You are here

Crna Gora mora ići putem ubrzanog ekonomskog razvoja

27/12/2021

Tradicionalni godišnji sastanak privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 27. decembra 2021. godine.

U neposrednom dijalogu predstavnika Vlade i poslovne zajednice analizirani su stanje ekonomije u izazovnim vremenima pandemije i efekti ekonomske politike, te predložene smjernice za njeno unapređenje. Povod za razgovor bila je i analiza “Crnogorska privreda u 2021. godini”, sublimat godišnjeg rada privrede u tijelima i organima Komore, kao i niza istraživanja i direktnih razgovora tokom posjeta privrednim društvima.  

U radu sastanka učestvovali su novoizabrana predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, predsjednik Vlade Crne Gore prof.dr Zdravko Krivokapić, ministar ekonomskog razvoja mr Jakov Milatović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, državna sekretarka u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Marina Banović, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Veljo Čađenović, predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović, članovi Upravnog odbora ove asocijacije i predsjednici odbora udruženja. Sastankom je moderirao v.d. potpredsjednika Komore Pavle D. Radovanović.

Riječ predsjednice Komore

Predsjednica dr Nina Drakić ukazala je da su Vlada i Privredna komora prirodni partneri posvećeni dostizanju zajedničkog cilja - istinskog ekonomskog i društvenog napretka zemlje.

U osvrtu na pandemiju kovida-19 i krizu koju je izazvala, Drakić je posebno istakla značaj Vladinih mjera podrške privredi koje su omogućile da se očuva ekonomska supstanca, a čijem kreiranju je znatno doprinijela Privredna komora sublimirajući zahtjeve poslovne zajednice.

- Crnogorski privrednici podnose veliko breme krize koja je na iskušenje stavila stabilnost njihovih kompanija, sposobnost brzog prilagođavanja promjenama i vještinu upravljanja u nepredvidivim uslovima. Pokazali su i visok stepen društvene odgovornosti, a i brigu za zaposlenog, ne samo kao nekoga ko svojim radom učestvuje u stvaranju dobiti kompanije, već je to imalo i naglašenu socijalnu dimenziju – kazala je Drakić.

Prezentujući akcente Analize poslovanja crnogorske privrede ona je apostrofirala da je nakon negativnih trendova zabilježenih tokom 2020. i u prvom kvartalu ove godine oporavak ekonomije otpočeo paralelno sa procesom imunizacije, te da je u drugom i trećem kvartalu ostvaren rast sa visokim stopama od 19 i 25,8 odsto, čemu su najviše doprinijeli prihodi od turizma, transporta i građevinskih usluga.

- I pored evidentnog oporavka ekonomske aktivnosti, poslovanje još uvijek odvija u zdravstveno kompleksnim uslovima uz rizike koje donosi pojava novih sojeva virusa. To uzrokuje nepredvidivost, te konzervativniji pristup u izradi poslovnih i investicionih planova za narednu godinu – rekla je predsjednica Komore.

Ona se posebno osvrnula na aktuelne izazove proizvodnih djelatnosti koje su suočene sa rastom cijena sirovina.

- Ovih dana, nažalost, svjedočimo najavama obustavljanja proizvodnje aluminijuma, koja značajno doprinosi crnogorskoj privredi, sa veoma pozitivnim efektima i po naš spoljnotrgovinski bilans. Iskoristiću ovu priliku, da još jednom apelujem na sve u ovom procesu da ulože dodatne napore u iznalaženju održivog rješenja koje će, prije svega, osigurati dalji razvoj industrijske proizvodnje te očuvanje radnih mjesta – naglasila je Drakić.

Ukazujući na važnost finansijskog sektora na ublažavanje posljedica krize i oporavak crnogorske ekonomije, posebno je naglasila važnu ulogu Investiciono razvojnog fonda.

- Dozvolite da istaknem da kao značajan iskorak ka jačanju sveukupne konkurentnosti ekonomije, prepoznajemo osnivanje Kreditno garantnog fonda, na čemu je crnogorska privreda insistirala godina unazad – rekla je ona.

