You are here

Konferencija - Izazovi na putu ka Evropskoj uniji

02/11/2017

Regionalna Konferencija o ekonomiji – Montenegro 2017, koju organizuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom nauke, počela je 2. novembra u budvanskom hotelu Splendid.

Tema skupa koji je okupio oko 500 predstavnika vlada, poslovne zajednice, naučne i stručne javnosti sa Balkana i šire je „Izazovi na putu ka Evropskoj uniji“.

Ovogodišnja dvodnevna Konferencija potencira neraskidivu vezu privrede i nauke, pa su među učesnicima i ugledni naučnici porijeklom iz naše zemlje koji su se potvrdili radeći u najprestižnijim svjetskim institutima, univerzitetima i kompanijama.

Uvodne riječi imali su predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković i predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković kazao je da je Konferencija, koju je ova poslovna asocijacija prvi put organizovala 2010. godine, prerasla u najveći ekonomski regionalni događaj ovog tipa.

Ukazujući da se ovogodišnja Konferencija bavi izazovima Regiona na putu ka Evropskoj uniji, on smatra da je pravi trenutak da u njenom fokusu budu gledišta Brisela na euro-integracione procese balkanskih zemalja.

- Očekujem da će predsjednici vlada predočiti gdje se nalazimo nakon četiri godine Berlinskog procesa i šta dalje. Ovo je pitanje od izuzetne važnosti za privrede naših zemalja, tim prije što nam je Samit u Trstu ponudio CEFTA sporazum prepakovan u takozvani Zajednički ekonomski prostor. Nakon toga smo, manje više, svi u regionu ostali zatečeni, a uvjerenje da je Berlinski proces instrument koji pomaže zemljama Regiona da unaprijede saradnju, počelo je slabiti – rekao je Mijušković.

Podsjeća da su države Zapadnog Balkana u različitim fazama puta ka EU, od čega najveći broj na samom početku. Crna Gora i Srbija prednjače, naglašava, budući da su otpočele pregovarački proces, zarad čega im je iskazana jasna perspektiva, data kroz Strategiju za uspješno pristupanje, čime su stavljene u prvi plan i uz vremensku odrednicu za ostvarenje ovog cilja. Istovremeno, ostale zemlje su izostavljene iz pomenute Strategije.

Mijušković se posebno osvrnuo na poziciju Crne Gore, koju je EU proglasila liderom u integracijama na Balkanu.

- Sada, makar kroz ono što je gospodin Junker rekao, a on je ipak glas Evropske komisije, kao da sve to postaje manje važno. Iako dobijamo uvjeravanja sa važnih evropskih adresa, nijesam siguran da EU ostaje posvećena procesu proširenja, u skladu sa zaslugama pojedinačnih zemalja kandidata. Iskreno razumijem da treba pomoći svima koji su u ovim procesima iza Crne Gore, ali nije oportuno sa aspekta Unije pribjegavati ovakvim modelima, budući da to vodi ka euroskepticizmu ili nezainteresovanosti za zajednicu evropskih naroda - rekao je predsjednik Komore.

On je mišljenja da se treba zapitati da li MAP-om, tj. Višegodišnjim akcionim planom za Regionalni ekonomski prostor, kojim Evropska unija usmjerava naše zemlje da tješnje sarađuju, prigušena svojim problemima, kroz ovaj okvir „kupuje” vrijeme na Zapadnom Balkanu. Na samitu u Trstu, jula ove godine, podjetio je on, tokom predstavljanja MAP-a se čula konstatacija da stagnira međusobna razmjena zemalja CEFTA regiona, a raste obim njihove pojedinačne razmjene sa EU.

- Pa to valjda znači da smo dostigli viši nivo kvaliteta roba i usluga, da smo zasićeni okvirima regiona i da smo iako male ekonomije konkurenti jedni drugima, zbog čega tražimo nove prostore – naglasio je Mijušković.

Kazao je da se ne može oteti utisku da je EU, usljed duboke krize u kojoj se našla, a potpomognuta sa balkanskih adresa, kreirala okvir kojim će sve ove zemlje u svom predvorju zadržati jednako dugo, nastojeći da sačuva uticaj na ovom prostoru.

- Bilo bi za očekivati da Unija u tome prepozna opasnost. Značajan obim ekonomske saradnje naših zemalja, posebno u dijelu velikih investicija u infrastrukturu, odvija se sa zemljama izvan Evropske Unije i to treba da brine upravo njih – rekao je on.

Podsjetio je da se CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini primjenjuje 11 godina te objasnio izuzetno značajnu ulogu privrednih komora u njegovom sprovođenju, identifikovanju problema i kreiranju predloga nacionalnim vladama kako da ih prevaziđu.

Prema njegovim riječima, na putu ka Evropskoj uniji, koji će po svemu sudeći još dugo trajati, predstoji puno posla na svim poljima.

- To podrazumijeva prije svega rad na poboljšanju kvaliteta i standarda života, što nije moguće bez razvoja ekonomije. Upravo taj progres moramo bazirati na inovacijama i razvoju nauke u funkciji privrede. S toga, percipirajući jačanje veza istraživanja i nauke sa biznisom opredijelili smo se da već danas o ovome povedemo razgovor sa ministrima iz Regiona koji vode ove resore – rekao je Mijušković.

Ukazao je da je sposobnost prilagođavanja promjenama jedan od najvećih izazova sa kojima se susrijeću mala i srednja preduzeća u savremenim uslovima privređivanja, a da bi u tome uspjeli potrebne su im inovacije. Upravo zbo toga su neophodne čvrste karike između nauke i privrede, zbog čega je poseban dio Konferencije opredijeljen jačanju te veze, uz učešće uvaženih predstavnika crnogorske dijaspore koji su znanjem i radom ostavrili zavidnu karijeru u jakoj konkurenciji širom svijeta, a istovremeno ostali posvećeni napretku Crne Gore.

