You are here

E - commerce budućnost trgovine

12/06/2018

Predstavnici sektora informaciono-komunikacionih tehnologija i trgovine su 12. juna 2018. godine, na zajedničkoj sjednici njihovih odbora udruženja u Privrednoj komori Crne Gore, ocijenili da je perspektiva trgovine u elektronskom poslovanju, za čiji dalji razvoj je u našoj zemlji neophodno edukovati građane i uvjeriti ih u bezbjednost transakcija preko interneta.

U Crnoj Gori se sa elektronskom trgovinom započelo prije 15 godina i sada je tržište sazrelo za prve ozbiljnije rezultate, rečeno je na sjednici na kojoj je ukazano na benefite e-commerca i barijere za njegov razvoj.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora udruženja ICT Aleksandar Radulović, uz podršku kolege predsjednika Odbora udruženja trgovine Stevana Karadaglića, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, generalna direktorica Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost u Ministarstvu javne uprave Milica Janković, kao i predstavnici Uprave za inspekcijske poslove Slobodanka Vuković, Mladen Koljenšić i Željko Mićović.

Branimir Bukilić iz Data Designa predstavio je e-commerce projekat Busticket4.me (online buking autobuskih karata) koji razvija njegova kompanija.

- Kroz naš projekat smo analizirali zašto u Crnoj Gori trgovina na internetu nije uzela maha u dovoljnoj mjeri. Tržište je zrelo, trgovina tehnološki može nesmetano da se odvija, omogućene su sigurne transakcije, provajderi usluga, procesori plaćanja, pojedini biznisi su dostupni na internetu. Ipak, naši građani se i dalje putem interneta više interesuju za ponudu, prikupljaju informacije, dok sama online trgovina često izostane – kazao je Bukilić.

Ocjenjuje Busticket4.me uspješnim e-commerce projektom. Ovaj portal ima godišnji rast od 40 odsto. U njegovom sistemu je 130 prevoznika iz regiona koji obavljaju usluge na 2000 linija. Portal ima 5000 posjeta dnevno. U julu 2017. godine ostvarili su promet od 140.000 eura od online trgovine.

- Ono što nas brine je da 90 odsto tog prometa ostvare stranci, van prostora Balkana, a 10 odsto Crna Gora i region. Naši ljudi dominantno pretražuju portal, interesuju se za red vožnje, a izostane kupovina po generalno istim cijenama. Smatram da je neophodno organizovati promocije e-commerca građanima, pokazati im da su transakcije sigurne, da iza toga stoji bankarski sitem kao procesor plaćanja, te da je elektronska trgovina komfornija od klasične – rekao je Bukilić.

Direktorica Sektora za ekspres usluge u Pošti Crne Gore Maja Otašević iznijela je podatak da je broj pošiljki prispjelih u Crnu Goru kao rezultat internet trgovine u 2017. godini iznosio 340.606 i 370 odsto je veći nego 2014. godine.

Ona je kazala da Pošta podržava e-commerce uslugom brze dostave Post Express, te da od 1. jula 2018. pokreću uslugu PostPak koja predstavlja povezivanje i razmjenu otkupnih poštanskih pošiljki unutar zemalja regiona. Za sada su sklopljeni ugovori sa poštama Srbije i Bosne i Hercegovine, a planira se potpisivanje sa hrvatskim, slovenačkim, makedonskim i albanskim.

Kompanija Donator d.o.o. počela je sa internet trgovinom ove godine. Prema riječima Jovane Ivanović iz ove firme, na svom sajtu nude 15.000 artikala, uglavnom poznatih brendova. Imaju oko 300 posjeta portalu dnevno ali je, kaže, zabrinjavajuće to što im većina narudžbi dolazi iz Podgorice, a ne iz sredina u kojima nemaju maloprodajne objekte.

Predstavnica Hipotekarne banke Milena Grupković, rukovoditeljka Službe za poslovanje sa VIP klijentima, kazala je da su sa e-commercom počeli 2016. godine i da se ova usluga još razvija sa renomiranim partnerom iz Hrvatske Mony Payments. Ovu vrstu usluga banka za sada nudi pravnim licima. Da bi mogao da implementira ovu uslugu, potrebno je da korisnik ima otvoren račun u Hipotekarnoj banci, svoj domen i web sajt. Trenutno imaju 50 klijenata u ovom programu. Benefiti su, između ostalog, niži troškovi održavanja internet prodajnog mjesta klijenta, kao i tehnička podrška dostupna 24 sata dnevno.

