You are here

Komora organizovala prvi Crnogorski arbitražni dan

14/11/2019

Primjena arbitraže doprinosi unapređenju poslovnog i investicionog ambijenta, ocijenjeno je tokom prvog Crnogorskog arbitražnog dana koji je Privredna komora organizovala 14. novembra 2019. godine, sa temom „Arbitraža - prednosti i izazovi rješavanja sporova u privredi”. Učestvovali su predstavnici privrednih društava, eminentni pravnici iz Crne Gore i regiona, eksperti iz ove oblasti, predstavnici državnih organa, pravosuđa i akademske zajednice.

Uvodna izlaganja imali su Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore Crne Gore, Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Ibrahim Smailović, generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde.

Među učesnicima bili su i predsjednik Ustavnog suda dr Dragoljub Drašković, predsjednik Privrednog suda Crne Gore Blažo Jovanić, predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović i predsjednici arbitražnih  sudova iz regiona.

Predsjednik Komore Golubović je istakao da renomirani domaći i strani investitori zahtijevaju predvidljivo poslovno okruženje, koje podrazumijeva vladavinu prava i efikasan pravosudni sistem.

Privredna komora je ustanovila Arbitražni sud, kao nezavisnu i samostalnu instituciju, na osnovu Zakona o arbitraži. Ovaj propis, usklađen sa modelom Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo, Crnu Goru dodatno legitimiše u međunarodnim okvirima kao zemlju sa sigurnom i efikasnom pravnom zaštitom poslovanja i podstiče privrednu saradnju sa stranim partnerima.

- Privredna komora je kroz osnivanje i rad stalnog Arbitražnog suda unijela novi kvalitet u naš pravni sistem kroz vansudsko rješavanju sporova. Korist od arbitražnog rješavanja sporova imaju privrednici i država. Privrednici ovakvim načinom rješavanja sporova dolaze brzo i povoljno do odluke koju mogu da izvrše u zemlji i inostranstvu, dok država rasterećuje sudstvo, povećava njegovu efikasnost i jača kredibilitet i prestiž nacionalne ekonomije s aspekta privlačenja investicija.  – rekao je Golubović.

Naglašava da ovakav model rješavanja sporova čuva kulturu poslovnog partnerstva, za razliku od sudskih koji najčešće narušavaju poslovni odnos strana u sporu.

Crna Gora je, kako je dodao, posljednjih godina napravila značajne iskorake u unaprijeđenju pravne sigurnosti i kvalitetu zakonodavstva.

- Reformske aktivnosti sada treba usmjeriti na unapređenje efikasnosti pravosuđa, kroz ubrzanje sudskih postupaka i smanjenje troškova, a naročito kroz jačanje kapaciteta za alternativno rješavanje sporova - rekao je Golubović.

Komora, kako je kazao, ulaže velike napore da ekonomski odnosi budu stimulisani i zaštićeni efikasnom pravnom zaštitom, zbog čega očekuje da će preduzeća pozitivno reagovati na zakonsku reformu i širu primjenu arbitraže.

- Adekvatna primjena arbitraže u praksi, zajedno sa sistemski važnim zakonima kojima se uređuje parnični postupak, izvršenje i obezbjeđenje, doprinosi bržem i efikasnijem poslovanju i inkorporira najviše evropske standarde u crnogorski pravni sistem - dodao je Golubović.

Arbitraža, kao alternativni način rješavanja sporova, ima brojne prednosti zbog čega postoji potreba za njenom širom primjenom u privrednim sporovima, ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

- Važno je istaći brojne prednosti arbitraže i potrebu za njenom širom primjenom u privrednim sporovima jer samo tim putem se postiže mirenje stranaka, ekonomičnost postupka i brži put do pravosnažne sudske odluke - kazala je Medenica.

Navela je da će sudska vlast učiniti dodatne napore kako bi doprinijela unapređenju poslovnog ambijenta kroz postizanje višeg stepena pravne sigurnosti.

- U okviru sudske vlasti snažno podržavamo svaku promociju alternativnog načina rješavanja sporova kako bismo građanima i svim preduzećima obezbijedili djelotvoran i efikasan pravosudni sistem - saopštila je Medenica.

Ona je istakla da u okviru sudske vlasti snažno podržavaju promociju alternativnog rješavanja sporova, kako bi se građanima i privrednim subjektima obezbijedio djelotvoran i efikasan pravosudni sistem.

- Imajući u vidu da razvoj privatnog sektora u Crnoj Gori mora biti dodatno pojačan, uvjerena sam da u sudstvu imate pouzdanog partnera koji će učiniti sve što je u njegovoj moći za puno poštovanje principa vladavine prava - poručila je Medenica.

Generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde, Ibrahim Smailović kazao je da unapređenje primjene alternativnih vansudskih načina rješavanja sporova predstavlja jedan od prioriteta u reformi pravosuđa.

Ističe da se razvojem arbitraže građanima i preduzećima omogućava da umjesto sudskog izaberu druge postupke za rješavanje sporova.

- Arbitraža je poželjan i efikasan vansudski način rješavanja sporova jer doprinosi održavanju dobrih poslovnih odnosa strana - kazao je Smailović.

Arbitraža, dodaje on, predstavlja poželjan način koji garantuje brzo, efikasno i stručno rješavanje sporova.

- To će doprinijeti daljem jačanju povjerenja stranih investitora u Crnu Goru, rastu bruto domaćeg proizvoda i njenom pozicioniranju u sam vrh evropskih zemalja kada je u pitanju taj pokazatelj - naveo je Smailović.

Tema prve sesije bila je rješavanje privrednih sporova putem arbitraže u Crnoj Gori, o čemu je govorio Vesko Božović, predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore.

Božović je predstavio istorijat arbitraže u Crnoj Gori te pojasnio regulatorni okvir i sprovođenje arbitražnog postupka u našoj državi.

Prva arbitražna institucija je formirarana 2003. godine. Osnovani su Spoljnotrgovinski arbitražni sud i Stalni izabrani sud pri Privrednoj komori Crne Gore. Od decembra 2015. godine postoji samo Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore. Zakon o arbitraži Crne Gore usvojen je 2015. godine i time se Crna Gora pridružila državama koje su ovu oblast  uredile na osnovu Model zakona UNCITRAL-a.

- Naš Zakon o arbitraži je savremen i strankama omogućava rješavanje sporova u arbitražnom postupku, koji je jednostepen i u relativno kratkom vremenu se donose odluke – kazao je Božović.

Dodao je da sporazum o arbitraži mora biti zaključen u pisanoj formi. On može biti u obliku arbitražne klauzule, kao sastavni dio nekog ugovora ili poseban sporazum.

Prema riječima Božovića, Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore ima veoma dobru saradnju sa sličnim institucijama u brojnim zemljama.

- Imamo potpisane sporazume o saradnji sa stalnim arbitražnim sudovima Slovenije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Federacije BiH, Kosova, Bugarske, Savezne Republike Njemačke i Šangajskim Međunarodnim arbitražnim centrom – rekao je on.

Zaključuje da je dobro što država prepoznaje značaj alternativnog rješavanja sporova kroz arbitražu i medijaciju.

- To daje sigurnost, kako domaćim, tako i stranim privrednim subjektima da će svoje sporove pred arbitražnim sudom i centrom za medijaciju rješavati na efikasan i pravičan način – riječi su Veska Božovića.

Učesnici druge sesije, koja se odnosila na rješavanje privrednih sporova putem arbitraže u regionu (iskustva i izazovi), bili su prof. dr Mirko Vasiljević, predsjednik Stalne arbitraže pri Privrednoj komori Srbije, prof. dr Hrvoje Sikirić, predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, prof. dr Abedin Bikić, predsjednik Arbitražnog suda pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Virtyt Ibrahimaga, predsjednik Stalnog arbitražnog tribunala Privredne komore Kosova, Nena Nikolovska, sekretarka Stalnog arbitražnog suda Stopanske komore Sjeverne Makedonije, a moderator je bio mr Vuksan Vuksanović, član Predsjedništva Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore.

Profesor dr. Mirko Vasiljević ocijenio je da prisustvo čelnih ljudi pravosuđa prvom crnogorskom arbitražnom danu predstavlja veoma dobar predznak dodatne afirmacije arbitraže u Crnoj Gori.

- Nema slobodne privatno-pravne volje bez mogućnosti otklanjanja potencijalne nadležnosti državnog sudstva i izbora odgovorajuće arbitražne institucije koja će rješavati spor po volji ugovornih strana – rekao je Vasiljević.

Fokus njegove diskusije bio je na odnosu državnog pravosuđa prema arbitražnom rješavanju sporova, sa posebnim osvrtom na instrument poništaja arbitražne odluke.

- To je veliki rizik pred kojim se nalazi afirmacija arbitraže. Nema ništa od efikasnosti kao strateške prednosti arbitraže ako se njena odluka suoči sa širokom diskrecijom državnog pravosuđa u odnosu na izazove poništaja – kazao je Vasiljević.

On je ilustrovao pomenuto primjerima arbitraže u Srbiji.

- Arbitražni ugovor je alfa i omega arbitraže i on mora da bude kristalno jasan – naveo je profesor.

On je istakao da je jedan od preduslova za uspjeh arbitraže usaglašavanje cjelokupne pravne infrastrukture, kako se pojedini akti od značaja za ovu oblast ne bi međusobno poništavali.

