You are here

Dobro iz Crne Gore jača domaću ekonomiju

02/02/2018

Javnost ocjenjuje da bi najznačajniji efekti projekta „Dobro iz Crne Gore“ Privredne komore mogli biti jačanje domaće privrede i ekonomije, povjerenja potrošača u domaće proizvode, njihova veća prepoznatljivost u širokoj ponudi artikala na tržištu. 

Ovo pokazuju rezultati istraživanja agencije Ipsos prezentovani na sastanku predstavnika nosilaca žiga „Dobro iz Crne Gore“, preduzeća čiji proizvodi zavređuju intenzivniji nastup na tržištu, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva ekonomije i trgovinskih lanaca, održanom u Privrednoj komori 2. februara 2018. godine.

Skup je organizovan u cilju definisanja daljih aktivnosti kojima bi se podstakla kupovina kvalitetnih domaćih proizvoda u 2018. godini, a što predstavlja novu dimenziju projekta „Dobro iz Crne Gore“.

Na sastanku je agencija Cremaco prezentovala rezultate oglašavanja, dok su o istraživanju o stavovima potrošača o domaćim proizvodima i projektu Dobro iz Crne Gore sprovedenom u decembru 2017. godine govorili predstavnici Ipsos-a.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović istakao je da stimulisanje kupovine domaćih proizvoda ima multiplikativni efekat na unapređenje ekonomije i doprinosi nacionalnom prosperitetu. Ovo je, navodi on, ideja kojom se vode brojne razvijene zemlje, među kojima i članice Evropske unije. One sve više potenciraju kvalitet domaće hrane i snažno promovišu kupovinu lokalnih prehrambenih proizvoda. Tendencija je da oni budu znatno više zastupljeni u trgovinama, turizmu i državnim institucijama. Primjera za to ima dosta - u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Sloveniji, Njemačkoj, susjednoj Hrvatskoj...

- Povećanje tražnje proizvoda iz Crne Gore generiše porast domaće proizvodnje, osigurava veću profitabilnost kompanija. Razvijena i jaka privreda je garancija da će i sve ostale oblasti od kojih zavisi standard života stanovništva biti stabilnije – rekao je Golubović.

Privredna komora već desetu godinu brižljivo i sistematično radi na brendiranju domaćih proizvoda koji za to posjeduju potencijal, odnosno natprosječni kvalitet. Takve proizvode označava kolektivnim žigom „Dobro iz Crne Gore”, koji je zaštićen u Zavodu za intelektualnu svojinu i predstavlja garanciju posebnog kvaliteta.

Tokom prošle godine Komora je iznova sagledala potencijale, robnu razmjenu, uporedna iskustava, savremene trendove u trgovini, turizmu i kod potrošača. Takva svestrana analiza ukazala je na neophodnost šireg djelovanja što je rezultiralo pokretanjem akcije „Kupujmo domaće“.

- Danas možemo konstatovati veću spremnost potrošača u Crnoj Gori da kupuju domaće proizvode. Dobro iz Crne Gore je steklo renome kredibilnog projekta, a njegov žig je oznaka realnog kvaliteta u koji kupci vjeruju. Tome su doprinijeli nosioci - prepoznatljivi crnogorski brendovi, koji su se zahvaljujući kvalitetu više pozicionirali na tržištu i u svijesti potrošača. Uvjereni smo da će u budućnosti, tržišni uspjesi i ugled sadašnjih nosilaca znaka biti snažan podsticaj i brojnim drugim kompanijama da postignu kvalitet koji će biti njihova ulaznica u ovaj svojevrstan klub elitnih korporativnih brendova. Jer, od pet najviše rangiranih brendova u svijesti potrošača, svi su nosioci žiga “Dobro iz Crne Gore” – naglašava predsjednik Komore.

Zaključuje da će težište projekta u narednom periodu biti usmjereno na brendiranje proizvoda i usluga u okviru nacionalnog brendiranja, a uspjeh projekta će biti mjeren isključivo realnim parametrima - stavovima potrošača i ostvarenim tržišnim rezultatima.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović istakla je da je tema kupovine domaćih proizvoda izuzetno značajna za crnogorsku ekonomiju i bolji život naših građana. Ona je navela da je 95 proizvoda 21 proizvođača brendirano kolektivnim žigom „Dobro iz Crne Gore“.

- Vjerujem da će većina nosilaca ovog znaka obnoviti pravo na njegovo korišćenje koje traje pet godina, ali i da ćemo uskoro dobiti i nove, jer za to postoji interesovanje privrednika – kazala je Filipović.

Generalni direktor Direktorata za transformaciju i investicije Ministarstva ekonomije Radosav Babić istakao je da projekat „Dobro iz Crne Gore" daje doprinos u podizanju nacionalne svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda.