- Za sada su troškovi e-commerca veći nego kod post terminala. Mi se trudimo da razvijemo ovu uslugu što će, nadamo se, doprinijeti da se i provizije snize makar na nivo kao što je kod post terminala – rekla je ona.

Maida Lekić iz Službe platnih kartica i naprednih kanala prodaje govorila je o bezbjedonosnom aspektu transakcija prilikom elektronske trgovine preko ove banke koja poštuje najsavremenije standarde zaštite klijentovih podataka.

- Od februara 2016. procesuiramo e-commerce transakcije i do sada nijesmo zabilježili niti jednu zloupotrebu – rekla je Lekić.

Generalna direktorica Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost Milica Janković rekla je da su elektronska trgovina i elektronsko plaćanje u fokusu Ministarstva javne uprave i da rade na identifikaciji koraka koji će doprinijeti da se oni u Crnoj Gori omoguće u punom kapacitetu. Podsjetila je da je u maju 2017. godine donijet novi Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, baziran na EIDAS direktivi EU, te da je spremno 10 podzakonskih akata koji će definisati implementaciju svakog od ovih instrumenata.

- Sami elektronski potpis i identifikacija građana su dva preduslova da bi se išlo u pravcu elektronske trgovine i elektronskog plaćanja. Ne možete tražiti da neko plaća elektronski ako ga nijeste prethodno identifikovali. Statistika nam ne ide na ruku – u Crnoj Gori je Pošta prodala oko 400 digitalnih sertifikata za građane, a za privredu 20.000 jer privreda ima servise koji nemaju alternativu osim da se rade elektronski. Postavlja se pitanje da li je elektronska identifikacija preduslov servisima ili je obrnuto, da li su servisi preduslov ekspanzije elektronske trgovine i plaćanja. Drugo pitanje je kako povećati korišćenje elektronske identifikacije i digitalnih sertifikata prije svega za građane, jer kad se povećaju te brojke privreda će osjetiti benefite – rekla je Janković.

Ona je kazala da je Ministarstvo pokrenulo inicjativu da se u Crnoj Gori pokrene projekat jedinstvene identifikacije. Planira se kreiranje jedinstvene identifikacione kartice za građane na kojoj bi bili elektronski sertifikati za razne usluge prema državi ali i privatnom sektoru (npr. objedinjena lična karta, zdravstvena knjižica, studentska kartica...).

- U Estoniji, prema čijem modelu radimo projekat, ide se ka tome da to bude i platna kartica. Ukoliko se mogućnost plaćanja doda na ovaj identifikacioni dokument to može doprinijeti ekspanziji elektronske trgovine – rekla je ona.

U fokusu Ministarstva je i mogućnost elektronskog plaćanja obaveza građana prema državi, a kao prepreku tome vidi provizije prilikom transakcija.

- Onog trenutka kada budemo postigli da usluga isto košta ili je jeftinija kada se plaća elektronski biće to veliko ohrabrenje za elektronsku trgovinu – rekla je predstavnica Ministarstva.

Saša Adžić iz Crnogorskog Telekoma kazao je da je ova kompanija prije šest godina uvidjela potrebu za e-commercom i formirala tim koji će prebacivati poslovanje na elektronsko. Formirali su web shop i aplikaciju i pokrenuli obuke za korišćenje ovih pogodnosti. To je doprinijelo da e-prodaja tokom prošle godine dostigne 10 odsto ukupne u Crnogorskom Telekomu.

- Pozivamo privredu da svoje poslovanje prebaci online jer će tako ostvariti velike uštede. Crnogorski Telekom se bavi razvojem portala i web shopova za biznis korisnike i u nama mogu vidjeti partnera za ovaj posao – rekao je Adžić.

Predsjednik Odbora trgovine Stevan Karadglić upitao je da li su građani i preduzeća spremni za korišćenje elektronskih potpisa.

- Mislim da je perspektiva ovog poslovanja značajna i u Crnoj Gori ali ima mnogo stvari koje treba uraditi na pripremi građana i privrede – rekao je Karadaglić.

Mladen Koljenšić, glavni inspektor za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i usluge informacionog društva i Slobodanka Vuković, tržišna inspektorka, govorili su o pravnom okviru i zakonskim nadležnostima u okviru kojih djeluju.

Predsjednik Odbora ICT Radulović ocijenio je da bi puno funkcionisanje Paypala u Crnoj Gori (da naši građani mogu primati novac preko servisa ove kompanije) doprinijelo unapređenju e-commerca. Predstavnica Ministarstva Janković kazala je da se sa Paypalom intenzivno pregovara, ali da ta kompanija za sada ne vidi ekonomski interes da upotpuni svoju uslugu u našoj zemlji jer je crnogorsko tržište malo.