Prema njenim riječima, istraživanja koja su prethodila izradi Komorine analize pokazuju da privrednici sporu naplatu potraživanja, odnosno nelikvidnost izdvajaju kao najveći problem u poslovanju.

- Doprinosi na zarade, koji su trenutno najviši u odnosu na zemlje regiona, usporavaju rast i ograničavaju konkurentnost preduzeća. Zato želim da pozdravim najavljenu reformu i smanjenje poreskog opterećanja na rad, uvjerena da će najvećem dijelu privrednih subjekata to donijeti smanjenje troškova – rekla je Drakić.

Ipak, smatra da uticaj ove refome na mikro i mala preduzeća iz manje razvijenih opština može biti negativan, posebno kod onih koja posluju u nisko profitabilnim djelatnostima.

- To bi nažalost moglo da se odrazi i na povećanje sive ekonomije, koju možemo okarakterisati kao sistemski izazov koji opterećuje i privredu i državu, te kao takav zahtijeva naše sinergetsko i istrajno djelovanje – kazala je ona.

Mišljenje privrednika je da će ka povećanju sive ekonomije voditi i najavljeno povećanje akciza i uvođenje novih na određene grupe proizvoda, a na tu opasnost upozorava i ranije iskustvo, kada je povećanje akciza u 2017. godini, rezultiralo za 56% manji prihod od akciza po osnovu prodaje cigareta u odnosu na planirano.

Predsjednica Komore je ukazala i na potrebu sniženja stope PDV-a na 7% kod pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga. Ističe da u svim, konkurentskim, mediteranskim i drugim evropskim zemljama, ta stopa se u prosjeku kreće od 5 do 13%.

Sveobuhvatnu reformu, uz uključenost privrede, zahtijeva neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada. Komora će u narednom periodu sa resornim ministarstvom, aktuelizovati ovo pitanje, najavila je Drakić.

Prenoseći iskazane zahtjeve privrede, ona je istakla značaj kreiranja predvidivog i stimulativnog ambijenta koji će privući kako strane, tako i domaće investicije.

 - Znamo da su strane investicije u višegodišnjem periodu bile jedan od pokretača rasta, pa je za očekivati da njihova uloga nakon pandemije bude još značajnija. To je dodatni razloga zbog kojeg cijenimo da još jednom treba razmotriti odluku o prelasku sa proporcionalnog na progresivno oporezivanje – rekla je ona, ukazujući i na potrebu što skorijeg donošenja Prostornog plana Crne Gore, kao preduslova za realizaciju investicionih projekata kao i unapređenja regulative, posebno zakona o radu i o privrednim društvima.

Drakić ističe da je pandemija apostrofirala mnogo godina ranije identifikovani problem loše strukture crnogorske ekonomije.

- Stoga je imperativ učiniti sve da bi diversifikovali ekonomiju, kao preduslov jačanja i povećanja opšte otpornosti privrede i društva na eksterne šokove bilo koje vrste. Najveći potencijal za kreiranje održivijeg rasta prepoznat je u sektorima poljoprivrede, energetike, turizma i informaciono - komunikacionih tehnologija, te okretanju zelenim načinima poslovanja – kazala je ona.

Prema njenim riječima, ulaganja u sektor poljoprivrede, edukacija, podrška u implementaciji međunarodnih standarda kvaliteta imaće pozitivne efekte u srednjoročnom periodu u dijelu supstitucije uvoza hrane.

- Neophodno je jačati domaću proizvodnju, promovisati je i afirmisati na dobro osmišljen način. To je još jedan od zadataka koji podrazumijeva naše čvrsto partnerstvo – riječi su predsjednice Komore.

Ona ocjenjuje da energetski sektor ima potencijal da u dugom roku bude nosilac ekonomskog rasta i značajno doprinese stabilnosti javnih finansija, te da u tu funkciju treba staviti sve raspoložive obnovljive izvore energije, vodeći računa o očuvanju ekološke i ekonomske ravnoteže.

Dodaje da osnažen IT sektor treba da bude i okosnica procesa hitne i neophodne digitalne transformacije cjelokupne privrede, koja traži učenje i posvećenost, te digitalizovanu javnu upravu.

