You are here

Ispuniti sve veća očekivanja turista

05/04/2017

Predstojeću ljetnju turističku sezonu karakterisaće rast broja turista iz zapadne Evrope, Skandinavije, Rusije, Balkana i svi koji su zaduženi za njenu pripremu moraju raditi na tome da se ispune očekivanja gostiju koja su iz godine u godinu sve veća, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore 5. aprila 2017. godine.

Odboru su predstavljeni rezultati poslovanja u ovom sektoru za 2016. godinu. Bilo je riječi o minuloj i pripremama naredne ljetnje sezone, te o sezonskom zapošljavanju u turizmu domaće i strane radne snage. Prezentovani su programi podrške Ministarstva ekonomije.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević. U radu su, pored članova Odbora, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne turističke organizacije, ministarstava rada i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova, ekonomije, Uprave za inspekcijske poslove i Zavoda za zapošljavanje.

Sezona 2017.

Turistička privreda smatra da je sa blagovremenom pripremom ljetnje turističke sezone potrebno otpočeti u oktobru, a da se sve planirane aktivnosti u vezi sa tim završe do kraja marta, kada bi se okončali svi građevinski radovi, odnosno otvorile sve putne komunikacije prema boravišnim i izletničkim odredištima. Takođe, na nivou lokalnih uprava je potrebno formirati odbore za pripremu turističke sezone. Lokalne turističke organizacije treba da preuzmu destinacijski menadžment i time doprinesu većem kvalitetu ponude njihovih sredina. Neophodno je učestvovanje predstavnika turističke privrede u radu svih organa koji planiraju i donose odluke vezane za sve aspekte pripreme i odvijanje turističke sezone, te jedinstveno djelovati u tom pravcu.

Predsjednik Odbora Ivančević je ukazao da je sezona već počela dolaskom prvih gostiju u martu, te da su hoteli dobro popunjeni, ali da su, kao i godinama unazad, goste dočekali radovi na infrastrukturi koji onemogućavaju lak pristup glavnim izetištima, te da komunalna opremljenost nije na potrebnom nivou.

- Ne mogu bageri i turisti da budu na istom mjestu. To se ne može uklopiti nigdje u svijetu pa ni kod nas. Potrebno je u roku odmah okončati, konzervirati sve radove na infrastrukturi i učiniti naša izletišta dostupnim za turiste – rekao je Ivančević.

On je apelovao da se omogući da se što više domaćeg kadra zaposli u turističkoj privredi, te da srednjoškolske i visokoškolske ustanove pripremaju kadrove za ovu oblast, a da se kroz partnerski odnos sa državnim organima obezbijedi što legalnije poslovanje u turizmu ove godine i da što manje bude nelojalne konkurencije i privremenih objekata koji su locirani u blizini hotela.

- Postali smo jako poželjna turistička destinacija. Raduje što smo ove godine otvorili nova tržišta, ali je to i velika obaveza. Jako je lijepo što ćemo ove godine imati povećan broj gostiju iz Njemačke, Francuske, Skandinavije, Rusije, Velike Britanije. To je za nas dodatna obaveza da unaprijedimo kvalitet usluga – rekao je Ivančević.

Marko Petričević, direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Ministarstva održivog razvoja i turizma, rekao je da je predviđeno da radovi na infrastrukturi uglavnom budu okončani do 15. maja.

- Moramo biti svjesni da pored toga što sadržinski unapređujemo i oplemenjujemo našu destinaciju, neophodno je to uraditi i u infrastrukturnom smislu. Za to su potrebni radovi u tri smjene da bi se okončali u planiranom terminu – kazao je Petričević.

Prema njegovim riječima, najbitniji zadatak koji predstoji je sistematsko održavanje uređenosti destinacije, kao i uklanjanje divljih deponija.

- Estetski patriotizam je veoma bitan u ovom trenutku. Tome moramo svi da doprinesemo – rekao je on.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić apelovala je da se intenziviraju aktivnosti na putnoj infrastrukturi i rješavanju problema otpada, te ocijenila je da lokalne samouprave moraju biti više uključene u pripremu sezone.

- Kvalitet turističke ponude unapređujemo iz godine u godinu, ali sve službe moraju biti na visini zadatka kako bi očekivanja gostiju od naše destinacije bila ispunjena – naglasila je ona.

Pomoćnik direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Rajko Malović kazao je da su 1,5 miliona eura stavili u funkciju pripreme sezone, ali je ukazao i na problem da dodatnih 500.000 eura ne mogu plasirati, zbog komplikovane tenderske procedure javnih nabavki. On je apelovao da se preko Privredne komore hitno sagledaju rješenja iz Zakona o javnim nabavkama kako ne bi predstavljala barijeru za poslovanje.

