You are here

Duža sezona za nove rekorde u turizmu

04/12/2017

Ljetnja sezona 2017. je, sudeći prema preliminarnim podacima, bila rekordna po broju turista i ostvarenom prometu, ali je potrebno uložiti napore da se takvi rezultati ostvaruju u kontinuitetu. Duga i kvalitetna turistička sezona, sa dobrom potrošnjom, jeste ono što je potrebno Crnoj Gori, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, 4.decembra 2017. godine. 

Razmotreni su rezultati u ovom sektoru za prvih devet mjeseci ove godine, analizirana ljetnja sezona, kao i aktivnosti na pripremama predstojeće zimske.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević. U radu su, pored članova Odbora, učestvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma – državni sekretar Damir Davidović, generalna direktorica Olivera Brajović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, kao i sa Fakulteta za turizam - dekan prof. dr Rade Ratković, prof. dr Ivo Armenko i prof. dr Ivo Županović.

Rezultati

Rezultate u turizmu tokom prvih devet mjeseci ove godine predstavila je sekretarka Odbora Sanja Marković.

Turizam iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da kontinuirano raste njegovo učešće u BDP, kao i ostali pokazatelji - broj turista, ostvarenih noćenja, te prihodi ovog sektora.

- Trend rasta kvantitativnih pokazatelja nastavlja se i u prvih devet mjeseci 2017. godine - bilježi se povećanje broja dolazaka turista 8% i ostvarenih noćenja 4% u odnosu na isti period prošle godine. Prosječna dužina boravka turista u posmatranom periodu bila je 6,1 dan – rekla je Marković, pozivajući se na preliminarne podatke NTOCG, jer od ove godine Monstat objavljuje mjesečne podatke koli  se odnose samo na kolektivni smještaj.

Porast turističkog prometa zabilježen je u većini opština Crne Gore (izuzev u Rožajama, Plavu i Plužinama), a najviše noćenja ostvareno je u Budvi (50%), Herceg Novom (14%) i Baru (10%). Regionalno gledano, najviše noćenja bilo je u primorskim mjestima (89%), Glavnom gradu (5%), planinskim mjestima (4%) i te ostalim (2%). U strukturi noćenja stranih turista evidentno je da gosti iz deset zemalja učestvuju sa 82%. Najviše su zastupljeni posjetioci iz Rusije 27%, Srbije 26%, BiH 9%, Francuske 3%, Poljske 3%, Velike Britanije 2%, Njemačke 3%, Ukrajine 4%, Češke Republike 3% i Kosova 2%. Prihodi od turizma su u periodu od 2012. do 2016. podine, porasli za 21%, a procjenjuje se da će u 2017. godini iznositi više od milijardu eura.

Nakon sagledavanja pozitivnih pokazatelja o poslovanju u oblasti turizma za prvih devet mjeseci 2017. godine, poslenici u ovom sektoru ukazuju i na niz ograničenja koja značajno umanjuju kvalitet ponude i predstavljaju izazove razvoja poslovanja u ovom sektoru. Analitičan pristup uz uključivanje svih nadležnih institucija, u partnerskom odnosu, doprinosi kreiranju dobro isplaniranog, organizovanog i uređenog turističkog proizvoda. Cilj je da se obezbijedi dalji razvoj jedne od najperspektivnijih grana crnogorske ekonomije i pomogne u otklanjanju ili svođenju na najmanju mjeru poslovnih barijera i podstaknu investicione aktivnosti u oblasti turizma.

Spektar problema koji opterećuju poslovanje u turizmu može se riješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija. Turistički poslenici su spremni da stave na raspolaganje svoje značajne potencijale i doprinesu unapređenju u svim segmentima ove privredne grane.

Rekordna sezona

Govoreći o minuloj ljetnjoj sezoni, predsjednik Odbora Ivančević je kazao da je Crna Gora poželjna destinacija, ali da sezona prekratko traje, te nijesmo u mogućnosti da prihvatimo sve zainteresovane za boravak u našoj zemlji tokom jula i avgusta. Prema njegovim riječima, potrebno je unaprijediti ambijent za poslovanje u ovom sektoru.

- Moramo se zapitati da li smo spremni za dolazak velikih investitora i najave renomiranih turoperatora poput TUI-a koji planiraju dovođenje velikog broja gostiju, posebno u Ulcinj i Herceg Novi. Jako je važno da kao poželjna destinacija, koja namjerava da poveća značajno turistički promet i animira nove investitore, stvaramo stimulativan ambijent da hotelske grupe imaju bolje fiskalne uslove za povrat svojih ulaganja u našu zemlju – rekao je Ivančević.