Drakić je, apostrofirajući važnost zelene i cirkularne ekonomije, podsjetila da je Privredna komora otpočela izradu Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, uz podršku UNDP i međunarodnih eksperata. Ovaj dokument će biti korišćen kao temelj pri donošenju Strategije cirkularne ekonomije, čija je finalizacija planirana za poslednji kvartal naredne godine.

- Današnji sastanak koristim kao priliku i da nas sve podsjetim na potrebu posvećenog djelovanja u procesu evropskih integracija i da na tom putu ostanemo istrajni, koristeći ga za usvajanje novih vrijednosti i ustanovljenih evropskih standarda – naglasila je predsjednica Komore.

Izrazila je nadu da će razgovori između Vlade i privrede, u ovom formatu, biti frekventniji, te da će, zajedničkim naporima i dubokim razumijevanjem međusobnih potreba, učiniti crnogorsku ekonomiju snažnijom i spremnom za šira tržišta.

- Privredna komora ostaje duboko posvećena ispunjenju svoje misije zastupanja interesa privrede u nastojanjima dostizanja održivog rasta i razvoja. Zdrava ekonomija je preduslov naprednog društva i države. U ovoj instituciji imate partnera istinski okrenutog ka tom cilju – zaključila je predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić.

Riječ predsjednika Vlade

Premijer prof. dr Zdravko Krivokapić je u izlaganju istakao da je Vlada apsolutno posvećena svim građanima i svim privrednicima.

- Vlada je u startu jasno rekla kakva je njena vizija, kuda, kako i na koji način treba da ide Crna Gora. Crna Gora mora da ide ubrzanim ekonomskim i privrednim rastom i razvojem. Da bi se to obezbijedilo mora se poći od one premise koja je preduslov za to, a to je da imate inovativan, pametan, održiv i inkluzivan pristup. To je mjera svakog uspjeha - kazao je premijer Krivokapić.

On je poručio i da društveno odgovorno djelovanje mora da bude primarno u Crnoj Gori, te da ono nije gledanje samo šta je profit.

- Društveno odgovorno djelovanje je odnos prema svim zainteresovanim stranama. Nije korektno, kada projekte koji nijesu isplativi i nijesu konkuretno održivi treba da realizuje Vlada, a one projekte koji su konkuretni i održivi treba da realizuje neko drugi. Treba primijeniti praksu javno-privatnog partnerstva, pa da zajednički djelimo sve ono što je problem, ali i dobit - naglasio je predsjednik Vlade.

Premijer je saopštio je i da je program „Evropa sad“ najbolji projekat u posljednjih 70 godina.

- Taj projekat je uravnoteženje i balans, prava mjera između privrednika i radnika. Nema toga mikro, malog i srednjeg preduzeća koje taj najniži iznos od 450 eura ne može da isplati. Ovaj program je program za građanina i on će da uspije, bez obzira na to, što neko danas nagovještava da će ugovor o radu koji su potpisani za osam sati svesti na četiri sata. Kakva je to praksa? Kakav je to način razmišljanja? Da li je to fer odnos? Da li je to odnos prema čovjeku koji vam doprinosi da i vaš profit bude veći. Odnos mora biti jasan. Nema prelaska sa osam na četiri sata - poručio je premijer.

On je uputio poruku Privrednoj komori Crne Gore.

- Dajte da Privrednu komoru učinimo domom zajedništva od koje će biti bolje svima u Crnoj Gori. Kada ekonomski budemo snažni zaboravićemo priče koje nas dijele. Hvala na korektnoj saradnji, izuzetnim zapažanjima (tokom sastanka), sugestijama i konstruktivnim predlozima koje su dali privrednici - zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore.

Riječi ministara

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović smatra da u sektoru proizvodnje postoje najveće razvojne šanse, a da je u interesu poljoprivrede da turistička sezona što duže traje.

- Ova sezona je pokazala da se može prodati sve što se proizvede u Crnoj Gori - rekao je Stijović.

On je dodao da postoje značajne površine državnog zemljišta koje se može iskoristiti kao poljoprivredno.

