You are here

Izmjene Zakona olakšale javne nabavke

26/07/2017

Odbor udruženja komunalne privrede, na sjednici 26. jula 2017. godine, razmotrio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama i Strategiju upravljanja vodama Crne Gore.

Sjednicu je vodio Mladen Lučić, zamjenik predsjednika a u radu su, osim članova, učestvovali su potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, rukovodilac Sektora za opšte i pravne poslove u Komori Aleksandar Mitrović, te Zdenka Ivanović iz Eco Aqua consulting.

Javne nabavke

Mitrović je informisao Odbor da je Skupština Crne Gore 29. juna 2017. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji je stupio na snagu.

Izmjenama i dopunama se otklanjaju teškoće u sprovođenju postupaka javnih nabavki. Očekuje se značajno smanjenje broja žalbi i postupaka koji se vode pred Komisijom za njihovu kontrolu.

Privredna komora je ukazala na ograničenja i probleme sa kojima se privrednici susrijeću prilikom pripreme ponuda i tokom sprovođenja postupaka javnih nabavki, a koji utiču na značajno povećanje troškova i otežavaju poslovanje a, u konačnom, predstavljaju opterećenje za javne finansije.

Privredna komora je Vladi Crne Gore ukazala na potrebu inoviranja teksta Zakona o javnim nabavka radi otklanjanja barijera za poslovanje na tržištu javnih nabavki. Tokom susreta sa najvišim predstavnicima Vlade, prezentovala je inicijativu i razloge za izmjenu ZJN, koja je prihvaćena formiranjem Radne grupe za izradu nacrta zakona i usvajanjem predloženih rješenja. Predlog zakona je zatim usvojila Vlada.

Ukazano je na potrebu korekcije odredenih normativnih rjesenja radi eliminisanja suvišnog formalizma i rigidnosti pojednih odredbi koje se odnose na uslove i način sprovodjenja postupka, kao i faktičku pripremu ponuda. Izmjenama su iz postupaka javnih nabavki izuzeta preduzeća koja tržišno posluju a čiji je osnivač država ili lokalna samouprava, roba i usluga za potrebe korišćenja vazduhoplova Vlade Crne Gore, te nabavka izbornog materijala.

Propisani postupak je rasterećen nepotrebnog formalizma i zahtjeva koji nemaju suštinski značaj na kvalitet ponude i sigurnost realizacije budućeg ugovora, pri čemu su se od ponuđača zahtijevali povećani izdaci i ažurnost prilikom pripremanja ponude, što je značajno odugovlačilo postupak.

Privrednici su posebno isticali kao nedovoljno kvalitetne odredbe koje se odnose na: kriterijume za određivanje i prepoznavanje obveznika primjene zakona; značenje pojedinih izraza; ovlašćenja Uprave za javne nabavke u pogledu preventivnog monitoringa, pokretanja postupka javne nabavke i inspekcijskog nadzora; primjenu pravila opšteg upravnog postupka; sprovođenje određenih vrsta postupaka javne nabavke u okviru definisanih vrijednosnih razreda; postupak javne nabavke šopingom i neposrednim sporazumom; vrijednosne razrede; način pripremanja ponuda; donošenje odluke i ugovor o javnoj nabavci; određene nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti; shodnu primjenu ZUP-a; pokretanje žalbenog postupka od strane zainteresovanog lica; odlučivanje Državne komisije; sastav i način izbora Državne komisije; način rada Državne komisije.

- Ukinut je neposredni sporazum i šoping, uvedene su hitne i nabavke male vrijednosti za robe i usluga do 15.000 eura i radova do 30.000 eura vrijednosti. Naručilac je dužan da za njih pripremi interni akt, pravilnik po kojem će realizovati nabavku. To će značajno skratiti i pojednostaviti ovaj postupak– rekao je Mitrović.

Predstavnik Komore u Radnoj grupi za izradu Zakona je pored navedenih inicirao i druge izmjene teksta Zakona koje idu u pravcu modernizacije i inoviranja postupka na način što će se dodatno pojednostaviti priprema ponuda, smanjiti troškovi žalbenog postupka i učiniti sam postupak efikasnijim, koje nijesu ušle u tekst izmjene Zakona, a na kojima će se insistirati u narednom periodu.

Vodovod Bijelo Polje smatra da je potrebno dodatno unaprijediti oblast javnih nabavki, dostavljanjem sugestija privrednih društava radnoj grupi koja će raditi novi Zakon o javnim nabavkama, planiran za iduću godinu.

- Svi koji imaju interesa treba već da analiziraju stanje i daju sugestije da bi se u fazi pripreme zakona dala rješenja koja će olakšati poslovanje privrede – saglasio se potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković.