Objasnio je i da ovogodišnja Konferencija osim ekonomskih tema, ima novu dimenziju - sagledavanje regionalnih prilika, iz ugla istoričara i filozofa, te njihovog geopolitičkog okvira.

- Crna Gora je punopravnim članstvom u NATO dala definitivno novu dimenziju ovom pitanju na prostoru Balkana, ali ima još puno toga što geopolitičku mapu regiona čini kompleksnom – rekao je Mijušković.

Istakao je značaj učešća u radu Konferencije predsjednika privrednih komora Zapadnog Balkana koji se kroz Komorski investicioni forum bave Berlinskim procesom, nastojeći da na najbolji način artikulišu glas poslovne zajednice i pomognu da se kapaciteti privrede upošljavaju kroz realizaciju regionalnih projekata. Takođe je najavio da će tokom Konferencije biti organizovani bilateralni sastanci kompanija izražavajući zadovoljstvo što je veliki broj kako crnogorskih, tako i kompanija regiona prepoznao ovaj skup kao dobru mogućnost poslovnog povezivanja.

Riječ Premijera

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je da u Regionu više nema dilema – sve države žele članstvo u Evropskoj uniji, ali da od naših zemalja moraju Briselu biti upućivani nedvosmisleni signali da su spremne i odlučne da ispune njihove ključne zahtjeve: bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan.

- Neću reći ništa novo ako kažem da u Regionu više nemamo dilema oko ključnog cilja za sve naše države: članstvo u Evropskoj uniji. I neću obrazlagati zašto je to najbolje rješenje: svima nama ovdje, a ubijeđen sam i ogromnoj većini naših građana, to je više nego jasno; već toliko puta smo ponovili poznate argumente. U zonu nekada manje, a nekada i više uočljivih razlika ulazimo kada se dotaknemo pitanja: kojim putem, kojom brzinom i sa kakvom odlučnošću želimo da ostvarimo taj cilj. Moramo naravno imati u vidu da odgovori na ta pitanja ne zavise isključivo od nas samih. Naš partner u ovom poduhvatu su zemlje članice Evropske unije, koje imaju svoje prioritete, a zašto ne reći i interese – kada se otvori tema daljeg proširenja EU. Vodeći dakle računa i o tim aspektima, jasno je da iz Regiona moramo slati snažne, nedvosmislene i pouzdane signale o našoj spremnosti i odlučnosti da ispunimo ključni zahtjev Brisela, formulisan u poruci: u našem društvu želimo bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan – rekao je Marković.

On je ocijenio da je Region pokazao partnerima iz EU da je spreman na dijalog i da je novouspostavljena praksa čestih neposrednih susreta premijera bez sumnje ojačala i razumijevanje i povjerenje među njima.

- Mudro je takođe da koristimo, da ih tako nazovem – pomoćne mehanizme koje nam je Evropska unija stavila na raspolaganje kroz Berlinski proces u prethodne četiri godine. Neke smo iskoristili, neke čini mi se i nijesmo u dovoljnoj mjeri. Kao važna nadogradnja politike Evropske unije prema našem regionu, Berlinski proces je ojačao nadu za brže unapređenje životnog standarda naših građana. Da bismo to ostvarili, moramo realizovati krupne infrastrukturne projekte koji će nas bolje i efikasnije povezati, a za to nam je neophodan novac iz evropskih fondova. Ozbiljan novac, rekao bih. Tu vjerujem postoji dosta prostora za bržu realizaciju, za bolju pripremu tih projekata kao i za konkretniju i osjetniju finansijsku pomoć EU. U susret narednom Samitu u Londonu, tome bi smatram trebalo da posvetimo punu pažnju – rekao je premijer Marković.

Predsjednik Vlade je ponovio da će Crna Gora ove godine imati privredni rast iznad četiri odsto i da je tome doprinijelo i članstvo naše zemlje u NATO-u.

- Sasvim otvoreno mogu da vam saopštim da je takvom rezultatu umnogome doprinijelo i članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu, jer smo u prethodnih pet mjeseci itekako osjetili pojačano interesovanje stranih investitora i veće povjerenje međunarodnih finansijskih institucija. To je naravno rezultat našeg posvećenog rada, ali dobrim dijelom i povjerenja i sigurnosti koje nam je u njihovim očima donijelo članstvo u NATO. Stoga će Crna Gora biti snažan zastupnik daljeg proširenja Alijanse na sve države regiona kojima je to cilj – rekao je predsjednik Vlade Marković.

Premijer je zaključio da vjeruje da će Crna Gora i prije 2025, za kada je EU najavila naredno proširenje, zaključiti pregovarački proces i da mi evropske integracije ne posmatramo kao trku sa zemljama Regiona već je cilj implementacija evropskih standarda kako bi građani osjetili boljitak.

Berlinski proces

Uslijedio je panel na temu „Region nakon četiri godine Berlinskog procesa“ tokom kojeg su viđenje njegovih dostignuća i budućih očekivanja dali čelnici izvršne vlasti zemalja Zapadnog Balkana – predsjednici vlada Crne Gore i Makedonije Duško Marković i Zoran Zaev, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, potpredsjednici vlada Srbije i Albanije Rasim Ljajić i Senida Mesi. Potpredsjednik EBRD Pierre Heilbronn predstavio je planove za predstojeći Samit u Londonu u okviru Berlinskog procesa. Moderator panela bio je Goran Svilanović, generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju.

Crnogorski premijer Marković je ocijenio da će Brisel više podržavati Region ako njegovi predstavnici budu dolazili tamo sa rješenjima, a ne sa problemima.

