You are here

Golubović na Međunarodnom ekonomskom forumu

22/12/2020

Međunarodni ekonomski forum, u organizaciji Savjeta studenata i Vijeća studenata Ekonomskog fakulteta održan je 22. decembra 2020. godine. Tema skupa je bila “Suočavanje sa posljedicama izazavanih pandemijom Covid-19, prilike i izazovi”. Prisustvovali su studenti iz Crne Gore, Beograda, Banja Luke i Ljubljane, a govorili su Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore Crne Gore, Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora IRF-a i dr Ivan Vuković, gradonačelnik Podgorice. Predsjednik Komore Golubović je čestitao studentima i profesorima 60 godina postojanja Ekonomskog fakulteta.

Na početku se osvrnuo na ekonomski položaj Crne Gore prije izbijanja pandemije. Podsjetio je da je naša zemlja posljednjih godina imala izuzetno dinamičan ekonomski razvoj obilježen stopama rasta među najvećim u Evropi. U prethodnoj godini ostvaren je i rekordni rast BDP koji je dostigao iznos od blizu pet milijardi eura, a per capita skoro osam hiljada eura. Rekordni rezultati su obilježili skoro sve sektore privrede, a posebno turizam gdje je prihodovano 1,1 milijardu eura, što čini skoro četvrtinu BDP.

- Očekivali smo i da 2020. godina bude rekordna i to je obećavao njen početak. Prvi kvartal smo završili sa stopom rasta od 2,7 odsto, iako je pandemija već početkom marta zaustavila naše poslovne aktivnosti. U drugom kvartalu smo imali značajan pad poslovnih aktivnosti i taj pad je mjeren stopom od 22 odsto. Ne očekujemo, nažalost, mnogo bolje rezultate ni u trećem kvartalu posebno ako se zna da u turizmu imamo pad od 88 procenata - rekao je Golubović.

Istakao je da su se uvođenjem i pooštravanjem mjera NKT usložnjavali uslovi i odvijanje poslovne aktivnosti u svim sektorima.

- Moram da pohvalim kredibilnost našeg trgovačkog sektora koji je u kratkom roku otvorio alternativna tržišta kada su pojedine zemlje iz okruženja zabranile izvoz namirnica i pojedinih hemijskih proizvoda. Naši maloprodajni objekti nijesu izgledali drugačije nego prije pandemije, a sjećamo se kako je to bilo i u razvijenim evropskim zemljama, pa čak i u Švajcarskoj - rekao je Golubović, naglašavajući značajan doprinos Komorskog investicionog foruma nesmetanom protoku roba, a kasnije i ljudi na Zapadnom Balkanu.

Prema njegovim riječima, IT sektor, industrijska proizvodnja i građevinarstvo su najbolje podnijeli posljedice pandemije.

- Investicione aktivnosti su se odvijale usporenijom dinamikom, ali su dale značajne rezultate. Bruto SDI su iznosile, za deset mjeseci, skoro 550 miliona eura, odnosno 340 miliona eura neto – rekao je predsjednik Privredne komore.

On se osvrnuo na pakete mjera državne pomoći ekonomiji i građanima, u čijem donošenju je aktivno učestvovala Privredna komora koja je artikulisala predloge poslovne zajednice. Komora je od prvog dana kreirala online upitnik putem kojeg je dobijala preporuke privrednika, te uradila tri istraživanja koja su pomogla u kreiranju paketa mjera.

Posebno je potencirao treći paket mjera koji smatra najznačajnijim, jer podstiče dugoročni ekonomski razvoj.

- Za ovakve krize najbolji je odgovor u novim investicijama – rekao je Golubović.

Kriza je, naglašava, pokazala da nije dobro da nam generator razvoja bude samo sektor usluga koje u BDP učestvuju 70 odsto, a dominantno turizam.

- Najbolji pokretači diversifikacije naše ekonomije su održiva poljoprivreda, energetika, turizam sa naglaskom na zdravstveni i posebno IT sektor koji povezuje sve djelatnosti, a ima perspektivu da bude posebna izvozna grana – kazao je on, dodajući da su u ovim sektorima osmišljeni dugoročni razvojni projekti.

On se u nastavku izlaganja osvrnuo i na podršku finansijskih institucija i lokalnih samouprava tokom pandemije.