- Današnji događaj je izuzetna prilika da još jedanput pozovem kako privrednike, tako i sve građane Crne Gore da pokažu ekonomski patriotizam. Danas Crna Gora nažalost ima negativan bilans u razmjeni sa inostranstvom. Ali treba da imamo u vidu i da posjedujemo zaista velike prirodne resurse koji mogu dovesti do porasta domaće proizvodnje i uspjeha naše ekonomije, što će direktno uticati na povećanje životnog standarda, nivoa zaposlenosti, smanjenje deficita. Da bi naša preduzeća postala uspješni izvoznici, neophodno je da se prvo dokažu i razviju na domaćem terenu – ocijenio je Babić.

On je dodao da je prepoznajući važnost diferenciranja cjelokupne nacionalne ponude, Crna Gora prepoznala značaj i neophodnost otpočinjanja procesa izgradnje nacionalnog brenda, na čemu se, kaže, intenzivno radi od 2014. godine.

- S obzirom na činjenicu da objedinjuje svu kvalitetnu ponudu zemlje, vjerujemo da će nacionalni brend doprinijeti boljoj pozicioniranosti Crne Gore na inostranom tržištu, većoj konkurentnosti, a samim tim i njenom ekonomskom razvoju – rekao je predstavnik Ministarstva ekonomije.

Ministarstvo ekonomije iniciralo je projekat „Promocija domaćih proizvoda i usluga u funkciji izgradnje nacionalnog brenda", koji će realizovati zajedno sa Programom ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Privrednom komorom.

- Jedan od glavnih ciljeva je podizanje svijesti građana o prednostima kupovine domaćih proizvoda. Ovim projektom će se obezbijediti posebna pozicija  u najvećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori gdje će svi crnogorski proizvodi biti na jednom mjestu i obilježeni oznakom nacionalnog brenda – kazao je Babić.

Merisa Čekić, načelnica Direkcije za šeme kvaliteta i zemljišnu politiku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kazala je da je kvalitet proizvoda važan za pozicioniranje na tržištu i postizanje konkurentnosti u poljoprivredi.

- Veću efikasnost moguće je ostvariti vertikalnim integrisanjem poljoprivredne proizvodnje i prerade u jedinstvene šeme kvaliteta. U crnogorskoj poljoprivredi i prerađivačkoj industriji učinjeni su važni koraci u pravcu uspostavIjanja sistema politike kvaliteta, ali su za jačanje konkurentnost potrebni intenzivniji koraci – rekla je ona.

Naglašava da Crna Gora ima znatan potencijal u proizvodnji proizvoda višeg kvaliteta ali je on za sada nedovoljno iskorišćen. Često potrošači nemaju dovoljno informacija o crnogorskim poljoprivrednim proizvodima, posebno turisti koji posjećuju našu zemlju. Mali proizvođači i prerađivačka industrija nijesu u mogućnosti da samostalno promovišu sopstvene proizvode. Stoga je potrebno i dalje pružati im podršku i intenzivirati rad na promociji i marketingu crnogorskih proizvoda. Neophodna je jača veza između turizma i poljoprivrede, veće saradnja između domaćih i inostranih poljoprivrednika te podizanje svijesti potrošača o kvalitetu proizvoda i zdravim stilovima života.

Strategija razvoja poljoprivrede do 2020. godine akcenat stavlja na lokalne i tradicionalne proizvode, te male proizvođače, za koje je opredijeljen čitav niz mjera podrške.

- Dobro iz Crne Gore je projekat koji je znatno doprinio da kvalitetni domaći proizvodi izađu iz sjene konkurencije i da pokažemo da imamo šta da ponudimo evropskom i svjetskom tržištu – zaključila je Merisa Čekić.

Prezentujući rezultate istraživanja o stavovima potrošača o domaćim proizvodima i projektu Dobro iz Crne Gore predstavnici Ipsos-a su saopštili

da veći dio crnogorskih kupaca smatra da su domaći i proizvodi inostranog porijekla veoma ujednačeni kada su u pitanju: odnos cijene i kvaliteta, dizajn pakovanja i njegova praktičnost. Kada je u pitanju pouzdanost i povjerenje u kvalitet, blagu prednost imaju domaći proizvodi, mada je značajan (gotovo identičan) broj onih potrošača koji smatraju da i po tom obilježju nema značajnih razlika između domaćih i inostranih proizvoda.

- Ono što nedvosmileno „pripada“ domaćim proizvodima, po ocjeni većine kupaca u Crnoj Gori su: ljepši ukus (koji više prija) manje hemijskih i vještačkih dodataka i prirodnije sirovine – naveo je predstavnik agencije Dejan Radosavljević.

Potrošači su kao najbolje robne marke i brendove domaćeg (crnogorskog) porijekla, naveli 13. jul Plantaže, Industrija mesa Goranović; Franca Mesopromet, Nikšićka Pivara, Mljekara Lazine, te Mljekara Srna. Interesantno je da negdje oko 3% ispitanika spontano navodi naziv projekta Dobro iz Crne Gore kao oznaku indentiteta najboljih proizvoda iz Crne Gore.

Dodaje se da su promotivne aktivnosti bitne za pozicioniranje brendova koji nose oznaku „Dobro iz Crne Gore“ kako u svijesti tako i potrošnji domaćih kupaca.

