora relaizovati u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvom turizma i održivog razvoja, Nacionalnom turističkom organizacijom i Investiciono razvojnim fondom Crne Gore.

Učestvovanje na sajmovima je jedna od aktivnosti koja značajno doprinosi intenzivnijem uključivanju crnogorske privrede u međunarodne ekonomske tokove i poboljšanju saradnje. Učešće na sajmovima ima širu višedimenzionalnu promotivnu funkciju privrednih potencijala Crne Gore i konkretnih preduzeća međunarodnoj javnosti.

Komorin Program za 2019. godinu obuhvata zajedničko učešće crnogorske privrede na sajmovima u Mostaru, Novom Sadu, Celju, Prištini i Tirani.

Poseban fokus je na sajmu u Celju – MOS, koji se održava od 10. do 15. septembra 2019. godine. MOS je poslovni i sajamski događaj koji svake godine privuče preko 1.000 izlagača, 130.000 posjetilaca i više od 34 zemlje učesnice. Manifestaciju prate predavanja, događaji i radionice iz različitih oblasti, gdje se mogu dobiti korisne informacije za poslovanje. Tradicionalno, sajam svake godine ima partnersku zemlju, što još više olakšava uspostavljanje ekonomskih veza između zemalja. Ove godine zemlja partner sajma je Crna Gora.

Cilj učešća na MOS-u je povećanje spoljno-trgovinske razmjene i stranih direktnih investicija putem prezentacije i promocije crnogorske privrede, odnosno njenih ekonomskih potencijala i investicionog ambijenta. Organizovanje zajedničkog štanda gdje bi bio izložen reklamno propagandni materijal Privredne komore kao i različiti materijali i proizvodi crnogorskih kompanija, je način da se predstavimo, upoznaju novi partneri i obave poslovni razgovori. Kroz seminare i ekonomske konferencije renomirani stručnjaci će podijeliti svoje znanje i iskustvo sa izlagačima i posjetiocima kako bi se lakše susreli sa izazovima i povećali konkurentnost svojih proizvoda.

Članovi Odbora su pozvani da daju predloge i rješenja koji će doprinijeti što boljem predstavljanju naših proizvoda i države u Sloveniji.

Sekretarka Lidija Rmuš je posebno naglasila da je riječ o državi koja je u Evropskoj uniji te da je ovaj sajam posebna prilika za one kompanije koje imaju izvozne brojeve za EU.

Izdvajamo