On je ukazao na probleme u ovoj grani, među kojima su neadekvatna infrastruktura, siva ekonomija, loša struktura ponude, nedostatak kvalifikovanog kadra, problemi u propusnosti graničnih prelaza, što sve, prema njegovim riječima, narušava ugled destinacije.

- Nedovoljna pažnja u edukaciji i razvoju ljudskih resursa u ugostiteljskoj struci dovela je do toga da se pojedini hotelski operateri teže odlučuju da dođu kod nas, jer nijesu u mogućnosti da ovdje nađu kvalifikovane radnike – kazao je on.

Zato zaključuje da turistički poslenici, javni sektor i nauka zajedno moraju djelovati što će rezultirati podizanjem kvaliteta turističke usluge.

Profesor dr Ivo Armenko kazao je da je ljetnja sezona bila relativno dobra u uslovima u kojima se odvijala, što govore i prezentovani pokazatelji. Govoreći o strukturi smještajnog kapaciteta, on smatra da ne odgovara potrebama tržišta.

- Jer, 90 odsto kapaciteta je u komplementarnom smještaju, a svega 10 odsto u osnovnom. Po fizičkom obimu u osnovnom smještaju smo na nivou od prije 40 godina, kada smo imali 40.000 ležajeva u hotelima i tada smo mogli konkurisati Španiji i Italiji. Danas smo ostali na istom broju kapaciteta, a struktura je nešto i lošija nego tada. Imamo 20-ak velikih hotela manje nego prije tri decenije, a ta se praznina popunjava izgradnjom malih smještajnih objekata. Za pohvalu je što smo u posljednjih deset godina izgradili blizu 300 malih hotela. U posljednjoj deceniji naše primorje je zapljusnuo talas od šest milijardi eura, ali je mali broj novih investicija u velike hotele – smatra Armenko.

On zaključuje da veliki hoteli doprinose produženju sezone, što pokazuje primjer Budvanske rivijere koja je ostvarila buking od 170 dana.

Tomo Knežević, Lipska pećina, smatra da je potrebno strateško djelovanje u turizmu kako bismo vratili goste sa starih tržišta i spremno dočekali otvaranje novih. Smatra da se premalo sredstava iz Budžeta Crne Gore opredijeljuje za Nacionalnu turističku organizaciju, odnosno njene marketinške aktivnosti, sa čim su se saglasili i drugi članovi Odbora.

- Predsjednik Vlade i resorni ministar treba da odu na sajmove i vide kako NTO sa malo sredstava postiže maksimalne efekte u promociji crnogorske turističke destinacije – smatra Knežević.

Dekan Fakulteta za turizam prof. dr Rade Ratković smatra da je prije svega potrebna kvalitetna evidencija broja gostiju i smještajnih kapaciteta.

- Bez toga nemamo osnovu za kvalitetno upravljanje destinacijom i donošenje važnih odluka u turizmu – smatra Ratković.

On ocjenjuje da je prioritet gradnja hotela kategorisanih u skladu sa potrebama tržišta.

- Gradnja velikih novih hotela nije način za prevazilaženje ovog gapa na tržištu već su to brownfiled investicije po ugledu na hrvatska iskustva – rekao je on.

I on se dotakao velikog problema nedostajućeg kadra. Smatra da je u turizmu potrebna praktično edukovana radna snaga te da je cjeloživotno učenje i usvajanje inovativnih znanja neophodno na svim nivoima.

Prema riječima prof. dr Iva Županovića nauka, odnosno visoko obrazovanje treba sve više da se uključuju u turističku praksu. Podržao je Nacrt strategije marketinga u turizmu i obrazložio da je ona sveobuhvatno prišla određenim segmentima, prvenstveno targetiranju smještajnih kapaciteta, odnosu osnovnih i komplementarnih, strukturi emitivnih tržišta kojima treba da težimo, adekvatnoj organizaciji privatnog smještaja sa akcentom na difuzne i integralne hotele, te fokusu na destinacijski menadžment.

Smatra da je potrebno obratiti posebnu pažnju na rješavanje određenih problema u susret novoj sezoni među kojima je apostrofirao preklapanje građevinskih radova sa dolaskom gostiju što se odražava na rezultate u izletničkom i vikend turizmu. Takođe je naveo problem otežanog pristupa pontama za turiste, zbog čega poziva na koordirano djelovanje nadležnih institucija.