- Moramo se okrenuti sjeveru gdje smo prepoznali potencijale i tamo želimo da očuvamo i unaprijedimo proizvodnju i zadržimo ljude. Ruralni turizam može znatno podstaći razvoj sjevera – smatra ministar Stijović.

Dodao je da postoji značajan prostor za bolju saradnju sektora poljoprivrede, turizma i trgovine.

Naveo je da je problem nelegalna proizvodnja i da je tu potrebno reagovati.

- Što se tiče neradne nedjelje, ona jeste problem kada je prodaja u pitanju, jer poljoprivrednim proizvođačima mnogo znači jedan dan da dodatno plasiraju svoje proizvode - naveo je Stijović.

Stijović je rekao da je činjenica da se poljoprivredna proizvodnja mora subvencionisati i da su to prepoznali kroz razne mjere. Apostrofirao je da su kreirali program “Selo sad” i promovisali na Vladi. izrazio je podršku zahtjevima privrednika da se subvencioniše nabavka rasnih grla čime se može doprinijeti ostanku žitelja ruralnih sredina i dolasku novih.

Navodi da su problem inputi i sada imaju problem sa cijenom hljeba, jer se pšenica uvozi, pa se ne može subvencionisati.

- Preispitaćemo ovaj problem kroz politike Vlade jer proizvodnja hljeba po trenutnim cijenama šteti proizvođačima – rekao je ministar.

Ministar ekonomskog razvoja mr Jakov Milatović čestitao je dr Nini Drakić na izboru za predsjednicu Privredne komore.

- Vjerujem da Crna Gora na pozicijama predsjednika Vlade i Privredne komore nije imala obrazovanije ljude nego sada. Želim i vama i svima nama “mirnije vode” u narednom periodu – ocijenio je Milatović.

On je kazao da je od “izgubljene” 2020. godine napravljen korak unaprijed, i da su tokom minule nadokanđeni i prevaziđeni rezultati koji su postignuti tokom 2019.

- Nakon pada ekonomske aktivnosti od 15 odsto u 2020. godine, ovu godinu završavamo sa rastom od skoro 15 procenata. Jako sam srećan zbog toga jer je to naš zajednički rezultat. Ovo je dobar način da završimo godinu – kazao je on.

Ministar je dodao da su u ovoj situaciji i odnosu na zatečeno stanje, javne finansije stabilne i održive.

- Stabilnije i bolje finansije znače da u narednom periodu neće biti povećanja poreza, što će biti dobar signal za investitore -kazao je Milatović.

On je poručio da javne finansije signaliziraju da program “Evropa sad” svima, a pogotovo privrednicima, donosi poresko rasterećenje.

- Čuli smo zahtjeve privrede. Ovaj program, koji pored povećanja neto zarada u društvu, dodatno purža i poresko rasterećenje. Šaljemo snažan signal svim budućim investitroima da je Crna Gora zemlja koja ima budućnost u nastavku investicija. Stižemo do toga da budemo najkonkurentnija ekonomija na Zapadnom Balkanu - dodao je Milatović.

On je kazao da je neradna nedjelja jedna od tema o kojoj se vodi dijalog, te da bi povezivanje radne nedjelje sa jekom turističke sezone možda bilo dobro rješenje.

- Čini mi se da neki pozitivni trendovi postoje u tom pravcu i nadam se da ćemo u narednom periodu doći do jednog zajedničkog rješenja - kazao je on.

On je rekao da će Ministarstvo razmotriti ideju uvođenja kategorije “stalni sezonski radnik".

- Kada je u pitanju budžet NTO-a, mislim da Crna Gora do sada nije imala dobru promociju, onakvu kakvu zaslužuje. Problem je nedostatak privatnog sektora u upravljanju NTO, što je model koji je primjenjen u Grčkoj i Turskoj Mislim da o tome treba zajednički da diskutujemo u prvom kvartalu naredne godine - kazao je.

Osvrnuo se i na izlaganja privrednika koja su se odnosila na otvaranje internacionalnog trgovinskog lanca u Crnoj Gori.

- Veliko je priznanje što velike kompanije, pogotovo iz zapadne Evrope, sve više vide Crnu Goru kao dobru investicionu destinaciju – kazao je Milatović.

