You are here

Bolji uslovi trgovine sa Turskom

17/12/2018

Odbor poljoprivrede i prehrambene industrije, na sjednici 17. decembra 2018. godine, razmotrio je informaciju o izmjenama Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom. Prezentovana je uloga Zavoda za zapošljavanje Crne Gore na tržištu rada i usvojen Program rada Odbora za 2019. godinu.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Ivan Mijušković, a u radu su, pored članova učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnice Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za bezbjednost hrane Kristina Lapčević i Sunčica Boljević, te Zavoda za zapošljavanje Aleksandar Rakočević.

Sporazum

U decembru ove godine parafirani su protokoli o daljoj liberalizaciji trgovine između Crne Gore i Republike Turske, čime su zvanično završeni pregovori o proširenju i izmjeni Sporazuma iz 2010. godine.

Predmet Protokola 1 je dodatna liberalizacija međusobne trgovine poljoprivrednim proizvodima, a Protokola III liberalizacija pristupu tržištu u dijelu usluga.

Podsjetimo, zbog veoma visokog stepena carinske zaštite za poljoprivredene proizvode koji važe u Turskoj, 2010. godine je dogovorena veoma mala lista obostranih koncesija u Sporazumu. Koncesije koje je turska strana odobrila Crnoj Gori se odnose na tjestenine te džemove i vino, a crnogorske su se odnosile na sočivo i sušene kajsije.

Poljoprivredni proizvodi iz Turske su vrlo zastupljeni na našem tržištu. Izražen je negativan bilans u trgovini - posljednjih godina skoro da i nije bilo izvoza poljoprivrednih proizvoda (osim kože), dok je uvoz iz Turske iznosio oko četiri miliona eura.

Na zahtjev crnogorskih privrednika nekoliko puta je na sjednicama Zajedničkog komiteta i Mješovite komisije tražena izmjena Sporazuma u cilju dalje liberalizacija trgovine, uz obrazloženje da bi ona pozitivno uticala na smanjenje deficita i jačanje saradnje između dvije zemlje. Ovo nastojanje rezultiralo je parafiranjem pomenutih protokola.

Kristina Lapčević, načelnica odjeljenja za ekonomske analize i tržište u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, informisala je privrednike da su pregovori sa Turskom o liberalizaciji trgovine bili teški, da su trajali godinu, ali i rezultirali dogovaranjem povoljnijih uslova za izvoz za crnogorske privrednike. Sporazum tek treba da bude usvojen  na Vladi, što se očekuje do kraja godine, da bi bio zvanično potpisan u prvom kvartalu naredne. Zbog duge procedure ratifikacije parlamentima država potpisnica, stupanje sporazuma na snagu se očekuje, u najboljem slučaju, krajem naredne godine.

Ona je pojasnila da su u fokusu pregovora bili proizvodi koji inače Crna Gora izvozi-proizvodi iz grupe mesa, voća, povrća, prizvoda , brašno, vino i za koje su obezbijeđene kvote sa nultom carinskom stopom.   Podsjetila je  takođe da  uvozne carinske stope u Turskoj izuzetno visoke, kao npr. carinska stopa za    svježe meso  se kreće  do 250 odsto, za  dimljeno do 127 odsto, brašno 114 odsto, vino 120 odsto.

Lapčević je najavila da će, nakon verifikacije od strane Vlade, biti organizovan sastanak sa privrednicima  gdje će biti predstavljeni detalji Sporazuma, a u međuvremenu će predstavnici Uprave za bezbjednost hrane razgovarati sa proizvođačima – potencijalnim izvoznicima mesa i prerađevina te upoznati ih sa procedurama, da bi naši proizvodi mogli da se izvoze odmah nakon stupanja Sporazuma na snagu.

Sunčica Boljević iz Uprave za bezbjednost hrane govorila je o pomenutim procedurama za izvoz svježeg i sušenog junećeg i ovčijeg mesa u Tursku, koje su komplikovanije od onih koje važe u Regionu ili EU, ali da ipak nijesu strane za nas te da očekujemo da će naši rproizvođači zadovoljiti iste bez problema. Goveda i ovce moraju da potiču sa teritorije Crne Gore. Prije nego dođe do izvoza, turskoj strani  se mora dostaviti lista klanica i objekata koji su zainteresovani za izvoz. Uslijediće njihov obilazak od strane turskih eksperata koji će tražiti da ti objekti budu isključivo za klanje goveda i ovaca, te da moraju imati HALAL sertifikat. Nakon toga će dati listu objekata iz kojih dozvoljavaju izvoz. U narednom koraku oni će prisustvovati samom klanju. Životinje se ne smiju miješati sa drugima i moraju biti pregledane na BSE( bolest“ ludih krava“). Za suvo meso procedura je slična, navela je Boljević.

Jadranku Zvicer iz Nikšićkog mlina interesovalo je da li će i u proizvodnji brašna biti obilazaka sa turske strane, na što joj je odgovoreno da će se za ovu namirnicu primjenjivati odredbe takozvane kumulacije porijekla iz Pan Euromed konvencije, slično kao pri izvozu u Albaniju.

