You are here

Deficitarna zanimanja u ICT sektoru

01/10/2020

Istraživanje Privredne komore Crne Gore o deficitarnim zanimanjima ICT profila je pokazalo da su anketirani rukovodioci kompanija koje posluju u ICT sektoru djelimično zadovoljni vještinama i kompetencijama svojih zaposlenih (56,8%).  Potpuno je zadovoljno 40,5% anketiranih, a nezadovoljno tek 2,7% rukovodioca.

Potrebu za zapošljavanjem novih kadrova iskazalo je 86,5% poslodavaca. Većina ICT kompanija imaju poteškoća da nađu odgovarajući stručni kadar na crnogorskom tržištu rada. Ovo se, između ostalog, navodi u istraživanju o deficitarnim ICT  zanimanjima, čiji su rezultati predstavljeni 1. oktobra 2020. godine na okruglom stolu u organizaciji Privredne komore Crne Gore i zajednice programera Dev Club.

U okruglom stolu su učestvovali predstavnici privrede, programerske zajednice, Centra za stručno obrazovanje, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete, Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i UNOPS-a.

Pozdravljajući skup, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore dr Mladen Perazić je ukazao na sve veći uticaj sektora informacionih tehnologija na tržište rada, s obzirom na to da je on u konstantnoj ekspanziji.

- Situacija sa Covid-19 je dodatno ukazala na neophodnost digitalizacije ne samo našeg obrazovnog sistema, već i cjelokupnog poslovnog i društvenog života i rada. Samo oni koji brzo prihvate inovaciju u ovom smjeru mogu opstati – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, dinamičke promjene koje su najočitije u ovom sektoru iziskuju stalna istraživanja i analizu trendova razvoja u ovoj oblasti što je i tema današnjeg skupa. On je dodao da okrugli sto predstavlja samo jedan od događaja koji Komora da realizuje u saradnji sa zajednicom programera Dev Club. 

Community leader Dev Cluba Dragan Čabarkapa je kazao da je ova zajednica programera nastala u cilju boljeg povezivanja ljudi iz branše, te je u kratkom periodu od osnivanja postigla značajne rezultate, u projektima usavršavanja stručnjaka u IT-u, organizacije hakatona CoronaThon i sličnim.

- Našem sektoru nedostaje kvalitetni kadar. Ne možemo mnogo da tražimo u takmičenju sa kvalitetnim firmama na evropskom tržištu ili šire bez edukovanog kadra. Zato smo inicirali istraživanje da utvrdimo stanje i usmjerimo se ka reformi IT obrazovanja kako bismo u u budućnosti imali mnogo više kadrovskih kapaciteta za realizaciju projekata iz ove oblasti – smatra Čabarkapa.

Rezultate istraživanja predstavila je sekretarka Odbora udruženja Informaciono komunikacionih tehnologija Privredne komore Nada Rakočević. Ona je pojasnila da je istraživanje o deficitarnim zanimanjima ICT profila relaizovano u okviru aktivnosti koje Privredna komora Crne Gore sprovodi na polju unapređenja poslovnog ambijenta. Podaci su prikupljeni putem online ankete koja je obuhvatila 179 ispitanika iz ICT ali i drugih sektora.

Dinamičan razvoj ICT-a uticao je na svjetsku privredu (a i cjelokupno društvo) da uđe u četvrtu industrijsku revoluciju, nazvanu Industrija 4.0, čija je okosnica digitalna transformacija. U fokusu su ljudski resursi sa razvijenim digitalnim vještinama i kompetencijama, nezavisno od sektora u kom posluju. Dinamičan razvoj novih ICT zanimanja, ne samo za potrebe ICT sektora kao posebne industrije, već i kao logistike ostalim sektorima, uslovljava intezivno ispitivanje potreba tržišta rada i agilni razvoj obrazovnih modela koji bi zadovoljavali potrebe za ljudskim resursima.

- Svi sektori moraju proći kroz digitalnu transformaciju a to ne mogu bez IT-a – kazala je Rakočević.

Da postoje poteškoće u pronalaženju kvalitetnog IT kadra smatra 97,3 odsto anketiranih čelnika kompanija. Od anketiranih rukovodioca kompanija koje posluju u ICT, 56,8% njih, smatra da crnogorski obrazovni sistem ne produkuje IT kadrove u skladu sa potrebama tržišta rada, dok 40,5 odsto ocjenjuje da to djelimično čini.