Miloš Ražnatović, izvršni direktor Vodovoda Cetinje je ocijenio da su izmjene i dopune zakona znatno relaksirale poslovanje preduzeća koja tržišno posluju a u većinskom su vlasništvu države. On je ocijenio da je potrebno rasteretiti državnu Komisiju za javne nabavke od pojedinih procedura u žalbenom postupku, pri čemu je potrebno iskoristiti iskustva iz okruženja.

Svetlana Grubač, Vodovod Herceg-Novi, ocijenila je da je potrebno udruženje profesionalnih službenika za javne nabavke, s obzirom na veliku odgovornost koja im je data Zakonom. Perica Šaranović, Vodovod Budva, ocijenio da je Zakonom potrebno urediti da se u postupku mogu javiti ponuđači kojima je predmet nabavke primarna djelatnost. U raspravi su još uzeli učešće Zoran Dragović, Vodovod Danilovgrad i Dijana Lukšić iz Komunalnog preduzeća Tivat.

Strategija o vodama

Crna Gora je 2007. donijela Zakon o vodama, a 2015. njegove izmjene i dopune kojim je u potpunosti ovaj akt usaglasila sa EU direktivama. Ovim zakonom definisan je okvir za izradu Strategije upravljanja vodama.

Zdenka Ivanović iz Eco Aqua consultinga, obrađivač Strategije, kazala je da ovaj dokument važi do 2035. godine.

Ciljevi Strategije su: ostvarivanje jedinstvenog i potpuno usklađenog vodnog režima na području Crne Gore, na svakom od njena dva riječna sliva – Jadranskom i Dunavskom, stvaranje pravnog okvira u cilju efikasnog funkcionisanja sektora voda; obezbjeđenje ekonomske stabilnosti, koja omogućava održivi razvoj sektora voda; osiguranje dovoljnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za vodosnabdijevanje stanovništva i sve potrebe privrede; zaštita stanovništva i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnog dejstva voda; uređenje slivova u cilju zaštite vodoprivrednih  i drugih sistema, kao i zaštite životne sredine; zaštita voda i ostvarivanje dobrog statusa voda, u cilju zaštite i unapređenja životne sredine i poboljšanja stanja biodiverziteta; uspostavljanje mjerne, upravljačke i informatičke podrške za realizaciju svih vodoprivrednih ciljeva; definisanje povezanosti i međuzavisnosti svih planova u oblasti voda sa zahtijevima uređenja prostora i očuvanja i zaštite životne sredine i obrnuto, obezbjeđivanje pouzdanijeg planiranja pri lociranju drugih objekata i sistema, poštujući kriterijume, ograničenja i mogućnosti koji proističu iz vodne infrastrukture; organizovanje sektora voda na način da bude osposobljen da uspješno realizuje koncept integralnog upravljanja vodnim resursima, u kontekstu upravljanja svim resursima koji zavise od vode i vodnog sektora; uključivanje javnosti u proces usvajanja strateških odrednica razvoja integralnih vodoprivrednih sitema; obezbjeđenje jasne platforme za sve vidove međunarodne saradnje u oblasti voda sa zemljama u okruženju, kao i sa svim drugim zemljama u procesu pridruživanja EU.

Donošenjem Strategije osigurava se kontinuitet u dugoročnom planiranju funkcionisanja sektora voda, na principu održivog razvoja, odnosno, obavljanje vodne djelatnosti u njenim osnovnim oblastima (uređenje i korištenje voda, zaštita voda od zagađivanja i uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda) i definišu se ostali poslovi i aktivnosti neophodni za funkcionisanje i razvoj vodne djelatnosti (finansiranje, monitoring i dr.).

Strategija je dokument na osnovu kojeg će se sprovoditi reforme sektora voda, kako bi se dostigli potrebni standardi u upravljanju njima, uključujući i organizaciono prilagođavanje i sistemsko jačanje stručnih i institucionalnih kapaciteta na nacionalnom i lokalnom nivou. Strateška opredjeljenja i ciljevi utvrđeni ovim dokumentom predstavljaju osnov za izradu planova upravljanja vodama. Istovremeno, okviri postavljeni ovom Strategijom moraju se uvažavati pri izradi strategija i planova prostornog uređenja, zaštite životne sredine i drugih oblasti koje zavise od voda ili imaju uticaja na vode.

- Strateški ciljevi su obezbjeđenje dovoljnih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za javno vodosnabdijevanje stanovništva i za različite privredne potrebe, na način da se ne ugrozi životna sredina; zatim postizanje i održavanje dobrog statusa i ekološkog potencijala vodnih tijela površinskih i podzemnih voda, radi zaštite zdravlja ljudi, očuvanja akvatične flore i faune i zadovoljavanje potreba korisnika voda te smanjenje rizika od štetnog dejstva voda – rekla je Ivanović.