- Promotivne aktivnosti Nikšićke pivare primijetilo je više od polovine crnogorskih potrošača,  dok većina ostalih brendova nije privukla njihovu pažnju – rekao je Radosavljević.

Posebno vrijedan je podatak da je 13,55% anketiranih u prošloj godini više kupovalo domaće proizvode.

- Ključni razlog za takvu, pozitivnu promjenu ponašanja, oni nalaze u provjerenom i pouzdanom kvalitetu koji ti proizvodi imaju, povoljnoj cijeni i ukusu koji im više prija. Tek nešto više od 5% crnogorskih potrošača procjenjuje da danas rijeđe (manje) kupuje proizvode domaćeg porijekla. Opravdanje za ovu svoju, negativnu promjenu u ponašanju oni nalaze u: nepovoljnim cijenama, navici, slaboj dostupnosti u prodajnim objektima i lošem dizajnu pakovanja – stoji u istraživanju.

Kada je u pitanju opredjeljenje o budućim kupovinama, 13% anketiranih iskazuje spremnost da to čini i češće i u većoj mjeri nego što je to danas slučaj.

Na osnovu prikupljenih podataka može se reći da su crnogorski kupci relativno podijeljeni kada je u pitanju osnovna idejna baza projekta „Dobro iz Crne Gore“. U ovom trenutku je nešto veći broj onih koji smatraju da kupovinom domaćih proizvoda kupci ne manifestuju svoj patriotizam. Isto je značajno konstatovati da je veći broj onih koji smatraju da takvim ponašanjem kupci ne utiču bitno na otvaranje novih radnih mjesta i kompanija. No sa druge strane, veći broj crnogorskih kupaca podržava ideju da se takvim ponašanjem pomaže domaća privreda, da se time kupuje kvalitetnije i hrani zdravije, te da se na taj način iskazuje povjerenje u kvalitet domaćih proizvoda i time stimulišu domaći proizvođači da proizvode kvalitetniije, a i štite od nelojalne konkurencije iz svijeta.

Agenciju Ipsos je predstavio njen direktor za Crnu Goru Vladimir Raičević.

Kampanja „Kupujmo domaće - Dobro iz Crne Gore“ je izuzetno uspješna, odlične vidiljivosti, sa ispunjenim planiranim targetima, čak i na visočijem nivou od planiranog, navodi se u istraživanju agencije Cremaco o oglašavanju ovog projekta.

Prema rijčima predstavnice agencije Cremaco Jovane Labović, marketinški sadržaji su emitovani u sadržajima visoke gledanosti, što je rezultiralo kreiranjem pozitivne slike o brendu. Svi brendovi, nosioci žiga Dobro iz Crne Gore, su bili podjednako zastupljeni u toku kampanje. 

- Smatramo da su neophodne kontinuirane aktivnosti i komunikacija sa tržištem na godišnjem nivou, kako bi brend Dobro iz Crne Gore ostao visoko pozicioniran u svijesti potrošača, a sa njim i svi nosioci znaka – ističu iz Creamaca.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Milutin Đuranović, Šimšić Montmilk, smatra da se mora raditi na širenju svijesti javnosti o tome da kupovina domaćih proizvoda predstavlja ekonomski patriotizam i otvara nova radna mjesta.

- Kupovinom domaćeg proizvoda 80 odsto njegove vrijednosti ostaje u našoj zemlji, dok se isti procenat odlije u inostranstvo ukoliko se kupuje uvozni. Veoma je bitno da Komora i privrednici nastave zajedničku kampanju i da iza toga stoji i država. To će doprinijeti da domaći proizvođači na crnogorskom tržištu „uhvate korijene“, a to je preduslov i za uspješan nastup u inostranstvu – rekao je Đuranović.

Predstavnik kompanije „13. jul – Plantaže“ Milan Milutinović ocijenio je da domaći proizvodi moraju imati centralno mjesto na policama u trgovinama. Predstavnik Ministarstva ekonomije odgovorio je da je cilj njihovog predstojećeg projekta upravo bolje pozicioniranje crnogorskih proizvoda.

Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare Trebjesa, smatra da je neophodno da Komora, resorna ministarstva i privrednici objedine aktivnosti i sinhronizovanim djelovanjem kroz dugoročnu  kampanju podstaknu kupovinu domaćih proizvoda.

- Rezultati kampanje su očigledni i ne smije se stati sa koordinisanim djelovanjem – kazala je Ćalasan.

Milica Kočović iz Mesoprometa ocijenila je da buduće kampanje „Dobro iz Crne Gore - Kupujmo domaće“ treba da budu više orijentisane na oglašavanje preko Google-a, Vibera i društvenih mreža jer to daje bolje rezultate u odnosu na klasično. U prilog ovome, navodi Kočović, govore rezultati njihovih marketinških aktivnosti.

Na kraju sastanka je najavljeno da će Komora u užem timu od predstavnika nosilaca žiga „Dobro iz Crne Gore“ preciznije definisati aktivnosti na realizaciji ovog projekta u 2018. godini, te da će uskoro biti održan novi skup sa privrednicima čiji su proizvodi na ovaj način brendirani.