- Ako smo zajednički angažovani u integracionim procesima imamo veće izglede za uspjeh. Nama nijesu potrebna deklarativna opredjeljenja već konkretni potezi. Crna Gora će do kraja godine usvojiti CEFTA protokol pet, a to ćemo uraditi i sa protokolom šest. Ali postavlja se pitanje zašto to drugi ne urade, jer to moramo implementirati zajedno. Moramo međusobno povjerenje pretvoriti u realnu vrijednost – rekao je Marković.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić takođe je istakao da su evropske integracije najvažniji cilj u Regionu i posebno njegovoj državi gdje je nedavno istraživanje pokazalo da 78 odsto ispitanika podržava taj put.

- Članstvo u EU donosi u konačnom mir i stabilnost, a prije toga uređenije odnose u svim segmentima, bolje zdravstvo i obrazovanje, veću inventivnost, nova radna mjesta i povećani životni standard. EU je uputila Balkanu jasnu poruku. Vrata su otvorena a dinamika i brzina prolaska Regiona kroz njih zavisi od naših zemalja. Potrebno je naše odnose učiniti iskrenijim i otvorenijim za saradnju. Ne smijemo biti jedni drugima smetnja na ovom putu. Privrede su nam kompatibilne što je pretpostavka bolje saradnje, a ključni problem koji moramo riješiti je neadekvatna infrastrukturna povezanost – rekao je Zvizdić.

On smatra da se region mora posvetiti baznim pitanjima kao što su mobilnost radne snage, učešće u međunarodnim istraživačkim projektima, povećanju infrastrukturne i verbalne komunikacije kako bi Region postao još atraktivnije područje za strane investitiore.

Predsjednik Vlade Makedonije Zoran Zaev naglašava da Region treba da ide zajedno u EU.

- U integracionim procesima se sve u konačnom svodi na uspješnost ekonomije Zapadnog Balkana. Zato biznis sektori pojedinačnih zemlaja treba da unaprijede međusobne poslovne veze kako bi integracioni procesi bili mnogo dinamičniji. Budućnost je u digitalnoj ekonomiji i IT sektoru. Moramo olabaviti stege da bi se digitalna ekonomija razvila jer je ona preduslov svega. Potrebno je takođe pripremiti kvalifikovanu radnu snagu da bismo imali bolje ekonomske rezultate i unaprijedili kvalitet života – rekao je Zaev.

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić je istakao da je Berlinski proces inicijativa koja je najbolje targetirala probleme i prioritete razvoja Zapadnog Balkana.

- Projekti u okviru ovog procesa su definisani ali je njihova realizacija prilično tanka – smatra Ljajić.

On je ocijenio da Srbija ima najrazvijeniju trgovinsku razmjenu sa Regionom ali najgoru saobraćajnu povezanost.

- Potrebno je praviti puteve koji su život ekonomije i otklanjati barijere ekonomskoj saradnji koje su uglavnom najprije političke a zatim tehničke prirode – kaže on, dodajući da je bolja bilo kakva EU nego da Region ostane „ni na nebu ni na zemlji“, i istakao veoma značajnu ulogu koje komore imaju u tom procesu.

- Privredne komore su napravile najviše na povezivanju Regiona – rekao je Ljajić.

Senida Mesi, potpredsjednica Vlade Albanije, takođe je istakla da Berlinski proces umnogome pospješuje integraciju Regiona u EU.

- Moramo sarađivati da bismo bili brži i uspješniji u integracijama. Evropskoj komisiji moramo uvijek jasno isticati spremnost da se borimo za ljudska prava i protiv korupcije. Ekonomski moramo zajedno ići naprijed mnogo intenzivnije, ne korak po korak. Naše politike i strategije moraju biti na dobrobit naših naroda – rekla je Mesi, ističući da su najznačajnije dimenzije Berlinskog procesa saobraćajna i povezanost resursa, kao i povećanje robne razmjene.

Pierre Heilbronn, potpredsjednik EBRD, istakao je ulogu ove finansijske institucije u jačanju konkurentnosti zemalja u tranziciji, pa i na prostoru Zapadnog Balkana.

- U našem portfelju je, međutim, udio privatnog sektora iz zemalja Zapadnog Balkana najniži u odnosu na druge regione. Na Zapadnom Balkanu se radije radi sa vladama nego sa privatnim sektorom, dok je u drugim regionima suprotno – rekao je on.

Nauka i ekonomski razvoj

Nauka kao pokretač ekonomskog razvoja je panel tokom kojeg su kroz izlaganja resornih ministara dati odgovori na pitanje koji je najadekvatniji put za njeno povezivanje sa privredom, bez čega nema inovacija, ni progresa. Te spone su u svakoj od zemalja Regiona značajno oslabljene i vrijeme je da se ojačaju, kroz savremen pristup. Govorili su Sphati Kolgega, pomoćnik ministara obrazovanja, sporta i mladih Albanije, Besim Beqaj, ministar za preduzetništvo i inovacije Kosova, Renata Treneska Deskoska, ministarka za obrazovanje i nauku Makedonije, Sanja Damjanović, ministarka nauke Crne Gore, Alma Hasanović, predstavnica ministarstva za civilne poslove Bosne i Hercegovine.

Moderator je bila prof. dr Gordana Đurović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Ministarka Sanja Damjanović je kazala da Regionu predstoji dug put da bi i u ovoj oblasti sustigao EU.  Vlada Crne Gore je, prema njenim riječima, preduzela niz aktivnosti kako bi podstakla inovativne djelatnosti, pa je 2016. usvojila strategiju koja uređuje ovu oblast, a u 2017. će usvojiti sličan dokument koji se bavi naučno-istraživačkim djelatnostima.

- Ove dvije strategije rezultiraće donošem treće koja se odnosi na pametnu specijalizaciju – rekla je Damjanović.