Izrazio je očekivanje da će ovakva konkurencija dovesti do pada cijena i da će pomenuti trgovinski lanac zaposliti više od 1000 ljudi.

On je najavio da će u narednoj godini biti izdvojeno osam miliona eura za inovacije, a govorio o značaju stručnog osposobljavanja i digitalnog opismenjavanja mladih, implementaciji 5G tehnologije.

- Mislim da smo izašli iz faze neizvjesnosti. Evropa sad daje mogućnost da ekonomski model postane inkluzivniji, konkuretniji i održiviji. Koliko god da djeluje revolucionarno i reformski on je samo prvi korak u nizu koji ova Vlada planira – rekao je Milatović.

Prema riječima ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića, za krupne reforme neophodna je veća podrška i koordinacija unutar same Vlade i u svim javnim institucijama. Ministar naglašava značaj dobrih odnosa sa privredom “kako bi svi krenuli zajedničkim pravcem koji ćemo dugoročno pratiti”.

- Apsolutno smo svjesni velikog značaja luke Bar koja predstavlja stratešku razvojnu šansu za Crnu Goru. U izradi je studija multimodalnosti saobraćaja u kojoj centralno mjesto zauzima luka Bar. Bez dobro razvijene luke ne možemo pričati ni o rezultate koji se odnose na autoput i željeznicu – rekao je Bojanić.

Državna sekretarka Marina Banović kazala da je postignuto u oblasti digitalizacije javne uprave rezultat zajedničkog rada institucija i privrede koji je doprinio primjeni dokumenata koji se odnose na elektronsko plaćanje, potpis i identifikaciju. U fokusu skore kampanje biće promocija nove lične karte kao jednog od najnaprednijih instrumenata koje naša država posjeduje.

- Računamo na podršku i saradnju sa privrednim sektorom kako bi se obezbjedio kontinuitet u primjeni ovih dokumenata – rekla je Banović.

Riječ privrednika

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Ranko Jovović kazao je da se ova privredna grana, koja generiše značajan broj radnih mjesta, suočava sa problemom deficita kvalifikovane radne snage u sezoni.

Smatra da treba uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika.

- Ovaj koncept je prisutan u susjednoj Hrvatskoj gdje zaposleni prima 70 odsto zarade van sezone, dok država subvencionira poslodavca u navedenom periodu – kazao je Jovović.

Prema njegovim riječima, neophodno je pojednostaviti i ubrzati sezonsko zapošljavanje.

- Treba uložiti dodatni napor da gosti dolaze u Crnu Goru i van sezone - naglašava Jovović.

On je izrazio zabrinutost što je Nacionalnoj turističkoj organizaciji umanjen budžet, ukazujući na to da su potrebna veća izdvajanja iz Budžeta za promociju turizma.

Bez adekvatne infrastrukture, naglašava on, nema dobrog turizma pa raduju najavljeni projekti u ovoj oblasti. Međutim, prilikom njihove realizacije treba konsultovati turističku privredu kako goste ne bi sačekivali građevinski radovi i mehanizacija.

Dragan Bokan, kompanija Voli Trade, naglasio je da se najveći dio BDP-a Crne Gore kreira u trgovini, te da je ovaj sektor ima veliki značaj posebno u periodu kovid krize.

Iznio je podatke koji pokazuju da je sektor trgovine u prva dva kvartala ostvario rast prometa od oko 20 odsto, te apostrofirao da su otežana naplata potraživanja i siva ekonomija među najznačajnijim problemima koji ga opterećuju.

Poslovanje opterećuje i otežan pristup kreditima zbog čega pozdravlja najavljeno formiranje kreditno-garantnog fonda.

Osvrnuo se i na zakonsku odredbu kojom je uvedena neradna nedjelja ocijenivši da je to barijera u poslovanju. Smatra da se time državi nanosi šteta, jer se, kao turistička destinacija, gostima koji dolaze vikendom i praznicima onemogućava da uđu u prodavnicu.

U posebnom fokusu Bokanove diskusije bio je najavljeni dolazak inostranih trgovinskih lanaca u Crnu Goru, u čemu vidi potencijalnu opasnost po domaće proizvođače.