- Ove godine se radi na 26 novih kupališta, što je posao vrijedan 26 miliona eura.Očekujem da će bar 13 investiora ove sezone pustiti ta kupališta u rad – rekao je on.

Tomo Knežević iz Lipske pećine ukazao je na to da je Cetinje, kao jedna od glavnih izletničkih destinacija u Crnoj Gori, sada izolovano zbog radova koji se izvode na putu prema Budvi i Podgorici.

- Već smo morali da otkažemo predsezonske posjete, a pred i post sezona su indikatori uspješnosti turističke godine – rekao je on.

Goran Čolović, Gorbis, istakao je da se predugo čeka na izmjene i dopune Zakona o turizmu koje bi, između ostalog, doprinijele zaštiti organizatora izleta od nelojalne konkurencije. On je apelovao na hitnost rješavanja ovog, ali I problema koji postoji u Herceg Novom, gdje se čeka da lokalna Skupština odobri program rada Turističke organizacije tog grada.

- Potrebno je da uputimo inicijativu preko Komore da se odmah odblokira rad Turističke organizacije koja je veoma značajna za turističku djelatnost u Herceg Novom. Inicijativa treba da ide kako prema resornom Ministarstvu javne uprave, tako i prema Skupštini te opštine – rekao je Čolović.

Privrednici su kroz razgovor sa glavnom turističkom inspektorkom Svetlanom Šljivančanin ukazali na problem što je omogućeno da se poslom turističkog vodiča u Crnoj Gori mogu baviti stranci, a to, kako je ukazano, nije praksa u okruženju. Iznijete su i primjedbe na edukaciju za ovaj posao jer ne uključuje praktičan rad, kao i ocjena da traženo poznavanje stranog jezika na B2 nivou nije dovoljno da bi se turistima iz inostranstva predstavile kulturne i istorijske znamenitosti naše zemlje.

Sezonsko zapošljavanje

Tržište rada i normativni ambijent još nijesu pogodni za primjenu raznih ograničenja za rad stranaca. Turistička privreda se permanentno zalaže da se u Crnoj Gori stvara ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici i u principu je protiv ograničavanja tržišta rada donošenjem godišnjih kvota za privremeni boravak i rad stranaca. Pri tome se moraju imati u vidu neusklađenost ponude i tražnje zanimanja na tržištu rada i značajne fluktuacije strane radne snage, posebno u vrijeme turističke sezone. Turistički poslenici smatraju da je svrsishodnije uvesti kategoriju takse na svakog zaposlenog stranca, nego administrativnim putem ograničavati tržište rada. Sredstva od ovih taksi bi se namjenski koristila za razvoj i finansiranje školovanja za deficitarna zanimanja u Crnoj Gori.

Predsjednik Odbora Ivančević pročitao je pismo koje je uputilo oko 100 ugostitelja Budve. Oni su ukazali da zbog duge procedure za strane radnike, gube i po nekoliko hiljada eura mjesečno na smještaj i ishranu lica koje čekaju radne dozvole, a država blizu dva miliona eura zbog neplaćenih poreza i doprinosa. Takođe, radnicima se, smatraju oni, često ne isplati da čekaju mjesec na rješavanje njihovog zahtjeva pa posao traže na sivom tržištu.

Njihov je predlog da se uvedu privremene dozvole za boravak i rad stranaca do dobijanja konačnih – rekao je Ivančević.

Milena Raičković je apelovala da se procedura izdavanja dozvola za boravak i rad skrati, naročito za one radnike koji iz godine u godinu obavljaju sezonske poslove kod istih poslodavaca.

Milanka Baković, v.d. generalne direktorice Direktorata za građanska stanja i lične isprave odgovorila je da je procedura već skraćena za sedam dana u odnosu na prethodnu godinu i da traje 20 dana.

- Izražavam dobru volju da u domenu mogućeg, sve učinimo kako bi skratili procedure i izađemo u susret potrebama privrede – rekla je ona.

U raspravi po ovoj temi učestvovali su među ostalima i Dragan Dašić iz Direkcije za strance, migracije i readmisiju, inspektorka rada Milena Frana. Prema riječima Gorana Bubanje iz Zavoda za zapošljavanje brine to što prema podacima od 27. marta ove godine strancima izdato 3.050 dozvola, te da ih je za 142 odsto više zaposlenih nego domaće radne snage u ovoj oblasti. Prema evidenciji zavoda 4.000 je nezaposlenih domaćih lica iz turizma i ugostiteljstva.

- Moramo sistemski raditi na prirpemi kadrova za poslove u turizmu i ugostiteljstvu, radimo na edukaciji ali i promociji turističke djelatnosti kod mladih ljudi kako bismo ove poslove učinili poželjnijim kod ove populacije – zaključio je Dragan Ivančević.

