You are here

Broj mikro, malih i srednjih preduzeća u porastu

07/03/2018

Odboru udruženja malih i srednjih preduzeća Privredne komore Crne Gore, na sjednici 7. marta 2018. godine, predstavljene su kreditne linije Investiciono razvojnog fonda za 2018. godinu. Razmotreni su novi Zakon o Privrednoj komori, informacije o dualnom obrazovanju i poslovnom ambijentu u sektoru MSP, te usvojen Izvještaj o radu Odbora.

Sjednicu je vodio dr Rajko Bujković, predsjednik Odbora, a u radu su pored članova učestvovali predstavnici IRF-a Spasoje Vujošević i Đuro Kažić.

Predstavnik IRF-a Vujošević je kazao da je ovaj fond od osnivanja do kraja 2017. plasirao oko 620 miliona eura u crnogorsku privredu, a u posljednjoj godini 175,6 miliona eura, 37% ili 47,1 milion eura više u odnosu na 2016.

Za podršku razvoju preduzetništva u 2018. godini IRF je definisao kreditne linije za podršku visokoškolcima, tehnološkim viškovima, ženama u biznisu (START UP, UNDP), mladima, start up-preduzećima, početnicima u biznisu i preduzetništvu.

Kamatna stopa za direktno kreditiranje je do 3%, dok je posredstvom banaka 4%. Rok otplate: do 12 godina (sa uključenim grace periodom do četiri godine).

Maksimalan iznos kredita je do 50.000 eura za direktne kredite (za preduzetnike do 30.000 eura, preduzetnice do 50.000 eura). Za kredite koji će se realizovati posredstvom poslovnih banaka maksimalan iznos kredita je 1.000.000 eura.

Za visokoškolce, tehnološke viškove i žene u biznisu obezbijeđenje su beskamatne kreditne linije.

Krediti će biti dodijeljivani mikro, malim i srednjim preduzećima u poljoprivredi, turizmu, proizvodnim i uslužnim djelatnostima, likvidnost, konkurentnost crnogorskih proizvoda na inostranim tržištima, realizaciji greenfield i brownfield investicija, infrastrukturnim projektima od ekološkog, lokalnog i državnog značaja, te iz oblasti energetike i energetske efikasnosti. O uslovima kreditiranja se možete informisati na http://www.irfcg.me/me/.

IRF će i u 2018. godini odobravati stimulacije za subjekte koji posluju u opštinama sjevernog regiona i onim koje su ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore, zatim za realizaciju projekata koji zapošljavaju pet ili više novih osoba, onima koji kao sredstvo obezbjeđenja ponude bankarsku garanciju, preduzećima koja redovno izmiruju svoje poreske obaveze (sa “Bijele liste”). Za projekte koji će se finansirati iz sredstava EIB-a, kamatna stopa će biti niža za 0,5% u odnosu na definisane.

Privrednici su tokom diskusije tražili od IRF-a podršku mladim ljudima koji žive na selu, posebno stočarima, te drugim proizvodnim djelatnostima. Smatraju da bi gornje kamatne mogle biti i niže od 4,5 odsto pošto su približne bankarskim, na što su im predstavnici IRF-a odgovorili da je stopa opada po 0,5 procentnih poena za nerazvijena područja, otvaranje novih radnih mjesta, i aranžmane Evropske investicione banke.

Informaciju o poslovnom ambijentu u sektoru MSP predstavio je sekretar Odbora Veselin Dragićević. Sektor MSP pokazuje tendenciju rasta, posmatrano po broju preduzeća i zaposlenih.

Broj MMSP u 2017. godini prema podacima Poreske uprave je 25.991, što je povećanje od 39,5% u odnosu na 2011. godinu. Najveći broj zaposlenih je u mikro preduzećima 50.946 (30,92%), malim preduzećima 38.794 (23,55%), a najmanji kod srednjih preduzeća 34.912 (21,19%). u ukupnom izvozu od 75,2%. U ukupnim investicijama u osnovna sredstva, koje su iznosile 652,8 mil. € 2016. godine, učešće MSP je bilo oko 56,7% ili 370,2 miliona eura. Učešće prometa MSP u ukupnoj vrijednosti je 2016. godine bilo 77,2%, a bruto dodate vrijednosti MSP 70,5%.

U Informaciji je konstatovano da se dosljedna i efikasna primjena zakonskih propisa nameće kao potreba radi obezbjeđivanja pravne sigurnosti, predvidljivosti, te privlačenja novih investicija. Budući da će povećanje PDV-a za 2 p.p. potencijalno oslabiti konkurentnost privrede neophodno je razmotriti i druge modalitete za saniranje javnih finansija, a koji će istovremeno održati i/ili unaprijediti konkurentnost.

Povećanje PDV-a i akciza može uticati na dalje povećanje obima nelegalnog poslovanja, te je potrebno intenzivirati aktivnosti nadležnih organa na suzbijanju poslovanja van legalnih tokova. Pored toga, efikasnije suzbijanje sive ekonomije zahtijeva ponovno uključivanje predstavnika privatnog sektora u rad nadležne komisije.

Veliki broj i visoki iznosi taksi, na nacionalnom i lokalnom nivou, opterećuju poslovanje privrede, te je potrebno preispitati njihove iznose i smanjiti na način da će odražavati stvarne troškove pruženih usluga.

Neophodno je nastaviti aktivnosti na unapređenju uslova za investiranje, prvenstveno kroz dalji razvoj biznis zona od strateškog i lokalnog značaja, čime će se doprinijeti intenzivnijem korišćenju potencijala i privlačenju investicija, posebno investicija u proizvodnju, koje su značajan pokretač ekonomskog rasta.

Rast crnogorske ekonomije moguće je postići povećanjem izvoza roba i usluga čemu moraju prethoditi podsticaji za rast produktivnosti i konkurentnosti, koje je potrebno definisati strategijom za podsticaj izvoza. Ublažavanje robnog deficita ostvarivo je uz tzv. izvoz „na pragu“ (veći plasman domaćih proizvoda na našem tržištu kroz turizam), izvoz gotovih proizvoda, kao i supstituciju uvoza domaćim proizvodima. Potrebno je intenzivirati aktivnosti na brendiranju domaćih proizvoda, usluga i uopšte ponude, kako bi se unaprijedila prepoznatljivost.

Potrebno je stvoriti ambijent za bolje pozicioniranje domaćih proizvoda i to udruženim sredstvima i zajedničkim djelovanjem svih aktera u lancu proizvodnje i potrošnje, države, udruženja, proizvođača, trgovaca, potrošača. Neadekvatna kvalifikaciona i starosna struktura radne snage zahtijeva intenziviranje saradnje između obrazovnih institucija i privrede, nastavak aktivnosti na razvoju dualnog obrazovanja, a sve u cilju stvaranja odgovarajućeg kadra za razvoj privrede. U dijelu zakonodavstva potrebno je na adekvatan način urediti oblast radnih odnosa kako bi se dostigao odgovarajući nivo fleksibilizacije tržišta rada, te unaprijedili uslovi za otvaranje novih radnih mjesta. U okviru radnog zakonodavstva, posebnu pažnju treba posvetiti socijalnom dijalogu (savjetu), koji sada nije uređen na adekvatan način. Unapređenje saobraćajne infrastrukture i regionalno povezivanje važno je za razvoj turizma i ukupne privrede.