- Moramo se okrenuti sebi. Treba da pokušamo da pozicioniramo još jače domaću prouzvodnju, a ako prepustimo policu stranim lancima, imaćemo više štete. Spremni smo da razgovaramo o tome - poručio je Bokan.

Dodaje da implementaciju programa “Evropa sad” neće lako podnijeti veliki broj, prije svega, malih privrednika i da ga je trebalo uvoditi postepeno. Smatra da će dovesti do zatvaranja određenog broja privrednih subjekata, te da će se pojedini okrenuti sivoj ekonomiji.

Predsjednik Odbora udruženja ICT Aleksandar Radulović posebno je ukazao na važnost digitalne transformacije.

- Ako želimo biti konkurentiji i produktivniji digitalna transformacija pruža upravo to – naglašava Radulović.

Smatra da je ICT sektor, iako mali, jedan od najrazvijenijih u Crnoj Gori, ali da takođe dijeli izazov deficitarne radne snage.

- Njegovo rješavanje predstavlja težak i dugoročan proces u koji treba da budu uključeni svi činioci – smatra Radulović, naglašavajući ulogu obrazovanja u tome, a naročito neformalnog koje brže može odgovoriti zahtjevima privrede.

- Ovo je interes ne samo našeg sektora već i cijele ekonomije i društvene zajednice – kazao je on, apostrofirajući napore koje ulaže Privredna komora da doprinese procesu digitalne transformacije.

Posebno je ukazao na neophodnost digitalne transformacije u javnoj upravi.

Predsjenik Odbora udruženja poljoprivrede Milutin Đuranović kazao je da u poljoprivredi nema ekonomskog liberalizma, odnosno da joj je potrebna budžetska pomoć. Prema njegovim riječima, zabrinjava pad otkupa mlijeka i značajno smanjena stočarska proizvodnja na sjeveru.

- Jako sam zabrinut za opstanak stočarstva na sjeveru Crne Gore. Država ne bi smjela da bude pasivan posmatrač po ovom pitanju. Iskustva pokazuju da se jednom zatvorena farma nikad više ne otvara – istakao je Đuranović.

Sugeriše Vladi da ozbiljno i urgentno preduzme mjere za zaustavljanje pada stočarske proizvodnje i, s tim u vezi, predlaže subvencionarni uvoz steonih junica.

Takođe je zabrinut zbog najave dolaska međunarodnih trgovačkih lanaca “koje domaća proizvodnja ne interesuje”, jer to pokazuju iskustva Srbije.

Hasan Ramović, potpredsjednik Skupštine Privredne komore, dijeli bojazan u efekte programa “Evropa sad” na proizvođače na sjeveru zemlje. Smatra da je prilikom kreiranja ovog programa Vlada morala da bude u tješnjoj saradnji sa privrednicima. Podsjetio je da su privrednici tražili uvođenje neoporezivog dijela zarada, što bi omogućilo veći životni standard a ne bi se odrazilo na finansijske tokove.

- Pojava kovida je usmjerila cijeli svijet na inflatornu stazu – ocijenio je on.

Istakao je da produktivnost u Crnoj Gori dovedena na nizak nivo, te da je neophodno konstantno ulagati u poljoprivredu.

 - Investicije su preduslov ostanka ljudi na sjeveru. Danas imamo sjever sa obradivim zemljištem koje nije iskorišteno ni 30 odsto. Potrebna nam je veća podrška Vlade kroz subvencije, iako je ona i u prethodnom periodu bila izdašna – kazao je on.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ima problem sa proizvodnjom stočne hrane, koja je ovdje mnogo teža nego u nekim ravničarskim predjelima, a od izuzetnog je značaja kontinuirano uvećavati proizvodnju na sjeveru.

Jovan Lekić, predsjednik Odbora trgovine, smatra da su u ovom sektoru problematični status neradne nedelje i označavanje proizvoda na Brajevom pismu.

- Pred nama su izazovi kojima treba da se bavimo na drugačiji i kvalitetniji način, a da bismo mogli bolje prodavati svoje proizvode, neophodan nam je bolji i stimulativniji poslovni ambijent – istakao je on.