Ona je kazala da su tri cilja pred nama – povećanje broja mladih istraživača, jačanje internacionalizacije, te sinergija nauke i ekonomije kroz inovativne start-up projekte.

Ona je istakla da je veliki problem Regiona odliv mladih, talentovanih istraživačkih kadrova.

- Na fonu rješavanja ovog pitanja, osmišljen je projekat regionalnog instituta za edukaciju, gdje bi radilo 1000 istraživača, a njegova najznačajnija funkcija bila bi sprečavanje odliva talenata i vraćanje onih koji su već otišli u inostranstvo. Bitno je da se u rad ovog instituta uključe i privatne kompanije – rekla je ministarka nauke, dodajući da je projekat podržan od EK, a da će Agencija za atomsku energiju finansirati edukaciju, što je sve preporuka za lakše dolaženje do EU fondova.

Crna Gora trenutno za nauku izdvaja 0,4 odsto BDP.

Besim Beqaj, Ministarstvo za preduzetništvo i inovacije Kosova, ocijenio je da nikada novca nije dovoljno za nauku, a da je misija da privrednici budu informisani o značaju inovacija za rast proizvodnje.

- Inovacije se vrlo brzo kreću i vlade treba da budu fleksibilne da bi se one ispratile, odnosno iskoristile – rekao Beqaj.

On smatra da ulaganja u inovacije treba da iznose makar 1,7 odsto i Vlada Kosova teži da to postigne.

- Moramo da investiramo u kvalitet studiranja da bismo mlade ljude pripremili za tržišnu ekonomiju. To možemo samo uz pomoć inovacija – kazao je on.

Renata Treneska Deskoska, ministarka za obrazovanje i nauku Makedonije kazala je da je problem u toj zemlji što privatni sektor ne ulaže u dovoljnoj mjeri u istraživanje.

- Od bruto društvenog proizvoda svega 0,32 odsto ide u ovu oblast što je jako malo, u odnosu na EU. Biznis sektor u istraživanje investira svega 0,06 odsto što je manje u odnosu na države Regiona – rekla ona.

Smatra da je potrebno da se ovaj iznos poveća na 1,14 odsto BDP. Upoznala je učesnike da u Makedoniji postoji Fond za inovacije i tehnologiju koji ih podstiče u studentskoj i učeničkoj populaciji. Vlada Makedonije planira da poveća sredstva ovog fonda i tako doprinese implementaciji inovacija.

Sphati Kolgega, pomoćnik ministara obrazovanja, sporta i mladih Albanije, kazao je da je i u Albaniji problem podsticanje istraživanja u privatnom sektoru.

- Moraju se razvijati kapaciteti ljudi u ovoj oblasti – rekao je Kolgega.

Tome će između ostalog doprinijeti odluka Vlade Albanije o izdvajanju 600.000 eura za korišćenje evropske istraživačke online laboratorije, čije će usluge znatno doprinijeti osavremenjavanju naučno istraživačke djelatnosti.

Alma Hasanović, predstavnica ministarstva za civilne poslove Bosne i Hercegovine, kazala da se sada u toj zemlji izdvaja za nauku 0,3 odsto BDP, što je smatra nedovoljno. Poređenja radi, ona je navela da se 1990. izdvajalo za ovu oblast 1,5 odsto BDP.

- Evropski cilj je da se za nauku izdvaja dva odsto iz poslovnog sektora a pet iz državnog – rekla je ona.

Ona je istakla da nauka nije samo značajna za privredni razvoj, već i za obrazovanje, ekologiju, klimatske promjene.

Riječ filozofa i istoričara

Savremeni filozofi i istoričari su tokom panela kojim je završen prvi dan Konferencije dali viđenje razvoja Regiona i tako učinili jasnijim niz faktora koji utiču na proces integracija i ukupnog napretka. Učestvovali su hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina, njegove kolege iz Srbije i Crne Gore Milivoj Bešlin i Živko Andrijašević, te Esad Bajtal, filozof iz Bosne i Hercegovine. Moderator je bio novinar Darko Šuković.

Analizirajući situaciju u BiH, Bajtal je kazao da je na djelu borba tri mentalitetska sklopa za primat u zemlji gdje to nije moguće.

- Naša Bosna je nestabilna jer ima previše verbalnog Dejtona a premalo Dejtona u praksi – rekao je Bajtal, dodajući da taj sporazum pojedini iskreno napadaju dok ga drugi neiskreno brane.

On je uporedio Dejtonski sporazum sa neispravnim proizvodom koji proizvođači treba da zamijene proizvodom koji su ugradili u svojim državama.

- Dejton ne pruža mogućnost zadovoljavanja bilo kakvih ambicija i ne pruža okvir za normalni građanski život – zaključio je on.

Govoreći o EU ocijenio je da ona treba da uči od SFRJ.

- Neću u Evropu, hoću da ona dođe kod nas jer smo bili Evropa prije Evrope. Principe na kojima EU počiva mi smo imali u SFRJ  - rekao je Bajtal.

Za Živka Andrijaševića je EU “neozbiljna tvorevina otkako joj se dogodila‚Grčka”, a smatra da je na našem prostoru aktuelan problem konsolidacije država nakon velikih lomova.

- Sva naša društva imaju potrebu da se konsoliduju. Većina naših država je izabrala integracije kao ideju koja nije njihova. Ideja koja nije vaša vam ne može riješiti probleme. U zabludi smo da ćemo nekom drugom, uvoznom idejom, nadomjestiti ideju koju nemamo – kazao je Andrijašević, dodajući da nemamo snage da iznjedrimo ideju koja će nas homogenizovati.

Smatra da je Crna Gora učinila nekoliko vrlo bitnih stvari porazivši 1999. godine kosovski mit, 2006. ideju velike Srbije, a 2017. rusku koncepciju na Balkanu, ulaskom u NATO.