Nadam se da ćemo veoma brzo izaći iz ove zdravstene krize i vratiti dinamične stope rasta koje smo imali u prethodnom periodu. Svjetska banka i međunarodne organizacije procjenjuju taj rast od pet do sedam odsto za 2021. godinu. Ukoliko nađemo rješenja za epidemiju u prvom kvartalu, siguran sam da ćemo procijenjene stope rasta i ostvariti – zaključio je Golubović.

Zoran Vukčević je istakao izazove koji se odnose na likvidnost preduzeća čije rješavanje je zahtjevalo brzu reakciju IRF-a.

- U takvoj situaciji, stavili smo u funkciju sve naše 33 kreditne linije, te formirali novu kojom smo omogućili da se iz kredita mogu obezbijediti sredstva za plate. Time smo željeli da sačuvamo radna mjesta, odnosno pomognemo preduzetnicima da zaposlenima obezbijede egzistenciju – rekao je Vukčević.

Naglašava izuzetnu važnost da se sačuvaju zdrava preduzeća, pa se morao naći model kako da se održi njihova ekonomska aktivnost. IRF im je obezbijedio posebne kreditne linije podržavši njihove ideje i projekte, u cilju očuvanja crnogorske ekonomije.

IRF je imao važnu ulogu svim mjerama Vlade, dodaje Vukčević.

- Mi smo do sada dali preko 820 kredita u ukupnom iznosu preko 264 miliona eura, što je prije svega doprinijelo da sačuvamo likvidnost postojećih preduzeća i da omogućim ekonomsku aktivnost koja je bila neophodna kako bi opstala na tržištu. Do sada smo uradili 241 reprogram kredita u iznosu od preko 150 miliona eura,  i na taj način smo omogućili preduzećima bolju likvidnu poziciju na tržištu. U okviru paketa mjera koje su sprovodili i Vlada i CBCG imali smo 840 moratorijuma u iznosu preko 160 miliona eura. Ako bismo sabrali sve tri aktivnosti: novi krediti, reprogrami i moratorijumi onda je to ukupna cifra od blizu 600 miliona eura, čime smo pomogli gotovo dvije hiljade preduzetnika i preduzeća- rekao je Vukčević.

Gradonačelnik dr Ivan Vuković  je saopštio da je fokus tokom prvog perioda pandemije koronavirusa bio da Glavni grad obezbijedi normalno funkcionisanje, te kroz donacije pruži podršku zdrastvenom sistemu.

- Glavni grad je za privrednike izdvojio preko 4.000.000 eura u vidu raznih subvencija, kako bi im pomogao da održe svoje biznise tokom složene epidemiološke situacije.  Uporedo sa tim kreirali smo sami nove kreditne linije, finansijske podrške u pitanju su bespovratna sredstva. Danas sam potpisao ugovore sa predstavnicima 56 ugostiteljima sa teritorije Glavnog grada, koji su podržani sa 80.000 eura. Bez napora prethodne Vlade ne bismo mogli mnogo toga da postignemo. Ostvarili smo godišnji budžet u iznosu od 100 posto i veoma smo ponosni na taj rezultat, kao i kapitalni budžet za 50 odsto više nego prethodne godine. Oko 35 miliona eura je uloženo u kapitalne infrastrukturne projekte koji ne znače samo poboljšanje kvaliteta života u glavnom gradu nego i stvaranje bolje perspektive budućeg ekonomskog razvoja - kazao je Vuković.  

Gradonačelnik je podsjetio da je  tokom prethodnog perioda usvojen Lokalni akcioni plan za mlade, a otvorena je i Kancelarija za mlade. Istakao je da će se u narednom periodu kreirati ambijent u kojem će mladi moći da razvijaju biznis ideje, te će u tome imati punu podršku Glavnog grada. 

- Grad u ovom trenutku vode mladi ljudi i to šalje poruku vašoj generaciji da u Podgorici i Crnoj Gori postoji prostor za vas. Na nama je da učinimo sve kako bi mladi dobili šansu koju zaslužuju – istakao je on.

Prema njegovim riječima, gradska uprava kontinuirano podržava kreativne preduzetničke ideje mladih ljudi.

- To mora biti kurs razvoja Crne Gore. Očekujem da će mladih ljudi u biznisu u narednom periodu biti još više, a posebno sa Ekonomskog fakulteta, te da će valorizovati svoje znanje i pretočiti ga u ideje za poslovanje'', saopštio je Vuković. 

Međunarodni i forum na Ekonomskom fakultetu se organizuje već 10 godina.