You are here

Gligorov: Izlazak iz krize kroz strukturne i fiskalne promjene

08/10/2012

Sjednica Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore u proširenom sastavu.

Niska zaposlenost, visoka zavisnost od stranih finansija i male izvozne mogućnosti, prije svega zbog nerazvijene industrijske proizvodnje, ključni su problemi balkanskih privreda u aktuelnim uslovima ekonomske krize. Na srednji rok je teško vidjeti oporavak bez strukturalnih i fiskalnih promjena. Mora postojati ozbiljna agenda privredne politike u stukturnom i fiskalnom smislu, ukoliko se želi privredni oporavak na Balkanu. Ovo je kazao saradnik Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije dr Vladimir Gligorov, učestvujući, 8. oktobra 2012. godine, na V sjednici Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore, organizovanoj sa temom „Kriza i perspektive balkanskih privreda₺.
- Balkan je region koji je najviše pogođen krizom zbog oslanjanja na strane izvore sredstava koja nisu adekvatno alocirana. Finansijski račun pokazuje odliv kapitala, a nedostatak priliva ne može se nadomjestiti štampanjem novca, jer je najveći dio kredita u eurima. Eksterni debalans mora da se umanji smanjenjem uvoza, znači potrošnje, jer je potrebno vrijeme za izgradnju izvoznih kapaciteta – rekao je Gligorov.
On je naglasio da u uslovima krize država ne treba da bude konkurent privatnom sektoru, osnivajući na primjer zadruge ili industrijska preduzeća.
- Država treba da ulaže tamo gdje privatni sektor nema interes, u infrastrukturu bez koje nema razvijene privrede i u ljudski kapital, te da utiče strukturnim mehanizmima, regulativom, na to da se iskaže interes privatnog sektora – kazao je Gligorov.
On je naglasio da je neracionalno da država subvencionira strane investitore, jer, kako je kazao, oni svakako mogu lakše doći do jeftinog novca.
Sa i bez industrije
Koroporativni sektor u zemljama na Balkanu je, prema riječima Gligorova, u rđavom stanju i potrebno je ozbiljno restrukturiranje, kroz preuzimanje, prodaju, zatvaranje kompanija, što je komplikovan proces koji djeluje recesivno. Veliki problem za preduzeća su i nenaplativa potraživanja. Korporativni sektor u Hrvatskoj, prema podacima MMF-a, ima 25% nenaplativih potraživanja, a toliko ih je i u Srbiji.
Potencirajući problem nerazvijenog industrijskog sektora, Gligorov je naveo podatak da je industrijska proizvodnja u razvijenim zemljama centralne Evrope duplirana u posljednjih 20 godina, dok je u istom periodu na Balkanu umanjena za od 40 do 70%. On je ipak kazao da Crna Gora, zbog veličine, ima komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje Balkana koje ne mogu izaći iz krize bez razvoja industrije.
- Kada ste mali, na moru, i ako imate proizvod uvijek ćete moći da ga prodate. Teže je kontinentalnim zemljama – dodao je Gligorov.
Balkanske ekonomije tokom krize karakteriše i pad zaposlenosti uz porast nezaposlenosti. U najgorem stanju je, kaže Gligorov, Srbija gdje se broj zaposlenih u periodu 2008-2011. smanjio za 700.000.
Korist od Evropske unije
Gligorov je kazao da je Evropska unija liberalan projekat, ali je ujedno i zajednica pravila. Ona omogućava značajno zaduživanje privatnog sektora, povoljno kreditiranje, ali postoji mogućnost pogrešne alokacije tih sredstava što može dovesti do značajnih priliva novca u određenim sektorima i stvaranja takozvanih finansijskih, cjenovnih mjehura. Osnovni problem Eurozone, smatra Gligorov je što nema instrumente da utiče na dislokaciju kredita, kao i na stabilizaciju kada do krize dođe. Evropska unija se stoga bavi pitanjima kako obezbijediti da bankarski sektor ne kreira finansijske mjehure, kako da javni dugovi budu osigurani i kako da Evropska centralna banka odigra ulogu stabilizatora kada kriza dođe. U sve tri oblasti, kaže Gligorov, napredak nije zapanjujući, ali ga ima.
- Kada je riječ o bankarskom sistemu, na stolu je predlog da se formira bankarska unija i da se supervizija banaka premjesti sa nacionalnog nivoa… Predlog je takođe da postoji Bank Resolution Authority koja može da uzme u postupak sanaciju nacionalnih banaka… - rekao je Gligorov, navodeći takođe da se razmatra i davanje evropskih garancija na depozite.
Gligorov je kazao da se javlja i ideja da Eurozona postane fiskalna unija. Njemački predlog je uvođenje strogih fiskalnih pravila ponašanja, dok je Evropska komisija prije za povećanje budžeta EU uz sticanje prava oporezivanja. Uz to bi EU bila u mogućnosti I da izdaje obveznice, a sredstvima od toga bi se formirao fond za stabilizaciju.
- Postaće jasno da Evropska unija nema smisla bez fiskalne unije – smatra Gligorov.
Ko je Vladimir Gligorov
Eksperta sa međunarodnom reputacijom Vladimira Gligorova članovima Upravnog odbora predstavio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.
- Rođen je u Beogradu. Po vokaciji je ekonomista i politikolog. Diplomirao je i magistrirao je u Beogradu, a doktorirao na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku. Radio je na Univerzizetu u Beogradu, na institutu ekonomskih nauka, a od 1994. godine zaposlen je na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije. Ekspert je za ekonomiju i politologiju bivše Jugoslavije. Profesor Gligorov je konsultant pri različitim međunarodnim organizacijama kao što su OECD i Svjetska banka. Član je Savjeta Instituta Istok – Zapad. Konsultant je za Srbiju i Kosovo ispred Svjetske banke, član vanjskog savjetodavnog odbora za upravljanje borbom protiv korupcije u Evropi i regionu centralne Azije, takođe Svjetske banke. Puno bi se moglo govoriti o profesoru Gligorovu sa aspekta njegovih radova, ali bi za to trebalo dosta vremena – rekao je Mijušković.