Milivoj Bešlin je kazao da ne treba balkansku problematiku svoditi na srpsko-hrvatske protivurječnosti jer to vodi ugrožavanju cijelog Regiona. Naglasio je da su granice na Balkanu sada nepromjenljive, te da potencijal za novi rat ne postoji.

- Dobro bi bilo da srpska elita okrene tu zemlju pitanjima sopstvenog razvoja – rekao je Bešlin.

Kao jedan od problema te zemlje on je naveo da ona svake godine “izgubi” 37000 ljudi, što se graniči sa demografskom katastrofom.

- Srbija nominalno ide ka Evropi, ali u toj zemlji postoji konstantan deficit evropske ideje. Nacionalisti u Srbiji su sve skeptičniji prema EU iako se za nju glasno zalažu – kazao je Bešlin.

Tvrtko Jakovina je ukazao na probleme Hrvatske, ističući najprije da je riječ o zemlji koja nije riješila nijedno granično pitanje sa susjedima, naročito potencirajući problematične odnose sa Mađarskom i Slovenijom.

- Hrvatska će za 25 godina imati 500.000 do milion stanovnika manje, a njihov broj će se znatno smanjiti i u svim zemljama Regiona. U svijetu budućnosti, gdje je čovjek životnog vijeka od 150 godina, mi se u Hrvatskoj bavimo neproduktivnim istorijskim problemima bez želje da ih riješimo – rekao je on.

Govoreći o EU integracionim procesima, on je kazao da je Crna Gora pozitivan primjer, te da treba da što više iskoristi predpristupni period.

On takođe smatra da je potrebno vratiti ambicioznost visokom školstvu u Regiji, koja se mora okrenuti pojedincima koje ima, a “hardvardskog su nivoa”.

Đukanović, Kučan i Lončar: Evropa je cilj Balkana

Evropa je, bez obzira na sve teškoće kroz koje prolazi, cilj zemalja Zapadnog Balkana, ocijenjeno je 3. novembra 2017. godine, na panelu „Geopolitički okvir – preduslovi daljeg razvoja Regiona i njegovog integrasanja u EU“ regionalne Konferencije o ekonomiji, koju je Privredna kmora Crne Gore organizovala u Budvi.

U debati koja je težila da pruži odgovore na pitanja da li je bitisanje na prostorima koji su vječito mjesto ukrštanja istoka i zapada, odnosno njihovih interesa, prednost ili nedostatak našeg daljeg razvoja, učestovali su Milo Đukanović, bivši crnogorski predsjednik i premijer, Milan Kučan, nekadašnji predsjednik Republike Slovenije i Budimir Lončar, nekadašnji diplomata i političar. Moderator je bio Boro Krivokapić, novinar i publicista.

Budimir Lončar je ocijenio da je Konferencija u Budvi istorijski skup jer se održava u značajnom vremenu, na novom, trećem raskršću svjetske istorije, kojeg karakteriše multicentričnost, visok stepen međuzavisnosti, ali i fragmentacija.

- Današnji svijet odlikuje najveći prosperitet ali i najizraženija neizvjesnost. Svijet zapao u preduboku nejednakost– ocijenio je Lončar.

Da bi se dobio odgovor na pitanje gdje je Balkan danas, on smatra da se ovaj prostor mora posmatrati kroz nacionalni, regionalni i globalni krug, koji su u stalnoj korelaciji, i nijedan proces se ne može posmatrati izdvojeno.

On smatra da, regionalno govoreći, na Balkanu još nije završen „razvod“ između bivših republika  SFRJ, a što se šire slike tiče, naveo je da Evropa prolazi kroz veliku krizu, koja može da se riješi njenim reformisanjem.

- Evropska unija mora vertikalno da ojača, uvede zajednički budžet, fiskalnu i vanjsku politiku. Skupštine članica treba da budu povezanije i dobiju jaču ulogu, kao i Evropski parlament koji treba da postane dvodomi. Gornji dom Evropskog parlamenta treba da rastereti Savjet evrope i Evropsku komisiju pitanja veta. Takođe, potrebna je horizontalna integracija EU koja vodi njenoj demokratizaciji, odnosno većoj autonomiji regija. Vertikalna komponenta dakle treba da učini EU efikasnijom a horizontalna elastičnijom. Ove dvije komponente treba da budu u ravnoteži. Ova koncepcija reformi zahtijeva hitno zaokruživanje EU integracija, odnosno ubrzavanje integracija Zapadnog Balkana – rekao je Lončar.

On je kazao da je ključna tačka nesporazuma danas nametanje izbora EU ili Rusija, odnosno SAD ili Rusija. Lončar vjeruje da Rusija u stvari želi da bude ključni partner Evropskoj uniji, pa prostor Zapadnog Balkana treba posmatrati u tom kontekstu. Njegov stav je da NATO treba da bude stožer sigurnosti, zaštitnik suvereniteta država i protiv terorizma, te garant ostvarivanja post hladnoratovskih vrijednosti – jačanja demokratije i ljudskih prava.

Nekadašnji predsjednik Slovenije Milan Kučan je istakao da je situacija na Balkanu delikatna jer još nije dovršen proces geopolitičke konfiguracije ovog prostora. Kao probleme je istakao neriješene granične sporove, različite stavove prema međunarodnim organizacijama, što sve ne stvara dobru klimu, odnosno osjećaj pripadnosti istom prostoru.

- Države Balkana samo u malom procentu mogu da utiču na svoju perspektivu jer se na ovom prostoru sukobljavaju interesi velikih snaga – rekao je Kučan.

On smatra da države Balkana nijesu iskoristile šansu za bržom integracijom u EU, ali da ni Unija nije znala šta želi da postigne proširenjem.