Lekić se posebno osvrnuo na Zakon o radu, ocijenivši da bi poslodavci i radnici trebalo da budu na istoj strani jer imaju zajednički interes, te da ovaj zakon predstavlja jednu od ključnih barijera za razvoj biznisa.

– Neophodno je zajedničko razmišljanje u tom pravcu, jer je to jedan od ključnih zakona za privredno poslovanje – kazao je on.

Prema njegovim riječima, pohvalno je smanjenje poreza i doprinosa koje je Vlada usvojila, dok sve ostalo nosi dozu neizvijesnosti.

– Za ekonomiju nije važna samo agregatna tražnja, iako će ljudi će imati više novca da troše i tržište će biti bogatije. Međutim, šta će se desiti sa agregatnom ponudom, moramo voditi računa o njoj i njenom eventualnom smanjenju – rekao je Lekić.

On je kazao da da je koncept neoliberalne ekonomije dao izvrsne rezultate, ali i da je pokazao svoje slabosti, što se posebno vijdelo tokom pandemije, u loše struktuiranoj crnogorskoj privredi.

– Pokazalo se ispravnim da država mora da interveniše, ali u kojoj mjeri ćemo onda zadržati vrijednosti slobodnog tržišta, a pustiti državu da interveniše kroz svoje mjere i politike. Nije lako povući granicu u tom smislu – istakao je Lekić.

Miloš Miketić predsjednik Odbora udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja kazao je da u ovom sektoru postoji jedan segment na koji svi mogu lokalno uticati i unaprijediti ga, a tiče se digitalizacije.

On je kazao da je u toku donošenje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.

– Dosadašnji Zakon nije omogućavao video i elektronsku identifikaciju, što je sada slučaj u novom, ali prepoznajemo problem u njihovoj klasičnoj primjeni, i na tome treba raditi – istakao je on.

Miketić se osvrnuo i na elektronska plaćanja, koja su u prethodnom zakonu označavana kao visoko rizična, a, prema njegovim riječima, jedina smo zemlja gdje je to tako.

– Tip elektronske transakcije/plaćanja je sigurno manje rizičan od bilo kakve fizičke transakcije, mogućnost prevare je manja a kontrola veća – istakao je Miketić, dodajući da privrednici koriste te servise, te se tako indirektno utiče na efikasnost crnogorske privrede.

On je posebno istakao značaj uvezivanja baze podataka banaka sa Upravom prihoda i carina, kazavši da je to proces započet još prije godinu i po dana, te da se nada da će novo rukovodstvo uspjeti da ga završi do kraja.

– Moramo razmišljati kako da uvežemo naše baze podataka, kako bi smanjili fizički put informacije. Na taj način ćemo povećati broj servisa, njihovu efikasnost i upotrebljivost, a samim tim i efikasnost cijele privrede – zaključio je Miketić.

Darko Globarević, predsjednik Odbora udruženja špeditera istakao je da Crna Gora nije dio nijednog pan-evropskog koridora, te da su se regionalni tokovi roba vremenom okrenuli na konkurentske luke koje to jesu.

– Odusustvo pravog razumjevanja osnovnih preduslova kako bi jedna luka mogla da posluje i da funkcioniše, neodgovarajuće praćenje šta radi konkurencija uz slabu saradnju sa regionom, dovela nas je u trenutnu poziciju – kazao je on, ističući da je neophodna valorizacija tranzitnog saobraćajnog potencijala Crne Gore.

Prema njegovim riječima, ukoliko ništa ne preduzmemo, izvjesno je da ćemo nakon 40 god funkcionisanja izgubiti linijski teretni servis, te da će najveći svjetski brodari nastaviti da koriste usluge grčkih i luka Drač i Rijeke.

Pozvao je predstavnike nadležnih ministarstava i drugih relevantnih institucija da organizuju sastanak u Privrednoj komori gdje će biti predočeni trenutno stanje, potencijali, značaj predmetne teme za ekonomiju Crne Gore i pravci budućeg djelovanja crnogorskog logističkog proizvoda koji želimo da izvozimo u zemlje regiona.