U fokusu diskusije Branka Kažanegre iz turističke agencije Adria DMC, bili su nedostatak kvalitetnih turističkih vodiča.

- Turistički vodiči su pravi ambasadori naše destinacije i moramo naći način da ovu veoma bitnu profesiju ojačamo – rekao je on, predlažući da se u saradnji sa poslenicima iz ovog sektora organizuju obuke za ovaj kadar.

Takođe je ukazao na problem transfera sa aerodroma do smještajnih kapaciteta usljed velikih saobraćajnih gužvi u primorskim mjestima. Kao rješenje ovog problema on vidi osposobljavanje aletrnativnih, lokalnih puteva.

Na sličnom fonu je govorio i Gani Resulbegović, Real Estate & Co, koji smatra da je problem prihvata gostiju ulcinjske rivijere najbolje riješti izgradnjom aerodroma u Štoju. Pored infrastrukture, ukazao je na probleme higijene i buke.

- Da li možemo da protjeramo buku od visoko kvalitetnih gostiju koji će dolaziti u Crnu Goru i Ulcinj – pitao je on.

Goran Čolović, Gorbis, ponovio je da se ne smije štedjeti na finansijskim sredstvima za NTO. On tvrdi da danas svi mogu jednostavno otvoriti turističku agenciju, bez kvalifikacija i obligacija što smanjuje kvalitet usluge, prije svega organizovanja izleta.

Rajko Malović, pomoćnik direktora  Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom naveo je najznačajnije investicije koje su u fazi realizacije u susret sezoni 2018.

- Za popoločavanje i osvjetljenje pješačke staze Risan-Perast opredijeljeno je 580.000 eura, a za sanaciju Bojane 150.000 eura – rekao je, između ostalog, Malović.

On je najavio sanaciju ponti u Boki, za što su predviđena pontonska rješenja koja će biti pogodna kako za vezove tako i za kupače.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović saglasio se da je sezona u Crnoj Gori previše kratka te da je potrebno raditi na njenom produženju.

- Ministarstvo će podržati sve projekte koji vode diverzifikaciji turističkog proizvoda naše zemlje. Kriterijumi će biti veća prolaznost za one projekte koji su predviđeni za period van glavne turističke sezone – najavio je on.

On je zaključio da je upravo zbog toga što je ovo bila rekordna godina u turizmu neophodno da svi – državne i naučne institucije sa privredom ulože napore da se takvi rezultati ostvaruju kontinuirano.

Zimska sezona

Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima. Komplementarni sadržaji u ponudi, takozvani soft ski sportovi, našu destinaciju zimi jednako dobro promovišu kao i snijeg, te skijanje. Međutim, osim strateških opredjeljenja na valorizaciji prirodnih potencijala planinskog područja i uloženih napora u pripremi zimske turističke sezone, vremenske prilike i dalje imaju veliki uticaj na rezultate. U cilju smanjenja negativnih uticaja vremenskih prilika i daljeg unapređenja ponude zimskih centara, u narednom periodu treba pristupiti dogradnji i rekonstrukciji skijališnih kapaciteta, sa topovima za vještačko osnježavanje staza i noćno skijanje, izgradnji klizališta, staza za nordijsko skijanje i bob... Takođe, potrebno je poboljšanje smještajnih kapaciteta na sjeveru Crne Gore i vanpansionskih sadržaja (bazena, sauna, spa centara...), ostvariti bolju saradnju i koordinaciju rada državnih i opštinskih organa i službi, unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, putnih pravaca, prohodnosti saobraćajnica, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, kao i značajnije promotivne aktivnosti na lokalnom nivou.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić rekla je da je sve spremno za zimsku sezonu. Na sajmovima koji su održani prethodnih mjeseci Crna Gora je promovisala novogodišnju ponudu u gradovima i hotelima, a sudeći po bukingu kapaciteti će biti uglavnom popunjeni.

- U koordinaciji smo sa organima lokalne uprave jer rješavanje problema koji mogu da utiču na odvijanje zimske sezone zavisi upravo od njih, a najznačajniji je održavanje prohodnosti puteva prema ski centrima – istakla je ona.

Predsjednik Odbora Ivančević apelovao je da se nađu politička volja i investitori da bi se obezbijedio (vještački) snijeg na skijalištima, jer, smatra on dok sezona zavisi od vremenskih prilika Crna Gora se ne može smatrati “ozbiljnom zimskom destinacijom”.