- Evropska unija nema odgovor na to pitanje niti ga je tražila jer je Evropa navikla da diktira razvoj civilizacije, ne shvatajući da je sada manje značajan geostrateški faktor. Zapadni Balkan da bi postao primamljiviji za integraciju, mora da poveća svoju stratešku specifičnu težinu – poručio je Kučan.

Milo Đukanović, bivši predsjednik i premijer Crne Gore, najprije je zahvalio Privrednoj komori što kontinuirano unapređuje sadržaj i renome Konferencije u Budvi.

- Da li smo optimalno iskoristili vrijeme od raspada SFRJ, da na talasu proširenja Evrope  i usaglašenog pogleda na budućnost zatvorimo otvorena pitanja nakon Dejtona? Nažalost, nijesmo, ali ni Evropska unija je morala biti efikasnija i uraditi više – ocijenio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, splasnuo je entuzijazam Evropske unije kada je u pitanju proširenje, na što je svakako uticalo osam godina krize kroz koju prolazi.

- Taj nedostatak entuzijazma za proširenje je jako opasan, jer je evropska politika dobila konkurenciju na Zapadnom Balkanu. Nude se ruska, kineska i turska opcija, a nedovoljno se prepoznaje da EU radi na atraktivnosti svoje politike na Zapadnom Balkanu – rekao je on.

Prema njegovim riječima, na Balkanu je da procijeni sadržaje ponuda koje nude velike sile ali je važno znati da se ovom prostoru, kako kaže, uvijek dobro prodavala magla koja može da sakrije evroatlantske vrijednosti.

- Crna Gora može biti dobar primjer zemlje koja je jasno definisala svoju integracionu viziju i istrajava na njoj. Raduje me što je uspostavljen policentrični sistem vrijednosti. No, svjestan sam da alternative eurointegracijama u stvari znače rušenje evropskog sistema vrijednosti, još jedno odronjavanje Zapadnog Balkana od onoga čemu matično pripada – evropske i atlantske vizije – kazao je Đukanović.

Stabilnost Balkana, prema njegovim riječima, ne zavisi od toga postoji li SFRJ ili ne, jer živimo u vremenu brze globalizacije.

- Stabilnost presudno zavisi od istrajnosti vizije ujedinjene Evrope. Plaši što se Evropa umorila od svoje vizije i ona sporo i neadekvatno odgovara izazovima sa kojima se suočava – riječi su nekadašnjeg premijera.

On je zaključio da Evropa više nema monopol na Balkanu, te da gubi globalnu konkurentnost.

- Evropa može sačuvati konkurentnost ukoliko ojača stabilnost, iskoristi resurse i okonča integracione procese – poručio je Milo Đukanović.

Konkurentnost i inovacije

Jedini način da Region zadrži mlade naučnike jeste osnivanje jakon naučnog centra koji će biti generator razvoja industrije i ekonomije u cjelini. Izgradnja takvog regionalnog instituta planirana je u Crnoj Gori, uz podršku Evropske unije, rečeno je na panelu „Konkurentnost i inovacije“  Konferencije o ekonomiji Privredne komore Crne Gore.

Govorile su crnogorske ministarke nauke i ekonomije Sanja Damjanović i Dragica Sekulić, potom profesor Univerziteta u Beogradu Velimir Radmilović, te naučnici iz dijaspore Dušan Petranović i Adisa Lehmann. Moderator je bila Nina Vujošević, savjetnica predsjednika Vlade Crne Gore.

Ministarka nauke Sanja Damjanović je kazala da je u CERN-u potpisano pismo o namjerama kojim je inicijativa za uspostavljanje pomenutog regionalnog instituta pretvorena u projekat koji je podržalo deset zemalja Regiona.

- Ovaj projekat će omogućiti da zadržimo mlade istraživače iz Regiona i privučemo renomirane eksperte iz inostranstva. Posao će u ovom institutu naći 1000 istraživača, iz oblasti biologije, farmakologije, medicine… Pored naučno istraživačke djelatnosti u institutu bi se hadronskom terapijom liječili oboljeli od kancera. Kapacitet instituta je oko 500 pacijenata – rekla je Ddamjanović.

Navela je da su projekat podržale Evropska komisija, CERN, Agencija za atomsku energija i druge renomirane međunarodne instituciju. Planirano je finansiranje izgradnje iz evropskih fondova.

- Institut bi pozitivno djelovao na ekonomiju, otvorio nova radna mjesta i angažovao bi i privatni sektor – rekla je Damjanović.

Ona je kazala da osim ovog projekta, Ministarstvo da bi razvilo naučno-istraživačku djelatnost u Crnoj Gori planira da podstiče inovativne start-apove.

- Crna Gora je zemlja u tranziciji kojoj je potrebna paradigma pristupanja ovom problemu i tek treba da kreira ekosistem istraživanja i razvoja – rekla je ona.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je ocijenila da je decenijska borba privrede da preživi dovela do toga da se zapostavi naučno-istraživačka djelatnost.

- Nove tehnologije i inovacije više nisu samo pitanje napretka već i opstanka. Inovativnost je neophodna da bismo povećali produktivnost ali je nažalost malo interesovanje privrede za nauku i istraživanje koji su njihov uslov – rekla je Sekulić.

Ona je kazala da se instituti kod nas više zbog nužde bave komercijalnom djelatnošću a zapostavili su naučnu oblast.

- Zato Ministarstvo ekonomije sa jedne strane podstiče privredu da više ulaže u istraživanje i razvoj, a sa druge da osposobi institute za ovu važnu funkciju – kazala je ona.

Adisa Lehmann je predstavila primjere ulaganja u istraživanje i razvoj u velikim kompanijama poput BMW-a.

- Potrebno je imati fleksibilnost i agilnost da biste bili konkurentni. Potrebno je da kompanije prate trendove i da budu sposobne da na njih odgovore – naglasila je ona.