- Potrebno je razvijati arbitražu u domaćim okvirima, odnosno širiti svijest o njenom značaju među našim privrednicima. Ovaj skup je jedan od koraka u tom smjeru – zaključio je Vasiljević.

Profesor dr Hrvoje Sikirić istakao je da su glavne prednosti arbitražnog u odnosu na sudski postupak, autonomija, efikasnost i ekonomičnost, izvršnost odluke, ograničen broj pravnih ljekova, učinkovitost i mogućnost uvođenja instituta ubrzanog postupka.

- Ugovor o arbitraži mora biti jasan sporazum stranaka da na ovaj način riješavaju poslovne sporove. Najjednostavnije je prepisati preporučenu arbitražnu klauzulu i uvrstiti je u odredbe ugovora – naveo je Sikirić.

On je predstavio iskustva Hrvatske gdje 25 odsto arbitraža sa međunarodnim obilježjem. Najviše sporova se javlja u ugovorima o izgradnji (33 odsto) i kupoprodaji nekretnina (22 odsto).

Smatra da se značaj arbitraže mora dodatno promovisati. Za to ima prostora na sajmovima, sastancima sa nadležnima, ali i uvođenjem izbornih predmeta o arbitraži na fakultetima.

Prema riječima prof. dr Abedina Bikića, među poslovnim ljudima uvijek postoji dilema da li za rješavanje privrednih sporova odabrati sud ili arbitražu.

- Kod nas u Bosni i Hercegovini sudski sporovi su jako spori i čeka se pet i više godina na pravosnažnu presudu. Ovo nije svojstveno arbitraži i postupci se uglavnom završe za osam mjeseci - rekao je Bikić.

On je dodao da njegova zemlja nema zakon o arbitraži zbog kompleksnog unutrašnjeg uređenja, ali da tamo veoma dobro funkcionišu arbitražna pravila.

- Naši arbitri su najčešće profesori pravnih i ekonomskih fakulteta i među njima veliki broj pravnika iz privrede – rekao je Bikić.

Virtyt Ibrahimaga je naveo da Stalni arbitražni tribunal Kosova, osnovan 2011. godine, djeluje pri Privrednoj komori. Upoznao je učesnike skupa sa legislativom koja uređuje oblast arbitraže.

- Vlada je svojim programom za period 2015-2018. posebnu pažnju poklonila konsolidaciji arbitražnog i sistema medijacije kojima se izbjegava birokratija i doprinosi efikasnom rješavanju privrednih sporova – kazao je Ibrahimaga.

Arbitražni sud Kosova u budućem periodu će raditi na promovisanju ovog vida rješavanja sporova, reviziji arbitražnih pravila, kreiranju foruma za rješavanje sudskih sporova sa državnim organima, daljem unapređenju liste arbitara, organizovanju obuka za njih, kao i konferencija o arbitraži, te baštinjenju regionalne saradnje u ovoj oblasti.

Nena Nikolovska je istakla da je pred Arbitražnim sudom pri Stopanskoj komori Sjeverne Makedonije tokom prethodne dvije godine bilo 54% sporova sa internacionalnim elementom i 46% domaćih. Privredni sporovi su uključivali domaće i kompanije iz Rusije, Turske, Rumunije, Hrvatske, Srbije, Bugarske i Kine i većina se odnosila na rješavanje pitanja duga i naknade štete u sektorima građevinarstva, špedicije, javnih nabavki. Vrijednost sporova iniciranih pred Arbitražnim sudom tokom 2015. godine iznosila je 21 milion eura, a u 2018. 1,4 miliona.

- Arbitražu su prihvatile velike kompanije čije poslovanje ima međunarodni karakter, dok je mala i srednja preduzeća i dalje rijetko koriste, oslanjajući se na tradicionalne pravne instrumente. Iako je još prije deceniju uspostavljen savremeni normativni okvir, arbitraža je u Sjevernoj Makedoniji još u ranoj fazi razvoja – navela je Nikolovska.

Prema njenim riječima, prvi korak koji treba učiniti je jačati svijest o potrebi anticipiranja sporova u komercijalnim transakcijama (međunarodnim i domaćim) i o važnosti arbitražnog sporazuma.

- Ovo, u kombinaciji sa modernizacijom arbitražnog zakonodavstva u zemlji i daljim unapređivanjem rada Stalnog arbitražnog suda pri Stopanskoj komori Makedonije, trebalo bi da dovede do značajnog poboljšanja poslovne klime u zemlji – zaključuje Nikolovska.

Sastanak je završen diskusijom tokom koje su predstavnici kompanija i institucija postavljali pitanja i komentarisali teme koje se odnose na ovu značajnu oblast djelovanja.