O ovoj temi, prema najavama predsjednika biće više riječi i na narednoj sjednici Odbora koja će se održati u maju.

Milena Jovetić je prezentovala programe podrške Ministarstva ekonomije I posebno se zadržala na Program podsticaja razvoja klastera u Crnoj Gori i Programu povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja, a Lazar Čekerevac, sa Fakulteta za turizam I hotelijerstvo je najavio Konferenciju Future Tourism, koja če se održati početkom maja u Budvi

Turizam u 2016.

Prema podacima MONSTAT-a, Crnu Goru je tokom 2016. posjetilo 1.813.817 turista što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na prošlu godinu. Ostvareno je 11.250.005 noćenja, 2% više nego u istom periodu prošle godine. Broj dolazaka stranih turista je veći za 7%, a njihovih noćenja 2%. Najviše noćenja bilo je gostiju iz Rusije 28%, Srbije 27%, Bosne i Hercegovine 10%, Ukrajine 4%, Njemačke 3%, Poljske 3%, Bjelorusije 3%,Kosova 2%, Francuske 2% i Ujedinjenog Kraljevstva 2%, navela je sekretarka Odbora Sanja Marković.

Trend pada zabilježen je kod domaćih turista, gdje je broj dolazaka niži za 1%, a ostvarenih noćenja za 3%, pri čemu je prosječna dužina boravka turista u posmatranom periodu od 6,20 dana, niža od prošlogodišnje koja je iznosila 6,45 dana.

Stopa rasta prihoda od turizma u 2013. je bila 3% (714,2 miliona eura ili 20% BDP-a), 2014. godine 3% (733,2 miliona eura, ili 20 odsto BDP-a), dok su 2015. iznosili 801,3 miliona, što je rast od 9,2% i učešće sa oko 20% u ukupnom BDP-u. Procjenjuje se da su prihodi od turizma u 2016. iznosili 870 miliona eura i veći su za 8,7% od ostvarenih u 2015. godini. 

Nakon sagledavanja pokazatelja o poslovanju u oblasti turizma za 2016. godinu, može se konstatovati da su ljetnju sezonu pratili nedostaci iz prethodnog perioda. Turisti koji su posjetili našu zemlju imali su pritužbe na: buku, dugo čekanje na graničnim prelazima, bacanje smeća, neljubaznost osoblja, izvođenje radova, nelegalne izdavaoce smještaja, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neizdavanje fiskalnih računa, lošu komunalnu i lokalnu infrastrukturu. I dalje je veoma izražena sezonalnost, visoka koncentracija turista iz malog broja zemalja, nedostatak smještajnih kapaciteta visokih kategorija, nepovoljna struktura - dominira individualni smještaj (74%) koji treba standardizovati i objedinijeno ponuditi tržištu (odnos ostvarenih noćenja u kolektivnom i u individualnom smještaju je 31%:69%).

Sistem obrazovanja i osposobljavanja za rad u turizmu još ne odgovara zahtjevima, potrebama i standardima turističkih preduzeća. Prioritetne aktivnosti na planu unapređenja stručnog kadra su veća orijentacija prema praktičnom radu i pojačana primjena dualnog sistema obrazovanja. Dugoročne aktivnosti odnose se na: unapređenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave, bolju saradnju poslodavaca u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje i stipendiranje učenika za turistička zanimanja.

Potrebno je ojačati saradnju turističke privrede i nadležnih institucija, u cilju što većeg sezonskog zapošljavanje domaće radne snage; stvarati uslove za veću zastupljenost domaćih prehrambenih proizvoda koji promovišu crnogorsku tradicionalnu kuhinju, podižu nivo kvaliteta i konkurentnosti na tržištu, otvaraju mogućnost stvaranja novih radnih mjesta, što konačno povećava ukupan nivo doprinosa turizma BDP-u Crne Gore; sprovesti konkretne aktivnosti na povezivanju ponude i tražnje, kao što su obezbjeđivanje kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta ponude, bolju povezanost s poljoprivrednim proizvođačima, kreiranje zajedničkih projekata za proizvodnju domaće hrane…

Turizam kao prioritetna grana razvoja crnogorske ekonomije ima značajan potencijal za rast kroz: razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta, ostvarenje cjelogodišnje turističke sezone, regionalnu saradnju, unapređenje zdravstevnog turizma, povezivanje turizma i poljoprivrede,a sve sa ciljem kreiranja dobro isplaniranog, organizovanog i uređenog turističkog proizvoda.

Spektar problema koji opterećuju poslovanje u turizmu može se riješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija. Turistički poslenici su spremni da stave na raspolaganje svoje značajne potencijale i doprinesu unapređenju u svim segmentima turizma.