Istakla je da su inovacije potrebne kompanijama da bi bile bliže potrebama tržišta. Govoreći o najavljenoj izgradnji regionanog instituta Lehmann je ukazala da je propust što njime nijesu predviđeni informatičari. Dodala je da je uloga Vlade da pored poreskih olakšica za istraživanje i nauku garantuje pravnu stabilnost i pouzdanost, te da bi bilo dobro da podstakne formiranje klastera eksperata.

Profesor Velimir Radmilović je kazao da je cilj EU da do 2020. nivo ulaganja u istraživanje i nauku

dostigne iznos od tri odsto BDP-a.

- Na ovom prostoru mora doći do okrupnjavanja istraživačkih sistema. Kompanije su male da bi imale posebne razvojne sektore i zato je potrebno kreirati centralizovani sistem čije bi usluge mogli da koriste – rekao je Radmilović.

On je pozdravio odluku Vlade da se formira pomenuti institut ali je pitao da li je Crna Gora finansijski i kadrovski osposobljena da opsluži takav projekat, na što je resorna ministarka replicirala da će projekat finansirati EU.

Naučnik Dušan Petranović kazao je kazao da su inovacije neophodne da bi se odgovorilo potrebama tržišta te da je istraživački rad preduslov za to.

- Crna Gora tek treba da stvori institucionalne pretpostavke za razvoj istraživanja i nauke te uradi strategiju koja će dugoročno tretirati razvoj ove značajne djelatnosti – rekao je on.

Perspektive i modeli saradnje sa dijasporom

Učesnici panela „Perspektive i modeli saradnje akademske i biznis zajednice sa dijasporom u svjetlu EU integracija i globalizacije“ bili su Darko Petrušić, generalni direktor za naučnoistraživačku djelatnost Ministarstva nauke Crne Gore, Zoran Đukanović, Uprava za dijasporu crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, te naučnici Sergej Đuranović, Alenka Hodžić i Srđan Redžepagić. Moderator je bio Nikola Milović, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Darko Petrušić je zahvalio Komori na zajedničkom organizovanju uspješne konferencije i rekao da u radu panela učestvuje 35 naučnika iz dijaspore.

- U našem registru je 250 naučnika iz Crne Gore koji rade u inostranstvu, ali je taj broj sigurno mnogo veći – rekao je Petrušić, dodajući da će se u narednom periodu raditi na registraciji njihovog ukupnog broja.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo je kreiralo informacioni sistem „Naučna mreža“, preko kojeg se svi naučnici mogu registrovati. Takođe, stvara se okvir za saradnju domaćih naučnika sa inostranim organizacijama na programima poput COST, HORIZON 2020, EUREKA i drugim.

- Naši nacionalni programi takođe ostaju u potpunosti otvoreni za naučnike iz dijaspore – naglasio je on.

Potencirao je program za ekselentnost u okviru kojeg su se 132 magistranta i doktoranta usavršavala na prestižnim svjetskim univerzitetima.

Zoran Đukanović je ocijenio da je Konferencija „najjači skup naučnika i stručnjaka iz dijaspore koji je organizovan nakon obnove nezavisnosti“. On je rekao da je Uprava za dijasporu formirana 2013. godine i permanentno radi na jačanju saradnje sa iseljenicima.

Uprava je donijela nekoliko fundamentalnih normativnih akata poput Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima, koji je prvi put definisao prava i obaveze kako institucija tako i ljudi u dijaspori.

- Predviđeno je da iseljenici dobijaju knjižice što za njih ima prije svega emotivnu vrijednost, ali su i identifikacioni dokument dok borave u Crnoj Gori – objasnio je on.

Prema njegovim riječima, biće ubrzo raspisan i konkurs za raspodjelu sredstava za saradnju sa iseljenicima.

Dr Alenka Hodžić, naučnica Centra za medicinsku genetiku u Ljubljani, govorila o vidovima saradnje koje naša zemlja može ostvariti sa Slovenijom.

Prema njenim riječima, saradnja i razumijevanje sa naučnicima mimo matičnih instituta je vrlo značajna za rad na kompleksnim sistemima u cilju razumijevanja bolesti i personalizavanja medicine. Govorila je o genomskoj revoluciji, tehnologiji koja se najbrže razvija na svijetu, a blisko je povezana sa rastućom digitalizacijom. Njen rezultat je prediktivna medicina i terapija koja će se optimizovati prema pacijentovom genomu.

- Nažalost, ni u jednoj od baza ne postoji crnogorski, balkanski genom, što znači da ukoliko želimo da kod nas spriječimo čitav niz nasljednih i drugih bolesti, moramo da radimo na uspostavljanju naše baze, odnosno sistema – rekla je ona.

Novac za ovaj posao je nužno iznaći, jer se radi o jednokratnoj investiciji čiji su benefiti dugoročni, te da osim humane komponetne on ima i komercijalnu, koja će stimulisati razvoj zdravstva i osnivanje novih kompanija.

- Balkanu nije potrebno više ovakvih centara već jedan regionalni. Nijesmo mali za velike stvari, naročito ako se uvežemo u saradnji – rekla je Hodžić.

Njen kolega koji radi u SAD, Sergej Đuranović, rekao je da njegov institut jako dobro sarađuje sa kompanijama koje su trenutno najbolje u ekonomijama svijeta, jer se bave bioproduktima. On je podržao formiranje regionalnog naučnoistraživačkog centra u našoj zemlji koji će olakšati put usavršavanja naučnika sa ovog prostora kao i saradnju sa svjetskim ustanovama tog tipa. Za realizaciju ovog projekta mogu se iskoristiti fondovi EU i NATO saveza.