- Na pitanje koliko novih IT kadrova planiraju da uposle do kraja godine, 29 od 37 kompanija iz ICT sektora, planira da zaposli, kumulativno, 111 ljudi iz ove struke – navodi se u istraživanju.

Lista deficitarnih kadrova je velika, a među njima se izdvajaju sistem inžinjeri, administratori i integratori, database inženjeri, program i project menadžeri, programeri, dizajneri, BigData analitičari, programeri vještačke inteligencije i virtuelne realnosti, inžinjeri kvaliteta i brige o korisnicima i drugi.

Neminivno je ulaganje u IT kadrove. Anketirani rukovodioci ICT firmi navode da ulažu u zaposlene, a među njima najviše one koje organizuju obuke u svojim kompanijama.

Istraživanje je obuhvatilo i kompanije van ICT sektora.

Visok procenat kompanija u svojoj organizacionoj strukturi nema IT ogranizacionu jedinicu (70,4%), dok 29,6% kompanija koje ne posluju u ICT sektoru imaju IT organizacionu jedinicu.

Procenat IT stručnjaka u odnosu na ukupan broj radnika se kreće od 0%-33%. Potrebe za IT uslugama kompanije dominantno zadovoljavaju kombinovanjem sopstvenih IT kadrovskih kapaciteta, angažovanjem IT kompanija 51,9%, za kompletan outsourcing IT usluga opredjeljuje se 29,6% anketiranih, dok se njih 18,5% oslanja samo na svoje zaposlene. Poteškoće u nalaženju kvalitetnog IT kadra ima 55,6% kompanija van ICT sektora poslovanja.

- Nažalost, iako postoji poteba za IT kadrom koje prati nezadovoljstvo kompetencijama dostupnog, veoma mali broj anketiranih ulaže u njegovo usavršavanje, tek njih 18,5%. Ohrabruje 48,1% odgovora koji ukazuju na svjesnost da bi trebalo ulagati više –navodi se u istraživanju.

U ocjeni važnosti digitalne transformacije na povećanje konkurentnosti kompanije (ocjene na skali od 1-5), 70,4% ispitanika dalo je najvišu ocjenu 5, tj ocijenilo je ovaj proces kao veoma važan. Za stepen niže, ocjenu 4 dalo je 22,2% anketiranih. Ravnodušan stav o procesu digitalne transformacije imalo je 7,4% anketiranih. Dobro je da nije bilo ocjena 1 ili 2, što govori o činjenici da rukovodioci kompanija koje ne posluju u ICT sektoru ipak imaju visok stepen svijesti o važnosti digitalne transformacije na dalje poslovanje kompanije.Da privrednici prepoznaju potrebu za digitalnom transformacijom govori 66,7% anketiranih koji potvrđuju da planiraju da definišu Plan digitalne transformacije kompanije, nasuprot 33,3% koji nemaju u planu ovu aktivnost.

U istraživanju je učestvovalo i 115 zaposlenih u kompanijama iz i van ICT sektora.

- Za razliku od poslodavaca koji su podijeljeni u ocjeni zadovoljstva kompetencijama svojih IT kadrova, zaposleni u visokom procentu smatraju da posjeduju potreban nivo digitalnih vještina za obavljanje radnih zadataka, 94,8% smatra da posjeduje pomenute vještine – stoji u istraživanju.

Ohradruju potvrdni odgovori 80% anketiranih na pitanje da li prate koncept cjeloživotnog učenja u oblasti IT-ja. Djelimično svoje IT vještine kontinuirano unapređuje 18,3% ispitanika, dok njih 1,7% ne prati IT tehnologije u smislu unapređenja svojih vještina.

Armen Čekić iz UNOPS-a smatra da je predstavljeno istraživanje veoma korisno, jer može poslužiti kao osnova za buduće grantove. Smatra da je potrebno utvrditi prioritetna deficitarna zanimanja u IT-u i uključiti ih u obrazovne programe, kao i ona kod kojih se do potrebnog kadra može doći kroz druge forme edukacije.

Đorđe Borović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja informisao je da je u toku poziv podrške zapošljavanju u manje razvijenim opštinama i pozvao zajednicu programera da se uključi u njegovu realizaciju.