Bakim Hadžalić iz Meso-prometa ocjenjuje da svi proizvođači mesne industrije imaju razlog za radost, te da će proizvođači Sporazumom dobiti stimulans da povećaju proizvodnju goveda i ovaca.

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš izrazila je zadovoljstvo zbog izmjene Sporazuma u korist naših proizvođača. Ona je ocjenila to vrlo bitnim za proizvodnju jagnjećeg mesa, gdje Crna Gora ima značajan potencijal.

Potpredsjednicu Komore Ljiljanu Filipović je interesovalo da li će posjete turskih eksperata biti organizovane prije ratifikacije Sporazuma, da bi se odmah počelo sa njegovom primjenom danom stupanja na snagu. Sunčica Boljević je prenijela utisak da je i turska strana zainteresovana da se što prije krene sa realizacijom Sporazuma. Očekuje se da će lista zainteresovanih za izvoz u Tursku biti formirana tokom naredna dva mjeseca.

Uloga ZZZCG

O ulozi Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada govorio je Aleksandar Rakočević, šef Biroa rada Podgorica. On je posebno potencirao značajnu ulogu Zavoda u posredovanju pri zapošljavanju, odnosno u obezbjeđivanju kadrova kroz procese regrutacije i selekcije. Zavod je zadužen i za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, subvencioniranje poslodavaca za zapošljavanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, podsticanje razvoja preduzetništva i pravne savjete, consulting usluge i anketiranje poslodavaca.

On je pozvao privrednike da istaknu svoje potrebe da bi Zavod na osnovu njih kreirao politiku aktivnih mjera zapošljavanja.

Smatra da su među programima Zavoda za članove Odbora najinteresantniji oni koji se odnose na stručno osposobljavanje srednjoškolaca, te osposobljavanje za rad kod poslodavaca. Kroz njih poslodavac iz realnog sektora može da osobu sa evidencije Zavoda osposobi za rad u svom preduzeću, a u periodu trajanja programa od šest mjeseci zaradu radniku isplaćuje Zavod. Takođe je pozvao privrednike da se uključe u programe koji se odnose na angažovanje teško zapošljivih lica i osoba sa invaliditetom, jer je njihovo zapošljavanje podržano značajnim subvencijama.

Prezentacija predstavnika Zavoda naišla je na veliko interesovanje privrednika koji su tražili dodatna pojašnjenja o benefitima koje nude pojedini programi ove institucije.

Potpredsjednica Filipović je kazala da su predstavnici Stručne službe Privredne komore u ovoj godini obišli više od 1.300 preduzeća i upoznali se sa izazovima sa kojima se srijeću u poslovanju. U vrhu liste ograničenja koje su privrednici naveli je nedostatak adekvatnih kadrova, pa su itekako dobrodošle aktivnosti Zavoda koje idu u pravcu osposobljavanja ljudi za rad kod poslodavaca, dokvalifikacija i prekvalifikacija, navela je Filipović. Ona je ukazala da programi Zavoda mogu da doprinesu i rješavanju problema turističke privrede koja, zbog ograničenja iz Zakona o zapošljavanju stranaca, teško dolazi do potrebnog broja radnika iz okruženja.

Predsjedavajućeg Ivana Mijuškovića interesovalo je da li je privrednicima dostupna baza Zavoda koja se odnosi na detalje vezane za nezaposlena lica. Odgovoreno mu je da se nedjeljni izveštaj po djelatnostima nalazi na sajtu, a da na upit privrednici mogu dobiti veoma iscrpne podatke koji im mogu pomoći pri planiranju potreba za kadrovima.

Program rada

Program rada Odbora za 2019. godinu predstavila je sekretarka Lidija Rmuš. Riječ je o okviru sa akcionim planom u kojem su date navedene teme sjednica Odbora, okruglih stolova, seminara, kao i aktivnosti u okviru projekata Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

Privrednicima je upućen poziv da predlože teme kojim bi program bio dopunjen. Sekretarka je takođe ukazala da je Komora otvorena za formiranje grupacija u okviru Odbora poljoprivrede koje bi se bavile temama specifičnim za njihovu oblast.

Ona je informisala Odbor da raste broj proizvoda sa geografskom oznakom porijekla, pošto je tu vrstu zaštite dobio i Crnogorski pršut.

Prenijela je i rezultate sastanka u Privrednoj komori sa Regulatornom agencijom za energetiku, gdje su se čule informacije da se  nova metodologija neće primjenjivati sljedeće godine, te da će se tolerisati odstupanje u potrošnji struje u granicama +/- 30 odsto u odnosu na ugovorene vrijednosti. Zahvaljujući pregovorima sa regulatorom, ostaće povoljnosti za rad u noćnim časovima, što je bitno za pekarsku industriju. Navedene informacije su privrednici ocijenili kao vrlo pozitivne za njihovo poslovanje.

Predsjedavajući Mijušković smatra da su legalizacija objekata i IPARD projekti interesantne teme za buduće sjednice Odbora.