- U Americi postoji infrastruktura za povezivanje nauke i privrede, što rezultira komercijalizacijom. Za tako nešto potrebna su ulaganja kako državna, tako i privrede. Najprije je potrebna zaštita intelektualne svojine, čime se štite prava naučnika. Takođe je potrebna kancelarija za menadžment tehnologija koja ne samo što štiti nauku, već i pronalazi načine za njenu komercijalizaciju – rekao je Đuranović.

Srđan Redžepagić, profesor ekonomije u Nici, već godinama učestvuje u jačanju saradnje među univerzitetima. Prema njegovim riječima, konferencija u Budvi može da predstavlja model skupovima koji okupljaju dijasporu, te da su razgovori koje su vodili učesnici, kako na panelima tako i mimo njih, izuzetno značajni.

- Znanje koje pokazujemo u inostranstvu je daleko veće nego kolega sa evropskih univerziteta. Sve više smo kao zemlja angažovani u projektima koje finansira EU, a rad na njima jača saradnju sa naučnim institucijama iz inostranstva. Riječ je o jako bitnoj integraciji naučnika i istraživača sa ovih prostora putem ovih projekata – kazao je on.

Prema njegovim riječima, potrebno je permanentno pratiti evropske konkurse koji se odnose na saradnju akademske i biznis zajednice. Privredna komora u ovom ima veliki značaj, jer su potrebna preduzeća voljna da pomognu naučnoj zajednici u realizaciji ciljeva.

- Neophodno je da što bolje iskoristimo evropske fondove, jer će, kad uđemo u EU, sredstva biti mnogo manja – naglasio je on.

Zaključke i preporuke Konferencije o ekonomiji Montenegro 2017 iznio je prof. dr Saša Popović, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.

On je objasnio da je Konferencija na temu “Izazovi na putu ka Evropskoj uniji” imala cilj da ponudi platformu za razmatranje najvažnijih izazova na putu zemalja Zapadnog Balkana ka EU i traženje rješenja za njih.

- Nakon uvodnih riječi g-dina Velimira Mijuškovića, predsjednika Privredne komore Crne Gore, konferenciju je otvorio g-din Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore. Preko 40 panelista, među kojima su bili visoki domaći i strani državni predstavnici, ministri, profesori univerziteta, ugledni privrednici i drugi, iznijeli su svoje stavove u šest panela, pred oko 500 prisutnih učesnika konferencije – sumirao je Popović.

Dodao je da je tema Konferencije razrađivana u šest pojedinačnih panela: “Region nakon četiri godine Berlinskog procesa”, “Nauka kao pokretač ekonomskog razvoja”, “Region iz ugla savremenih filozofa i istoričara”, “Geopolitički okvir - preduslovi daljeg razvoja Regiona i njegovog integrisanja u EU”, “Konkurentnost i inovacije”, te “Perspektive i modeli saradnje akademske i biznis zajednice sa dijasporom u svjetlu EU integracija i globalizacije”.

Pored navedenih panela, izvršena je prezentacija Propulsion Fund – “Kompanije kao pokretači društvenog razvoja regiona”.

Zaključci:

  • Konferencija je ponudila široku platformu za traženje odgovora na važna politička, ekonomska i socijalna pitanja regiona Zapadnog Balkana.
  • Globalno posmatrano, prosperitet većine zemalja raste, ali, istovremeno, raste i neizvjesnost u pogledu buduće sigurnosti.
  • Nejednakost u raspodjeli bogatstva osnovni je problem savremenog svijeta, koji svoju drastičnu refleksiju ima i u zemljama Zapadnog Balkana.
  • Evropska kriza dovela je do snaženja uticaja alternativnih pogleda na budućnost našeg regiona.
  • U naučnoistraživačkoj dijaspori leži značajan potencijal za lreioranje povoljnog naučnoistraživačkog ambijenta kod nas.
  • Interes Evropske unije po pitanju regiona Zapadnog Balkana nije jasno artikulisan.
  • Trgovinska razmjena među zemljama regiona je značajno veća nego pojedinačne trgovinske razmjene s najvećim ekonomijama svijeta.
  • Zemlje regiona Zapadnog Balkana karakteriše mala istraživačka kritična masa i mala izdvajanja za naučnoistraživački rad
  • Stepen etničke distance najveći je kod mladih ljudi.
  • Brain-drain, tj. odliv mozgova još uvijek je značajan problem.
  • Balkanski mentalitet karakteriše maksimalno fleksibilno tumačenje pravnih normi.

Preporuke:

  • Nakon afirmacije državnosti na međunarodnom planu, zemlje Zapadnog Balkana moraju značajno više raditi na unutrašnjoj institucionalnoj izgradnji, najprije u vidu stroge primjene vladavine prava i veće demokratizacije.
  • Potrebno je povećati atraktivnost integracionih politika Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana. Moramo sačuvati izvornu viziju Evrope.
  • Povećati napore za smanjenje političkih barijera, što je nužan preduslov integracije Zapadnog Balkana.
  • Povjerenje koje međusobno grade zemlje Zapadnog Balkana potrebno je pretvoriti u realne ekonomske koristi.
  • Oformiti stalno radno tijelo za regionalne inicijative.
  • Potrebna je infrastrukturna podrška uspostavljenim tokovima roba i usluga u regionu. U ovom smislu region ima velika očekivanja od Evropske unije.
  • Sturktura investicija u istraživanje i razvoj (R&D) mora se pomjeriti u korist privatnih investicija, što korespondira sa ciljevima EU u ovoj oblasti.
  • Afirmisati primjere dobre prakse iz šireg i užeg regiona, unaprijediti infrasturkturu i povećati kapacitet za naučnoistraživački rad.
  • Demografski oporavak i revitalizacija populacije našeg regiona nameće se kao važna preporuka zemljama Zapadnog Balkana.